Duhovi (blagdan)

Izvor: Wikipedija
Za druga značenja pogledajte Duh (razdvojba).
Fidelis Schabet, Čudo Pedesetnice, 1867.
Prikaz Giotto di Bondonea (oko 1305. g.

Duhovi su kršćanska svetkovina silaska Duha Svetoga na apostole u Jeruzalemu, 50 dana nakon Kristova uskrsnuća (Uskrsa), od kuda i izraz Blagdan Pedesetnice (grč. pentecost, pedeseti (dan po Uskrsu)). Slavlje su sveopće, univerzalne Crkve, „jedne, svete i apostolske”, kako vjernici ispovijedaju u Nicejsko-carigradskomu vjerovanju. Uoči same svetkovine, u subotnju večer, uobičajena su Duhovska bdjenja, euharistijska slavlja popraćena pjesmom i pobožnostima (klanjanjem, meditacijom, procesijama).[1]

Slavi se i kao blagdan „rođenja Crkve” jer Djela apostolska donose da su apostoli puni Duha Svetoga govorili tako da su ih mogli razumjeti ljudi svih naroda i jezika, a mnoštvo se "dalo krstiti te su primili Duha Svetoga". Inače to je i jasno otvaranje spasonosnoga poslanja Crkve prema svima, a ne samo prema Židovima.

Nazivlje[uredi | uredi kôd]

Naziv Duhovi doslovno je preuzet iz staroslavenskoga, u kojemu je to genitiv jednine,[nedostaje izvor] a odnosi se na Duha Svetoga koji je jedan. U hrvatskim se izvorima rano pak nalazi množinski oblik Duhovi, Dusi, Duhi.[2] U engleskomu se duhovska nedjelja naziva i Whitsunday („Bijelonedjelja”), po bijelim haljinama krštenika u Vazmenom bdijenju koje su odijevali za blagdan.[3]

Biblijsko utemeljenje i značenje[uredi | uredi kôd]

Silazak Duha Svetoga na apostole ispunjenje je židovskoga blagdana sedmica, slavljena sedam tjedana nakon Pashe (a njezino je ispunjenje u Kristovu uskrsnuću), kao spomen na Mojsijevo preuzimanje Deset Božjih zapovijedi na brdu Sinaju. Poveznice sa starozavjetnim događajem jesu sam Isus Krist, oganj, buka i narod.

„I pokažu im se kao neki ognjeni razdijeljeni jezici te siđe po jedan na svakoga od njih” (Dj 2, 4). Oganj (plamen) u Bibliji ima trojako značenje: pročišćava, kao što se zlato pročišćava taljenjem, oblikuje, poput kovača koji zagrijavanjem kovine oblikuje oruđe i oružje, i osvjetljava, kao što Krist izjavljuje: „Ja sam Svjetlost svijeta!” (Iv 8, 12) naznačujući time svoju božansku narav.

Tutnjava, koja je na Sinaju označavala Božju prisutnost, prisutna je i na Duhove: „I eto iznenada šuma s neba, kao kad se digne silan vjetar. Ispuni svu kuću u kojoj su bili.” (Dj 2, 2-3).

Primanjem dara Duha Svetoga, započinje apostolat Crkve, koja u raznolikosti jezika i naroda naglašava svoju univerzalnost (grč. katholikós - sveopći), kao i univerzalnost Radosne vijesti, namijenjene svim narodima i vremenima, kao što naglašava i Isus prilikom Uzašašća („Zato idite i učinite sve narode mojim učenicima!” Mt 28, 19). Djela apostolska (Dj 2, 5-11) o tomu govore u sljedećim redcima:

»Svi se napuniše Duha Svetoga i počeše govoriti drugim jezicima, kako im već Duh davaše zboriti. A u Jeruzalemu su boravili Židovi, ljudi pobožni iz svakog naroda pod nebom. Pa kad nasta ona huka, strča se mnoštvo i smete jer ih je svatko čuo govoriti svojim jezikom. Svi su bili izvan sebe i divili se govoreći: 'Gle! Nisu li svi ovi što govore Galilejci? Pa kako to da ih svatko od nas čuje na svojem materinskom jeziku? Parti, Međani, Elamljani, žitelji Mezopotamije, Judeje i Kapadocije, Ponta i Azije, Frigije i Pamfilije, Egipta i krajeva libijskih oko Cirene, pridošlice Rimljani, Židovi i sljedbenici, Krećani i Arapi – svi ih mi čujemo gdje našim jezicima razglašuju veličanstvena djela Božja.'«

Duhovske tradicije[uredi | uredi kôd]

Duhovska bdjenja[uredi | uredi kôd]

Duhovsko bdjenje ili Bdjenje Pedesetnice, bdjenje je u subotnju večer uoči same svetkovine Duhova. Započinje svetom misom, na kojoj se nakon Službe Riječi (Službe čitanja) čitaju hvalospjevi iz časoslova te pjeva posljednica Te Deum. Potom se čita Evanđelje i nastavlja sa Euharistijskom službom. Nakon svete mise, obično slijede klanjanje, molitva i pjesma. Duhovska bdjenja potiče Opća uredba liturgije časova, donoseći preporuke i smjernice (br. 71-73):[4]

»U različitim je Crkvama zavladao običaj različite svetkovine preteći bdijenjem, kako to biva u vazmenom bdijenju. Među tim svetkovinama prvo mjesto zauzimaju Božić i Duhovi. Taj običaj treba očuvati i njegovati, po vlastitom običaju svake pojedine Crkve. Gdje se bdijenjem običavaju svetkovati druge neke svečanosti ili hodočašća, neka se obdržavaju u tom opća pravila o slavljenju riječi Božje.«

Liturgijske tradicije[uredi | uredi kôd]

U rimskomu Partenonu uvriježena je tradicija bacanja ružinih latica niz otvor kupole Partenona, poznata kao „Veni, Veni, Rosas!”

Hodočašća[uredi | uredi kôd]

Mađarski, ali i ostali panonski i karpatski katolici, od 1567. tradicijski hodočaste u svetište Csíksomlyó (Şumuleu Ciuc), u Transilvaniji.[5][6] Hodočašće svake godine okuplja stotine tisuća vjernika.[7]

Francuzi hodočaste od pariške katedrale Notre-Dame do katedrale Notre-Dame u Chartresu u višednevnome hodočašću, s Duhovskim bdjenjem i pobožnostima u hodočasničkim crkvama.[8]

Povezani članci[uredi | uredi kôd]

Izvori[uredi | uredi kôd]

  1. Duhovsko bdjenje kazotic.org. Samostan i župa bl. Augustina Kažotića. Objavljeno 5. lipnja 2019.
  2. Mamić, Mile. 1. svibnja 2016. Duh Sveti, Sveti Duh, Sveti duh ili sveti duh. Jezik : časopis za kulturu hrvatskoga književnog jezika. 63 (2–3): 95–97. ISSN 0021-6925
  3. Pentecost (Whitsunday) (engl.) newadvent.org. Katolička enciklopedija.
  4. Liturgija – sveti susret Služba Božja, sv. 23, br. 1, str. 90
  5. Pentecost pilgrimage and the shrine of Csíksomlyó (engl.)Arhivirana inačica izvorne stranice od 5. srpnja 2022. (Wayback Machine) hungarikum.hu. Zbirka Hungarikum. Pristupljeno 29. svibnja 2023.
  6. The Pentecost pilgrimage in Şumuleu Ciuc visitharghita.com. Pristupljeno 29. svibnja 2023.
  7. Hetzmann, Mercédesz: Why do hundreds of thousands of Hungarians go to Csíksomlyó on Pentecost? (engl.) dailynewshungary.com. Daily News Hungary. Objavljeno 5. lipnja 2022.
  8. de Robien, Mathilde: Un nombre d’inscriptions record au pèlerinage de Chartres 2023 (fr.) fr.aletheia.org. Objavljeno 16. svibnja 2023.

Vanjske poveznice[uredi | uredi kôd]

Sestrinski projekti[uredi | uredi kôd]

Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Duhovi

Mrežna mjesta[uredi | uredi kôd]

Nedovršeni članak Duhovi (blagdan) koji govori o kršćanstvu treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.