Mate Rimac

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Mate Rimac
Mate Rimac
Mate Rimac na Sajmu automobila u Ženevi 2017. godine
Rođenje 1988., Livno, BiH
Nacionalnost Hrvat
Poznat(a) po osnivač i direktor tvrtki Rimac Automobili i Greyp Bikes
Zanimanje poduzetnik, inovator
Portal: Životopis

Mate Rimac (Livno, 1988.), hrvatski je inovator, poduzetnik te osnivač i direktor tvrtki Rimac Automobili i Greyp Bikes.

Životopis[uredi VE | uredi]

Obrazovanje i prvi izumi[uredi VE | uredi]

Mate Rimac rodio se je 1988. godine u Livnu, BiH. Tijekom srednješkolskog obrazovanja se istaknuo inovacijama s kojima je pobjedio na državnoj i županijskoj razini natjecanja elektrotehničara i inovatora 2006. godine.[1] Maturalni rad i prvi patentirani izum Mate Rimac nazvan iGlove (zamjena za tipkovnicu i miš) 2006. godine osvojio je Zlatno Teslino jaje, VIDI e-novation nagradu, za najbolji ICT proizvod u Hrvatskoj.[2] Domaće nagrade omogućile su mu natjecanje na svjetskoj razini u sklopu međunarodnih natjecanja, gdje je Rimac uz iGlove prezentirao i drugi izum - Active Mirror System (sustav za uklanjanje mrtvog kuta u automobilima) te s ta dva izuma neočekivano osvajao prva mjesta unatoč snažnoj međunarodnoj konkurenciji.[3]

2007. godine Mate Rimac upisuje veleučilište VERN' (ekonomija poduzetništva) te kao brucoš pobjeđuje u Business Plan Contestu (i osvaja nagradu od 15.000 kn) sa najboljim poslovnim planom - plan za komercijalizaciju njegovih prethodnih izuma. [4]

Rimac Automobili[uredi VE | uredi]

Od prvog zarađenog novca, Mate Rimac kupio je BMW E30 323i (1984. godište) te vozio drift, drag i druge utrke s njim. Nakon što je benzinski motor tijekom jedne utrke eksplodirao, odlučio je spojiti svoje dvije strasti - automobile i tehnologiju, te je 2007. godine krenuo preuređivati stari BMW-a. Dodao mu je električni pogon u garaži njegovih roditelja u Samoboru.[5] Nakon godinu dana trajanja projekta, prvi put je vozio svoj preuređeni BMW te su odrađena prva testiranja. Mate nije bio zadovoljan ostvarenim performansama te je krenuo u razvoj vlastitih komponenti. Kako bi testirao komponente, počeo je sudjelovati na utrkama. Pošto gotovo svi oblici motosporta imaju restrikcije i pravilnike koji se odnose na motore sa unutarnjim izgaranjem (kao recimo kategorizacija po radnom obujmu motora) jedine utrke na kojima je mogao sudjelovati su bile drag (utrke ubrzanja) i drift (proklizavanje stražnjim krajem) utrke. Tijekom svake utrke su se pokazale slabe točke koje su tijekom vremena poboljšane. Nakon svake utrke automobil je unaprijeđivan i poboljšavan pa je tako postajao sve brži, lakši, efikasniji i pouzdaniji. Na 402 stree-raceu 2011. godine u Velikoj Gorici električni BMW je pobjedio u klasi 11 i na taj način postao jedan od najbržih automobila u okružju uopće.[6] Iste godine je Mate Rimac sa tim automobilom srušio 5 FIA i Guinnessovih rekorda za najbrže ubrzavajuće električne automobile.[7]

2009. godine Mate Rimac osnovao je tvrtku Rimac Automobili s naumom razvoja i proizvodnje najnaprednijih električnih sportskih automobila na svijetu. 2011. godine je Concept_One predstavljen na najvećem sajmu automobila te godine - IAA u Frankfurtu.[8] Početkom 2013. godine je prvi primjerak automobila isporučen što ga čini prvim automobilom koji je Hrvatska kao država proizvela i izvezla.[9]

Tvrtka se vremenom razvila u inženjersku i proizvodnu tvrtku koja uz vlastite automobile, razvija i proizvodi razne automobile i prototipe za druge (prvenstveno automobilske) tvrtke.[10]

Priznanje za uspjeh tvrtke i rada Mate Rimca pristižu iz svih dijelova svijeta, pa ga tako primjerice američki Bloomberg uvrštava na listu "Najbolje od 2012.".[11]

2013. godine Mate Rimac osniva novu tvrtku - Greyp Bikes, sa namjenom proizvodnje visokotehnoloških dvokotača.[12]

Nagrade i odličja[uredi VE | uredi]

Brojne međunarodne i domaće nagrade za inovacije i elektrotehniku Mati Rimcu donijele su titulu najnagrađivanijeg mladog hrvatskog inovatora.

  • 2006.: Zlatno Teslino jaje, VIDI e-novation nagradu, zajedno s Lukom Bošnjakoviće za inovaciju koja omogućava upravljanje računalom pomoću rukavice.[13][14]
  • 2006.: zlatna medalja s posebnom pohvalom u Južnoj Koreji na natjecanju ISIE 2006.
  • 2006.: zlatna i srebrna medalja u Nürnbergu na natjecanju IENA 2006.
  • 2006.: Genius Award u Budimpešti.
  • 2007.: međunarodne nagrade u Malejziji, Švicarskoj i Hrvatskoj.[15]
  • 2014.: odlikovan je Redom Danice Hrvatske s likom Nikole Tesle.[16]

Izvori[uredi VE | uredi]

  1. N.K., Svečana podjela svjedodžbi i nagrada u Srednjoj strukovnoj školi Samobor. Učenje tek sad počinje, samoborskiglasnik.net, 30. lipnja 2006.
  2. (A.T.), Mladim inovatorima dodijeljene nagrade VIDI e-novation award, moj-posao.net, 19. prosinca 2006.
  3. Mate Rimac, inovator, apsolvent na studiju Ekonomija poduzetništva. Inovacije – od rukavice do automobila, vern.hr
  4. Brucoši VERN-a pobijedili na natjecanju Business Plan Contest, index.hr, 15. lipnja 2007.
  5. Intervju - Mate Rimac: Teško je naći investitora koji dijeli našu viziju, rep.hr, 11. veljače 2013.
  6. [1]
  7. NOkru, Napokon i službeno: e-M3 Rimac Automobila drži dva svjetska rekorda!, dnevnik.hr, 18. listopada. 2012.
  8. NOkru, Rimac u Frankfurtu predstavio fenomenalni Concept One, dnevnik.hr, 15. rujna. 2011.
  9. Mate Rimac se pohvalio: Isporučen prvi električni automobil, Večernji list, poslovni.hr, 29. siječnja 2013.
  10. DVK, Rimac Automobili pogonski sustavi, konstrukcija i prototipne usluge sada su dostupne za zainteresirane klijente – inovativna tehnologija ugrađena u električni automobil Concept_One, automania.hr, 3. lipnja 2013.
  11. S.V., Ugledni Bloomberg na listu 'Najbolje od 2012.' uvrstio i ovog Hrvata!, dnevnik.hr, 27. prosinca. 2012.
  12. Novi projekt Mate Rimca: Električni bicikl s kojim želi promijeniti svijet, jutarnji.hr, 21.kolovoza 2013.
  13. Vidi e-novation nagrada, e-novation.info, pristupljeno 17. ožujka 2018.
  14. Dodjela u znaku inovacija, lider.media, 18. prosinca 2006., pristupljeno 17. ožujka 2018.
  15. [2]
  16. Ivanka Toma, Odlikovan i vojnik koji je spašavao žrtve poplave u Slavoniji, članak na vecernji.hr, 25. lipnja 2014., (pristupljeno 23. lipnja 2015.)