Martin (grad)
Martin Turčiansky Svätý Martin | |||
---|---|---|---|
Glavni trg u Martinu | |||
|
|||
Koordinate: 49°03′N 18°55′E / 49.05°N 18.917°EKoordinate: 49°03′N 18°55′E / 49.05°N 18.917°E | |||
Država | ![]() | ||
Pokrajina | ![]() | ||
Vlast | |||
- Gradonačelnik | Andrej Hrnčiar | ||
Površina | |||
- Ukupna | 67.736 km² | ||
Visina | 395 m | ||
Stanovništvo (31. prosinca 2006.) | |||
- Grad | 59.014 | ||
- Gustoća | 871 stan./km² | ||
Vremenska zona | CET (UTC+1) | ||
- Ljeto (DST) | CEST (UTC+2) | ||
Poštanski broj | 036 01 | ||
Pozivni broj | +421 (0)43 | ||
Registarska oznaka | MT | ||
Službena stranica www.martin.sk | |||
Zemljovid | |||
Položaj Martina na karti Slovačke |
Martin (mađ. Turócszentmárton, njem. Turz-Sankt Martin) do 1950. svk. Turčiansky Svätý Martin, grad je u sjevernoj Slovačkoj u Žilinskom kraja upravno središte Okruga Martin.
Zemljopis[uredi | uredi kôd]
Martin se nalazi na nadmorskoj visini od 395 metara i pokriva površinu od 67.74 km2, a nalazi se u sjevernoj Slovačkoj, na rijeci Turiec koja se uljeva u Váh. Najbliži gradovi su Žilina na sjeverozapadu udaljena 30 km, Banska Bystrica na jugoistoku udaljena 60 km, dok je glavni grad Bratislava udaljena 230 km jugozapadno.
Martin ima 10 četvrti :Jahodníky, Ľadoveň, Stred, Sever, Košúty, Podháj, Strane, Priekopa , Tomčany i Záturčie.
Povijest[uredi | uredi kôd]
Prvo spominjanje grada Martina datira iz 1264. pod imenom Zenthmarton , a naselje je 1340. dobilo status slobodnog kraljevskog grada.
U 15. stoljeću grad su spalili Huni 1433. Samo deset godina poslije uništio ga je potres.
Od 18. stoljeća grad postaje sjedište okruga Turijek.
Grad je postao slovačko kulturno sjedište u 19. stoljeću. Nekoliko kulturnih institucija - Matica slovačka i Slovački nacionalni muzej - osnovani su u Martinu. Velike političke aktivnosti koje su dovele do slovačke nacionalne emancipacije u 19. stoljeću i ranom 20.stoljeću, bile su organizirane u ili iz Martina. Grad se također industrijaliziran u to doba. Prva tiskara je otvorena 1869.
Grad je izgubio na značaju kada je Bratislava postala glavni grad 1918. Danas se u njemu nalazi sjedište Slovačke narodne bilioteke i Matice slovačke.
Narodna skupština Slovačke Republike proglasila je grad Martin gradom Slovačke kulture 24. kolovoza 1994.
Znamenitosti[uredi | uredi kôd]
Najstarija i najpoznatija građevina je crkva Sv. Martina. Poznat je Slovački nacionalni muzej s etnografskom zbirkom. Još su poznati "Zračni muzej" i Slovačko nacionalno groblje inspirirano Panthéonom iz Pariza
Stanovništvo[uredi | uredi kôd]
Martin je 2006. godine imao 59.014.[1] Prema popisu stanovništva iz 2001. u gradu je živjelo najviše Slovaka 94,9% , 1,6 Čeha i o,5% Roma. Prema religijskoj pripadnosti najviše je rimokatolika44,1%, ateista 31,2% i luterana 17,2% .[1]
Gradovi prijatelji[uredi | uredi kôd]
Gotha, Njemačka
Hoogeveen, Nizozemska
Karviná, Češka
Skoczów, Poljska
- Bački Petrovac, Srbija
- Kalisz, Poljska
Jičín, Češka
Izvor[uredi | uredi kôd]
- ↑ 1,0 1,1 Municipal Statistics. Statistički zavod Slovačke pristupljeno 22. siječnja 2008.
Vanjske poveznice[uredi | uredi kôd]
|