Martin (grad)
| Martin Turčiansky Svätý Martin | |||
|---|---|---|---|
 | |||
|
|||
| Koordinate: 49°03′N 18°55′E / 49.050°N 18.917°E | |||
| Država |  Slovačka
| ||
| Pokrajina |  Žilinski kraj
| ||
| Vlast | |||
| - Gradonačelnik | Ján Danko | ||
| Površina | |||
| - Ukupna | 67,736 km² | ||
| Visina | 395 m | ||
| Stanovništvo (31. prosinca 2006.) | |||
| - Grad | 59.014 | ||
| - Gustoća | 871 stan./km² | ||
| Vremenska zona | CET (UTC+1) | ||
| - Ljeto (DST) | CEST (UTC+2) | ||
| Poštanski broj | 036 01 | ||
| Pozivni broj | +421 (0)43 | ||
| Registarska oznaka | MT | ||
| Službena stranica www.martin.sk | |||
| Zemljovid | |||
 Položaj Martina na karti Slovačke | |||
.svg)
Martin (mađ. Turócszentmárton, njem. Turz-Sankt Martin) do 1950. svk. Turčiansky Svätý Martin, grad je u sjevernoj Slovačkoj u Žilinskom kraja upravno središte Okruga Martin.
Zemljopis[uredi | uredi kôd]
Martin se nalazi na nadmorskoj visini od 395 metara i pokriva površinu od 67,74 km2, a nalazi se u sjevernoj Slovačkoj, na rijeci Turiec koja se uljeva u Váh. Najbliži gradovi su Žilina na sjeverozapadu udaljena 30 km, Banska Bystrica na jugoistoku udaljena 60 km, dok je glavni grad Bratislava udaljena 230 km jugozapadno.
Martin ima 10 četvrti: Jahodníky, Ľadoveň, Stred, Sever, Košúty, Podháj, Strane, Priekopa, Tomčany, i Záturčie.
Povijest[uredi | uredi kôd]
Prvo spominjanje grada Martina datira iz 1264. pod imenom Zenthmarton, a naselje je 1340. dobilo status slobodnog kraljevskog grada.
U 15. stoljeću grad su spalili Huni 1433. Samo deset godina poslije uništio ga je potres.
Od 18. stoljeća grad postaje sjedište okruga Turijek.
Grad je postao slovačko kulturno sjedište u 19. stoljeću. Nekoliko kulturnih institucija - Matica slovačka i Slovački nacionalni muzej - osnovani su u Martinu. Velike političke aktivnosti koje su dovele do slovačke nacionalne emancipacije u 19. stoljeću i ranom 20.stoljeću, bile su organizirane u ili iz Martina. Grad se također industrijaliziran u to doba. Prva tiskara je otvorena 1869.
Grad je izgubio na značaju kada je Bratislava postala glavni grad 1918. Danas se u njemu nalazi sjedište Slovačke narodne bilioteke i Matice slovačke.
Narodna skupština Slovačke Republike proglasila je grad Martin gradom Slovačke kulture 24. kolovoza 1994.
Znamenitosti[uredi | uredi kôd]
Najstarija i najpoznatija građevina je crkva Sv. Martina. Poznat je Slovački nacionalni muzej s etnografskom zbirkom. Još su poznati "Zračni muzej" i Slovačko nacionalno groblje inspirirano Panthéonom iz Pariza
Stanovništvo[uredi | uredi kôd]
| Godina | 1. siječnja 1993.[2] | 1999. | 2006. | 2013. | 2019. | 2020. |
|---|---|---|---|---|---|---|
| Broj stanovnika | 59.594 | 60.870 | 59.014 | 56.526 | 54.168 | 53.763 |
Napomena: Ako nije drugačije naznačeno, stanovništvo je posljednjeg dana u godini.
Martin je 2006. godine imao 59.014.[3] Prema popisu stanovništva iz 2001. u gradu je živjelo najviše Slovaka 94,9%, 1,6 Čeha i 0,5% Roma. Prema religijskoj pripadnosti najviše je rimokatolika 44,1%, ateista 31,2% i luterana 17,2%.[3]
Gradovi prijatelji[uredi | uredi kôd]
Gotha, Njemačka
Hoogeveen, Nizozemska
Karviná, Češka
Skoczów, Poljska
- Bački Petrovac, Srbija- - Kalisz, Poljska
- Jičín, Češka
Izvor[uredi | uredi kôd]
- ↑ Štatistický úrad Slovenskej republiky. 21. ožujka 2021. Počet obyvateľov podľa pohlavia – obce, pogled "Stav trvale bývajúceho obyvateľstva na začiatku obdobia (Osoba)". datacube.statistics.sk (slovački)
- ↑ Štatistický úrad Slovenskej republiky. 21. ožujka 2021. Počet obyvateľov podľa pohlavia – obce, pogled "Stav trvale bývajúceho obyvateľstva na konci obdobia (Osoba)". datacube.statistics.sk (slovački)
- ↑ 3,0 3,1 Municipal Statistics. Statistički zavod Slovačke. Pristupljeno 22. siječnja 2008.
Vanjske poveznice[uredi | uredi kôd]
| |||||||