Lado (pripjev)
Lado ili lada je pripjev u proljetnim, ljetnim i svadbenim pjesmama slavenskih i baltičkih naroda.
Pjesme s pripjevom lado pjevale su ljelje (kraljice) za Duhove,[1] a za Ivandan ladarice.[2]
Prvi se put spominje u poljskom Statuta provincialia (oko 1420.).[3]
Po njoj se zabranjuje pljeskanje i pjesme koje zazivaju bogove među kojima je i lado. Imena ostalih bogova također su poznati pripjevi obrednih pjesama raznih slavenskih naroda.[4]
Lado ili Lada naziv je za navodnog slavenskog boga, odnosno božicu.[5]
Matija Petar Katančić je smatrao da je odjek božanstva starih Panonaca, boga Latobiusa bilo božanstvo Lado. Luka Ilić Oriovčanin navodi kako se Ladom ili Ljeljom nazivao bog ljubavi.[6]
Po ruskoj i poljskoj tradiciji Lada je pak bila božica proljeća, mladosti, ljepote i plodnosti. U Poljskoj, Rusiji i Litvi spominjao se i Ladin sin Poljeljo.[6] U slavenskoj je mitologiji Ladin sin Ljeljo bog ljubavi. Dalmatinski renesansni pisci su navodili božanstvo Lelja kao sinonim za Amora ili Kupidona.[7]
Bratoljub Klaić je smatrao kako je mišljenje o Ladi kao božanstvu znanstveno opovrgnuto.[6]
Kasnije boga zvanog Lado navodi poljski kroničar Jan Długosz (umro 1480.) te ga uspoređuje s Marsom, rimskim bogom rata.[4] Maciej Miechowski je 1517./1521. koristeći Długoszevo djelo zamislio Lada kao žensko božanstvo i to kao Ledu, majka Kastora i Poluksa iz grčke mitologije. Ostale riječi u tom pripjevu, Ileli (nominativ: Lela) i Poleli (nominativ: Polela) zamislio je kao božanstva koja odgovaraju Kastoru i Poluksu.[8]
Marcin Kromer je 1611. usporedio Lada s rimskim bogom Himenom i grčkim Bakom (Dionizom), bogovima vezanim za plodnost i svadbu.[9]
Ansambl narodnih plesova i pjesama Hrvatske LADO dobio je ime po pripjevu lado.[10]
- ↑ LZMK2.
- ↑ LZMK3.
- ↑ Dragić 2012, str. 44.
- 1 2 Belaj, str. 296.
- ↑ LZMK1.
- 1 2 3 Dragić 2012, str. 45.
- ↑ Dragić 2012, str. 46.
- ↑ Belaj, str. 296–297.
- ↑ Belaj, str. 297.
- ↑ Ansambl LADO, Ansambl narodnih plesova i pjesama Hrvatske LADO, pristupljeno 11. siječnja 2024.
- Belaj, Vitomir. 2007. Hod kroz godinu. 2. izdanje. Golden marketing – Tehnička knjiga. Zagreb.
- Dragić, Marko. 2012. Lada i Ljeljo u folkloristici Hrvata i slavenskom kontekstu. Zbornik radova Filozofskog fakulteta u Splitu. Sveučilište u Splitu – Filozofski fakultet. Split. (5): 43–62
- Lado. Hrvatska enciklopedija (LZMK). Pristupljeno 5. travnja 2025.
- Kraljice. Hrvatska enciklopedija (LZMK). Pristupljeno 5. travnja 2025.
- Ladarice. Hrvatska enciklopedija (LZMK). Pristupljeno 5. travnja 2025.