Karlobag

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Karlobag
Karlobag (grb).gif
Karlobag na karti Hrvatska
Karlobag
Karlobag
Karlobag na karti Hrvatske
Koordinate: 44°31′37″N 15°04′12″E / 44.527°N 15.07°E / 44.527; 15.07
Županija Ličko-senjska
Načelnik općine Ivan Tomljenović
Naselja u sastavu općine Barić Draga, Baške Oštarije, Cesarica, Crni Dabar, Došen Dabar, Karlobag, Konjsko, Kućišta Cesarička, Ledenik Cesarički, Lukovo Šugarje, Ravni Dabar, Staništa, Sušanj Cesarički, Vidovac Cesarički
Površina 283,00 km²
Stanovništvo (2011.) 917
Poštanski broj 53288 Karlobag
Karlobag (02).JPG
Pogled na Dabrove.

Karlobag je mjesto u Hrvatskoj. Nalazi se u Ličko-senjskoj županiji i sjedište je istoimene općine.

Zemljopis[uredi VE | uredi]

smještaj Karlobaga unutar županije

Grad na jadranskoj obali, u Podvelebitju, u Hrvatskoj. Njegova turistička rivijera je duljine 42 km. Smješten je na cestovnom pravcu Rijeka - Dubrovnik, odnosno na cestovnom pravcu koji vodi prema Gospiću, na Plitvice i prema Zagrebu.

Stanovništvo[uredi VE | uredi]

Po posljednjem popisu stanovništva iz 2011. godine, općina Karlobag imala je 917 stanovnika, raspoređenih u 14 naselja:

Apsolutnu većinu u Karlobagu čine Hrvati. Nešto manje stanovništva čine manjine: Srbi, Bošnjaci, Makedonci i Albanci.

Karlobag (naseljeno mjesto)[uredi VE | uredi]

  • 2011. - 468
  • 2001. - 510
  • 1991. - 467 (Hrvati - 420, Srbi - 19, Jugoslaveni - 12, ostali - 16)
  • 1981. - 478 (Hrvati - 428, Srbi - 27, Jugoslaveni - 18, ostali - 5)
  • 1971. - 508 (Hrvati - 463, Srbi - 36, ostali - 9)

Izvor[uredi VE | uredi]

  • CD-rom: "Naselja i stanovništvo RH od 1857-2001. godine", Izdanje Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske, Zagreb, 2005.

Uprava[uredi VE | uredi]

Načelnik općine je Ivan Tomljenović-Mima.

Povijest[uredi VE | uredi]

Karlobag 1880. godina
Crkva sv. Karla Boromejskog u Karlobagu s grobljem

Rimsko je naselje, koje se zvalo Vegium, imalo vojnu, prometnu i trgovačku važnost, a postojalo je sve do IV. ili V. stoljeća kad su ga stanovnici pred navalom Gota napustili i pobjegli u Pag. Napuštanje grada nije ujedno izblijedilo i sjećanje na njegovo postojanje, pa je prema sličnosti imena mjesta i otoka Pag, ime gradu pretvoreno u Bag. U vrijeme hrvatskog kralja Zvonimira taj prostor je pripadao primorskoj župi u sastavu biskupije u Rabu. Godine 1251. spominje se Bag pod imenom Scrissa i pripada starome hrvatskom rodu Tugomirića. Krbavski knezovi Kurjakovići, koji drže gotovo cijeli Velebitski kanal, Bag preuzimaju 1322. godine. Kurjakovići su Bagu 2. studenog 1387. godine dali status gradskih povlastica.

Škola u Karlobagu

Sedamdesetih godina XV. stoljeća Bag je pripao u vlast kralja Matije Korvina. U kraljevskoj vlasti ostaje do 1493. kad potpada pod vlast Ivana Karlovića krbavskog. Osmanlije su Bag napale 1525. kad je strahovito opustošen i popaljen, a stanovništvo protjerano ili odvedeno u roblje. Grad se obnavlja 1574., a 1580. godine se po prvi put spominje kao Karlobag što upućuje na zasluge nadvojvode Karla za njegovu obnovu.

Knez ražanački Jerko Rukavina zajedno je s knezom vinjeračkim Dujmom Kovačevićem poveo 1683. Hrvate iz skupine Bunjevaca u Bag (današnji Karlobag). Nekoliko godina poslije, 1686. poveli su svoje Bunjevce u Liku. Put kojim su poveli svoj narod bio je preko prijevoja Baških vrata, a smjestili su se u četirima selimaa: Brušanama, Trnovcu, Smiljanu i Bužimu.[1]

Plaža u Karlobagu

Nakon oslobođenja Like od osmanlijske vlasti, Karlobag je potpao pod vlast Austrije koja ga je dodatno utvrdila i dala izgraditi kapucinski samostan s crkvom 1710. godine. Karlobag je 1757. godine dobio i Statut čime je stekao status grada. Od 1809. Karlobag je u vlasti Francuza, 1814. ponovno je vraćen pod vlast Austrije. Osnutkom Ličko – Krbavske županije Karlobag ulazi u njen sastav.

Okolica Karlobaga

U Karlobagu je 1894. uređena luka, lukobran i pristanište u koje je svakodnevno pristajao parobrod. U tom je razdoblju izgrađena zgrada šumarije, 1875. sagrađena je zgrada osnovne škole. Za vrijeme Prvog svjetskog rata grad je poharala španjolska groznica, a stvaranjem SHS 1918. godine dodatno je osiromašilo iscrpljeni gradić. Tražeći izlaz u turizmu 1920. gradi se gradsko kupalište. U savezničkom bombardiranju 1943. teško je oštećena crkva sv. Karla Boromejskog, a 1958. uklonjeni su njeni ostatci, osim zaštićenog tornja. U sastav općine Gospić Karlobag ulazi 1962. godine, a 1968. popravljena je cesta prema Gospiću, a 1985. sagrađen je u Karlobagu, kao nositelj turističkog razvoja, hotel Zagreb. Danas se Karlobag sa okolnim mjestima: Ribaricom, Cesaricom, Lukovim Šugarjem, Barić Dragom i Baškim Oštarijama razvija kao turističko središte posebno atraktivno zbog nedirnute prirode i čistog mora.

Gospodarstvo[uredi VE | uredi]

Poznate osobe[uredi VE | uredi]

Uska ulica u središtu Karlobaga.

Miroslav Vukelić Mesalov (r. 1851. u Karlobagu - ???) bio je otac hrvatskog zagonetaštva.

Spomenici i znamenitosti[uredi VE | uredi]

Od vjerskih objekata, u Karlobagu je kapucinski samostan, zatim crkva Majke Božje žalosne i župna crkva sv. Josipa iz 1713. godine.

Nad Karlobagom se nalaze ruševine utvrde iz srednjeg vijeka ("Fortica").

Kod Karlobaga su i ostatci crkve sv. Karla Boromejskog iz 1615. godine.

Pogled na Karlobag

Spomenik Šimi Starčeviću, djelo kipara Ivana Golca. Podignut je 18. svibnja 2008. na prijedlog skupine građana i uprave karlobaškog kapucinskog samostana[2]

Obrazovanje[uredi VE | uredi]

  • Osnovna škola u Karlobagu

Kultura[uredi VE | uredi]

  • Karlobaško ljeto (15. srpnja - 31. kolovoza)
  • Zimske maškare
  • Likovana kolonija

U Crkvi sv. Josipa nalazi se zanimljiva slika "Posljednje večere" nepoznatog autora. Po čemu je posebna i vjerojatno jedinstvena u svijetu, uvjeriti će se svi oni koji će posjetiti ovu lijepu crkvu.

Šport[uredi VE | uredi]

  • Šahovski klub Karlobag
  • Udruga konopaša Karlobag
  • Kuglački klub Karlobag

Zanimljivosti[uredi VE | uredi]

Po jednoj teoriji, karlobaški kapucini su osnovali grad Gospić.

Literatura[uredi VE | uredi]

  1. Ana Tomljenović: Najistaknutiji Bunjevci iz Smiljana, Trnovca i Bužima od naseljavanja 1686. do danas. Domaći skup s međunarodnim sudjelovanjem Bunjevci u vremenskom i prostornom kontekstu (pdf), Zagreb, 20. - 22. studenoga 2012.
  2. Udruga Vila Velebita Odbor za Izgradnju spomenika Šimi Starčeviću, 2. listopada 2007., preuzeto 12. kolovoza 2012.

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]

Logotip Zajedničkog poslužitelja
Na Zajedničkom poslužitelju postoje datoteke vezane uz: Karlobag



P parthenon.svg Nedovršeni članak Karlobag koji govori o općini treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.