Koordinate: 49°03′N 18°55′E / 49.050°N 18.917°E / 49.050; 18.917

Martin (grad)

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Martin
Turčiansky Svätý Martin
Glavni trg u Martinu
Glavni trg u Martinu
Zastava
Zastava
Grb
Grb
Koordinate: 49°03′N 18°55′E / 49.050°N 18.917°E / 49.050; 18.917
Država Flag of Slovakia.svg Slovačka
Pokrajina Grb Žilinski Žilinski kraj
Vlast
 - Gradonačelnik Ján Danko
Površina
 - Ukupna 67,736 km²
Visina 395 m
Stanovništvo (31. prosinca 2006.)
 - Grad 59.014
 - Gustoća 871 stan./km²
Vremenska zona CET (UTC+1)
 - Ljeto (DST) CEST (UTC+2)
Poštanski broj 036 01
Pozivni broj +421 (0)43
Registarska oznaka MT
Službena stranica www.martin.sk
Zemljovid
Položaj Martina na karti Slovačke

Položaj Martina na karti Slovačke

Martin (mađ. Turócszentmárton, njem. Turz-Sankt Martin) do 1950. svk. Turčiansky Svätý Martin, grad je u sjevernoj Slovačkoj u Žilinskom kraja upravno središte Okruga Martin.

Zemljopis[uredi | uredi kôd]

Martin se nalazi na nadmorskoj visini od 395 metara i pokriva površinu od 67,74 km2, a nalazi se u sjevernoj Slovačkoj, na rijeci Turiec koja se uljeva u Váh. Najbliži gradovi su Žilina na sjeverozapadu udaljena 30 km, Banska Bystrica na jugoistoku udaljena 60 km, dok je glavni grad Bratislava udaljena 230 km jugozapadno.

Martin ima 10 četvrti: Jahodníky, Ľadoveň, Stred, Sever, Košúty, Podháj, Strane, Priekopa, Tomčany, i Záturčie.

Povijest[uredi | uredi kôd]

Prvo spominjanje grada Martina datira iz 1264. pod imenom Zenthmarton, a naselje je 1340. dobilo status slobodnog kraljevskog grada.

U 15. stoljeću grad su spalili Huni 1433. Samo deset godina poslije uništio ga je potres.

Od 18. stoljeća grad postaje sjedište okruga Turijek.

Grad je postao slovačko kulturno sjedište u 19. stoljeću. Nekoliko kulturnih institucija - Matica slovačka i Slovački nacionalni muzej - osnovani su u Martinu. Velike političke aktivnosti koje su dovele do slovačke nacionalne emancipacije u 19. stoljeću i ranom 20.stoljeću, bile su organizirane u ili iz Martina. Grad se također industrijaliziran u to doba. Prva tiskara je otvorena 1869.

Grad je izgubio na značaju kada je Bratislava postala glavni grad 1918. Danas se u njemu nalazi sjedište Slovačke narodne bilioteke i Matice slovačke.

Narodna skupština Slovačke Republike proglasila je grad Martin gradom Slovačke kulture 24. kolovoza 1994.

Znamenitosti[uredi | uredi kôd]

Najstarija i najpoznatija građevina je crkva Sv. Martina. Poznat je Slovački nacionalni muzej s etnografskom zbirkom. Još su poznati "Zračni muzej" i Slovačko nacionalno groblje inspirirano Panthéonom iz Pariza

Stanovništvo[uredi | uredi kôd]

Razvoj stanovništva[1]
Godina 1. siječnja 1993.[2] 1999. 2006. 2013. 2019. 2020.
Broj stanovnika 59.594 60.870 59.014 56.526 54.168 53.763

Napomena: Ako nije drugačije naznačeno, stanovništvo je posljednjeg dana u godini.


Martin je 2006. godine imao 59.014.[3] Prema popisu stanovništva iz 2001. u gradu je živjelo najviše Slovaka 94,9%, 1,6 Čeha i 0,5% Roma. Prema religijskoj pripadnosti najviše je rimokatolika 44,1%, ateista 31,2% i luterana 17,2%.[3]

Gradovi prijatelji[uredi | uredi kôd]

Izvor[uredi | uredi kôd]

  1. Štatistický úrad Slovenskej republiky. 21. ožujka 2021. Počet obyvateľov podľa pohlavia – obce, pogled "Stav trvale bývajúceho obyvateľstva na začiatku obdobia (Osoba)". datacube.statistics.sk (slovački)
  2. Štatistický úrad Slovenskej republiky. 21. ožujka 2021. Počet obyvateľov podľa pohlavia – obce, pogled "Stav trvale bývajúceho obyvateľstva na konci obdobia (Osoba)". datacube.statistics.sk (slovački)
  3. 3,0 3,1 Municipal Statistics. Statistički zavod Slovačke. Pristupljeno 22. siječnja 2008.

Vanjske poveznice[uredi | uredi kôd]