Prijeđi na sadržaj

Marijan Haljinić

Izvor: Wikipedija
fra Marijan Haljinić
Rođen sredinom 16. st.
Haljinići
Umro 19. srpnja 1606.
Kraljeva Sutjeska
Portal o kršćanstvu
Portal o životopisima

Marijan Haljinić (Haljinići, sredina 16. st. - Kraljeva Sutjeska, 19. srpnja 1606.), bio je bosanski franjevac i provincijal Franjevačke provincije Bosne Srebrene (1583. – 1586. i 1592. – 1595.).

Životopis

[uredi | uredi kôd]

Rođen je u selu Haljinići, sredinom 16. st. Osnovnu školu učio je, vjerojatno, u Kraljevoj Sutjesci, a nije isključeno da je tu završio i filozofsko-teološki studij. Bio je dvaput provincijal Franjevačke provincije Bosne Srebrene (1583. – 1586. i 1592. – 1595.)

Supotpisnik je žalbe koju su 1594. bosanski franjevci uputili prorektoru reda De Matteiju protiv biskupa fra Franje Baličevića. Za njegova dugog provincijalata, turske su vlasti dozvolile (1592.) da bosanski franjevci mogu, na osnovu starih povlastica, "svake tri godine sastati se i između sebe jednog glavara izabrati". Fra Julijan Jelenić piše da je sastavio djelo u kojem je odredio kako se ima pjevati misni Credo.

O značaju, utjecaju i veličini Franjevačke provincije Bosne Srebrene, u vrijeme provincijalata fra Marijana Haljinića, govore podaci o stanju Provincije, koje iznosi fra Franjo Gonzaga, generalni ministar Franjevačkog reda g. 1589. Podaci se odnose na nešto ranije vrijeme, jer se navedena godina tiče samo godine tiskanja njegova djela. Tada je, prema njemu, bilo u njoj četrnaest samostana, a od toga deset u samoj Bosni: Srebrenica, Sutjeska, Fojnica, Olovo, Visoko, Kreševo, Tuzla, Gradovrh, Modriča i Rama; tri u Dalmaciji: Visovac, Makarska, Zaostrog; i jedan u Slavoniji: Velika.

Broj braće se u pojedinom samostanu kreće oko 6-7, ali za Fojnicu, gdje ih je moralo biti najviše, nije naveden. Župe ovdje nisu ni imenom, ni brojem navedene.

Unutarnje poveznice

[uredi | uredi kôd]

Vanjske poveznice

[uredi | uredi kôd]

Izvori

[uredi | uredi kôd]