Koordinate: 44°12′N 15°41′E / 44.20°N 15.68°E / 44.20; 15.68

Obrovac

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Disambig.svg Ovo je glavno značenje pojma Obrovac. Za druga značenja pogledajte Obrovac (razdvojba).
Obrovac
Obrovac (grb).gif
Obrovac na obali rijeke Zrmanje
Obrovac na obali rijeke Zrmanje
Država Flag of Croatia.svg Hrvatska
Županija Zastava zadarske zupanije.gif Zadarska
Stanovništvo (2011.)
 - ukupno 4.323 stan.
Broj stanovnika
Obrovac, Zadarska [uredi]
Naselje 2001. 2011. 2021.
Popis naselja
Bilišane 176 136
Bogatnik 131 120
Golubić 132 101
Gornji Karin 1125 824
Kaštel Žegarski 135 122
Komazeci 42 14
Krupa 127 83
Kruševo 1112 954
Muškovci 100 98
Nadvoda 170 135
Obrovac 996 793
Zelengrad 77 73

Ukupno
[uredi]
3387 4323 3453
Izvor: Državni zavod za statistiku RH
Podatci sukladni popisu od 22. rujna 2022.

Gradonačelnik Ante Župan
Poštanski broj 23450
Pozivni broj +385 (0)23
Autooznaka ZD
Službena stranica www.obrovac.hr
Zemljovid
Obrovac na karti Hrvatska
Obrovac
Obrovac
Obrovac na zemljovidu Hrvatske
Obrovac na karti Zadarska županija
Obrovac
Obrovac
Obrovac na zemljovidu Zadarske županije
Most preko Zrmanje u središtu mjesta.
Ruševine utvrde knezova Kurjakovića na brdu iznad grada.

Obrovac je grad u Hrvatskoj.

Gradska naselja[uredi | uredi kôd]

Na području grada Obrovca nalazi se 12 naselja (stanje 2006.), to su: Bilišane, Bogatnik, Golubić, Gornji Karin, Kaštel Žegarski, Komazeci, Krupa, Kruševo, Muškovci, Nadvoda, Obrovac i Zelengrad.

Zemljopis[uredi | uredi kôd]

Obrovac se nalazi na rijeci Zrmanji, 12 km od njenog ušća u more. Razvio se na raskrižju puteva za Zadar, Šibenik i Knin, podno velebitskih prijelaza Malog Alana i Prezida koji vode iz Like u Dalmaciju. Njegovo prometno značenje je znatno opalo izgradnjom autoceste kralja Tomislava, autoceste ZagrebSplit.

Obrovački kraj pripada krškom prostoru Bukovice, pa je zbog nedostatka većih poljoprivrednih površina bio orijentiran uglavnom na stočarstvo. Jedini izuzetak je Žegarsko polje, koje se nalazi istočno od samog gradića.

Stanovništvo[uredi | uredi kôd]

Popis 2001.[uredi | uredi kôd]

Na području Grada Obrovca živi 3.387 stanovnika. Najveće naselje nije gradić Obrovac koji ima 1.055 stanovnika, već susjedno selo Kruševo (1.078 st.).

Većinsko stanovništvo su Hrvati (84,0%), dok udio Srba iznosi 12,8%.

Popis 1991.[uredi | uredi kôd]

Po popisu stanovništva iz 1991. godine, kao i ranijim popisima, Srbi su u Obrovcu predstavljali većinsko stanovništvo, točnije 1991. je u tadašnjoj općini Obrovac bilo 65,5% Srba, 32,5% Hrvata, te 2,0% ostalih.

Nacionalni sastav grada Obrovca (naseljenog mjesta)[uredi | uredi kôd]

godina popisa ukupno Srbi Hrvati Jugoslaveni ostali
1991. 1660 1253 (75,48%) 285 (17,16%) 040 (2,40%) 82 (4,93%)
1981. 1457 0930 (63,82%) 240 (16,47%) 237 (16,26%) 50 (3,43%)
1971. 1187 0743 (62,59%) 337 (28,39%) 070 (5,89%) 37 (3,11%)
Grad Obrovac: Kretanje broja stanovnika od 1857. do 2021.
broj stanovnika
6186
6814
7207
7408
8751
9814
9027
10092
9116
9696
10185
10321
9576
9069
3387
4323
3453
1857.1869.1880.1890.1900.1910.1921.1931.1948.1953.1961.1971.1981.1991.2001.2011.2021.
Napomena: Nastao iz stare općine Obrovac. Od 1857. do 1931. sadrži dio podataka grada Benkovca, a dio podataka od 1880. do 1910. sadržan je u gradu Benkovac. Izvori: Publikacije Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske
Naselje Obrovac: Kretanje broja stanovnika od 1857. do 2021.
broj stanovnika
341
403
463
410
401
461
418
508
302
306
532
1187
1457
1660
1055
996
793
1857.1869.1880.1890.1900.1910.1921.1931.1948.1953.1961.1971.1981.1991.2001.2011.2021.


Uprava[uredi | uredi kôd]

Upravno područje Grada Obrovca čini 12 naselja (Bilišane, Bogatnik, Golubić, Gornji Karin, Kaštel Žegarski, Komazeci, Krupa, Kruševo, Muškovci, Nadvoda, Obrovac i Zelengrad).

Povijest[uredi | uredi kôd]

  • 1337. - Prvi spomen Obrovca u pisanim ispravama
  • 1527. - Obrovac zauzimaju Turci
  • 1647. - Obrovačku utvrdu i naselje podno nje zauzimaju i razaraju Mlečani
  • 1687. - Serdar Stojan Janković trajno protjeruje Turke iz Obrovca
  • 1848. - Obrovačka općina, kao prva među dalmatinskim općinama, upućuje zahtjev Banu Jelačiću za sjedinjenjem Dalmacije i Hrvatske

Dijelovi naselja[uredi | uredi kôd]

Broj stanovnika prema popisima, po dijelovima naselja[1]
dio naselja 1857. 1869. 1880. 1890. 1900. 1910. 1921. 1931. 1948. 1953. 1961. 1971. 1981. 1991. 2001. 2011. napomena
Obrovac 341 403 463 410 401 461 418 508 302 306 532 1.187 1.457 1.660 1.055 996 Sadrži podatke za bivše dijelove naselja Kruševo Obrovačko (u 1880. i 1890. nazvano Predstražom) od 1880. do 1910. i 1948., Kod Mosta i Tvrđava (u 1910. nazvano Fortica) u 1910. i 1948. i Riva u 1910., koji su tih godina bili odvojeno iskazani.

Bivši dijelovi naselja[uredi | uredi kôd]

Dijelovi su naselja koji su na različitim popisima stanovništva iskazivani samostalno, a koji se od 1. siječnja 1976. godine više službeno ne iskazuju:

Broj stanovnika prema popisima, po bivšim dijelovima naselja[1]
dio naselja 1857. 1869. 1880. 1890. 1900. 1910. 1921. 1931. 1948. 1953. 1961. 1971.
Kod Mosta - - - - - 3 - - 38 - - -
Kruševo Obrovačko - - 79 51 40 10 - - 81 - - -
Riva - - - - - 54 - - - - - -
Tvrđava - - - - - 129 - - 121 - - -

Gospodarstvo[uredi | uredi kôd]

  • Elan - tvornica čamaca
  • Reverzibilna hidroelektrana "Velebit"

Obrovac je poznat po jednom od najvećih gospodarskih promašaja komunističkog razdoblja, tvornici Jadral (pogon za preradu glinice).

Poznate osobe[uredi | uredi kôd]

Spomenici i znamenitosti[uredi | uredi kôd]

  • Manastir Krupa
  • Ostaci rimskog naselja Clambetae (Cvijina Gradina)
  • Utvrda hrvatskih plemića Kurjakovića u Obrovcu
  • Župna crkva Svetog Josipa u Obrovcu
  • Kanjon Zrmanje
  • Crkva sv. Kuzmana i Damjana u Ribnici u Kruševu, zaštićeni spomenik kulture iz ranog srednjeg vijeka;
  • Crkva svete Trojice

Obrazovanje[uredi | uredi kôd]

Kultura[uredi | uredi kôd]

Muzej Grada Obrovca,u kojem se mogu vidjeti razni stari predmeti, alati, građevine, kao i narodne nošnje ljudi karakteristične za ovo područje.

Šport[uredi | uredi kôd]

Izvori[uredi | uredi kôd]

  1. a b Mirko Korenčić: Naselja i stanovništvo SR Hrvatske od 1857-1971, Zagreb, 1979.

Vanjske poveznice[uredi | uredi kôd]

Logotip Zajedničkog poslužitelja
Na Zajedničkom poslužitelju postoje datoteke vezane uz: Obrovac


Flag of Croatia.svg Nedovršeni članak Obrovac koji govori o gradu u Hrvatskoj treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.

Flag of Croatia.svg Portal Hrvatske – Pristup člancima s tematikom o Hrvatskoj.