Žilina
Ovo je glavno značenje pojma Žilina. Za okrug, pogledajte Okrug Žilina.| Žilina | |
|---|---|
 Trg u Žilini | |
| Država |  Slovačka |
| Pokrajina |  Žilinski |
| Vlast | |
| • Gradonačelnik | Peter Fiabáne |
| Površina [1] | |
| • Ukupna | 80,02 km2 |
| Visina | 378[2] |
| Koordinate | 49°13′N 18°44′E / 49.217°N 18.733°E |
| Stanovništvo (2025.) [3] | |
| • Entitet | 79 873 (998,05 stan./km2)[1][3] |
| Vremenska zona | CET (UTC+1) |
| • Ljeto (DST) | CEST (UTC+2) |
| Poštanski broj | 010 01[2] |
| Pozivni broj | +421 41[2] |
| Registarska oznaka | ZA |
| Stranica | www.zilina.sk |
 | |
 Položaj Žiline na karti Slovačke | |
Žilina (mađ. Zsolna, njem. Sillein) je grad u sjevernoj Slovačkoj. Središte je Žilinskog kraja i Okruga Žilina.
Žilina se nalazi na sjeveru Slovačke, 200 km od glavnog grada Bratislave. Najveći je grad na rijeci Váh na kojoj se u blizini nalaze dvije brane s umjetnim jezerima. U Vah se na prostoru grada ulijevaju rijeke Kysuca i Rajčanka. Grad se nalazi u udolini između planina. U okolici su planine Mala Fatra, Súľovské vrchy, Javorníky i Kysucká vrchovina. One su dio planinskog lanca Tatre, koje su opet dio većeg planinskog lanca Karpati koji počinju u Slovačkoj (točnije na istoku Češke), te se preko Ukrajine i Rumunjske protežu do Srbije.
Klima je umjereno-kontinentalna. Ljeta su topla, a zime hladne i snježne. Zbog položaja u dolini među planinama je temperatura nešto niža i ima dovoljno padalina.
Područje oko današnje Žiline je bilo naseljeno u još u kameno doba. Slaveni su se na ovo područje naselili još u 5. stoljeću, dok se grad Žilina prvi put spominje 1208. pod imenom Terra de Selinan.
Formiranje grada je počelo oko 1300. godine dok je prema izvorima već 1312. grad postojao. Status slobodnog grada Žilina je dobila 1321. od Karla I. Ugarski kralj Ludovik I. Anžuvinac je 1381. posebnom poveljom - (Privilegium pro Slaviša) - izjednačio prava Slovaka i Nijemaca u gradu. Slovaci su dobili i polovinu mjesta u gradskom vijeću. Huni su spalili grad 1431.
Tijekom 17. stoljeća Žilina se učvrstile kao centar zanatstva, trgovine i obrazovanja, a tijekom baroknog doba sagrađeni su brojni samostani i crkve. Tijekom revolucije 1848. slovački dobrovoljci su u Žilini dobili bitku protiv mađarskih vojnika.
Grad se naglo razvio tijekom druge polovine 19. stoljeća. Tada je izgrađena pruga od Košica do Bohumina, a 1883. je produžena i do Bratislave. Ovo je rezultiralo otvaranju novih tvornica.
Žilina je bila sjedište Vlade Slovačke. Autonomija Slovačke unutar Čehoslovačke je objavljena u Žilini 6. listopada 1938. nedugo nakon potpisivanja Minhenskog sporazuma.
Nakon Drugog svjetskog rata grad doživljava preporod uz veliki ekonomski razvoj.
Danas je Žilina četvrti grad po veličini u Slovačkoj, treći najvažniji industrijski centar i sjedište sveučilišta osnovanog 1953. Od 1990. stari grad je potpuno restauriran. U istom periodu je postavljena i trolejbuska mreža. Grad je autocestom povezan s Bratislavom.
| Godina: | 1995. | 2005. | 2015. | 2025. |
|---|---|---|---|---|
| Broj ljudi: | 86 685 | 85 425 | 81 114 | 79 873 |
| Razlika: | −1,45 % | −5,04 % | −1,52 % |
| Godina: | 2024. | 2025. |
|---|---|---|
| Broj ljudi: | 80 257 | 79 873 |
| Razlika: | −0,47 % |
| Narodnost | brojnost | udjel |
|---|---|---|
| Slovaci | 76 643 | 92,72 % |
| Neutvrđeno | 4840 | 5,85 % |
| Česi | 1284 | 1,55 % |
| Ukupno | 82 656 |
Pri popisu stanovništva 2021. godine stanovništvo se moglo izjasniti pripadnicima jedne ili dviju narodnosti. Od 82 656 stanovnika bilo ih je tako 76 643 slovačke, 4840 neutvrđene, 1284 češke, 405 inih, 174 romske, 163 ruske, 158 mađarske, 137 rusinske, 133 ukrajinske, 106 poljske, 104 njemačke, 83 korejske, 64 moravske, 46 kineske, 39 židovske, 34 vijetnamske, 34 talijanske, 27 francuske, 24 srpske, 23 bugarske, 22 hrvatske, 22 engleske, 16 irske, 16 kanadske, 16 albanske, 12 austrijske, 11 turske, 8 šleske, 6 rumunjske, 6 grčke i 1 iranske narodnosti.
Napomena o broju stanovnika Razlika između broja stanovnika gore i u popisu stanovništva (tu i niže) je u tome što se gore broj stanovnika uglavnom sastoji od stalnih stanovnika itd.; a popis bi trebao naznačiti mjesto gdje ljudi zapravo uglavnom žive.
Na primjer, student je građanin sela jer tamo ima stalno prebivalište (tamo je živio kao dijete i ima roditelje), ali većinu vremena studira na sveučilištu u gradu.
| Vjeroispovijest | brojnost | udjel |
|---|---|---|
| Rimokatolička Crkva | 47 819 | 57,85 % |
| Bez vjerske pripadnosti | 24 034 | 29,08 % |
| Neutvrđeno | 5643 | 6,83 % |
| Evangelistička Crkva | 2339 | 2,83 % |
| Ukupno | 82 656 |
Pri popisu stanovništva 2021. godine 82 656 stanovnika izjavilo je sljedeće vjerske pripadnosti: 47 819 Rimokatolička Crkva, 24 034 bez vjerske pripadnosti, 5643 neutvrđeno, 2339 Evangelistička Crkva, 548 Grkokatolička Crkva, 339 Kršćanski zborovi u Slovačkoj, 325 razno, 291 ad hoc pokreti, 263 ostale i neprecizno određene kršćanske crkve, 175 Pravoslavna Crkva, 156 Budizam, 148 Jehovini svjedoci, 111 Bratska crkva, 108 Kalvinistička, 91 poganstvo i prirodni duhovnost, 49 Islam, 32 Apostolska Crkva, 31 Adventisti sedmog dana, 28 Židovi, 27 Starokatolička Crkva, 23 Evangelistička metodistička Crkva, 21 Baptistička Crkva, 20 Hinduizam, 18 Crkva Isusa Krista svetaca posljednjih dana, 13 Čehoslovačka husitska crkva i 4 Bahá'í.
Središte grada je poznato po očuvanim starim zgradama potpuno obnovljenim 1990. godine. Postoje dva velika trga u centru (Mariánske námestie i Trg Andreja Hlinke) na kojima su mnoge obnovljene građevine iz stare Žiline. Značajna je crkva sv. Pavla apostola s baroknim kipom Djevice Marije. U blizini je i katedrala Presvetog Trojstva iz 1400. godine. U okolici grada je poznat dvorac Budatin.
U gradu djeluje nogometni klub MŠK Žilina koji se natječe u prvoj ligi. U gradu djeluje i hokejaški klub MsHK Žilina koji igra u Slovačkoj Extraligi.
U Žilini je rođen Peter Sagan, peterostruki osvajač zelene majice na Tour de Franceu i pobjednik Svjetskog kupa u biciklizmu.
- 1 2 Hustota obyvateľstva - obce [om7014rr_obc=AREAS_SK, v_om7014rr_ukaz=Rozloha (Štvorcový meter)]. Statistical Office of the Slovak Republic. 31. ožujka 2026. Pristupljeno 31. ožujka 2026.
- 1 2 3 Základná charakteristika. www.statistics.sk (slovački). Statistical Office of the Slovak Republic. 17. travnja 2015. Pristupljeno 31. ožujka 2022.
- 1 2 3 4 Počet obyvateľov podľa pohlavia - obce (ročne) [om7101rr_obce=AREAS_SK]. Statistical Office of the Slovak Republic. 31. ožujka 2026. Pristupljeno 31. ožujka 2026.
- ↑ Population - Basic results. www.scitanie.sk (engleski). Statistical Office of the Slovak republic. Pristupljeno 3. studenoga 2025.
- ↑ Population - Basic results. www.scitanie.sk (engleski). Statistical Office of the Slovak republic. Pristupljeno 3. studenoga 2025.
- ↑ Population - Basic results. www.scitanie.sk (engleski). Statistical Office of the Slovak republic. Pristupljeno 3. studenoga 2025.
- Službena stranica grada
- Informacije o Žilini Arhivirana inačica izvorne stranice od 8. kolovoza 2022. (Wayback Machine)
Bytča • Čadca • Dolný Kubín • Krásno nad Kysucou • Kysucké Nové Mesto • Liptovský Hrádok • Liptovský Mikuláš • Martin • Námestovo • Rajec • Rajecké Teplice • Ružomberok • Turčianske Teplice • Turzovka • Tvrdošín • Trstená • Vrútky • Žilina | | |