Mehmed-beg Karađoz

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje

Hadži Mehmed-beg Karađoz Hrvat (Potoci, Bijelo polje - Mostar, oko 1564.), najveći zadužbinar (vakif) Mostara i cijele Hercegovine. [1]

Životopis[uredi | uredi kôd]

Rodio se u Potocima u Bijelom polju. Narod ga je nazvao karađoz (crnook) zbog naočitosti.[1] Braća su bili kapudan-paša i heregovački namjesnik Sinan-paša Hrvat, veliki vezir Rustem-paša Hrvat, jedan brat je podigao džamiju u Sarajevu, gdje im je živjela sestra.[2][1] Po bratu Rustem-paši znamo da je Hrvat iz katoličke obitelji s korijenima u Skradinu,[3], odakle je Rustem otet.[4] Mehmed je imao trojicu sinova: Muhameda, Jusufa i Sulejmana.[1]

Mehmedov vakuf je velik. U Mostaru je dao podići džamiju pod kupolom i uz nju mekteb, medresu, knjižnicu, imaret i musafirhanu, česmu i šadrvan pred džamijom, te han. U Potocima je podigao mesdžid, mekteb, han te mali kameni mostić kod džamije. U Konjicu je podigao mekteb, han i most. U Blagaju je podigao most i hamam. Dva je mosta podigao na Lištici. U Čičevu (općina Konjic) je podigao han.[1]

Za izdržavanje je oporučno ostavio 42 trgovačka dućana u mostarskoj čaršiji, 16 tabhana blizu imareta u kojima posluju kožari (tabaci), šest mlinica i dvije stupe za valjanje sukna u Knešpolju u nahiji Blatu, osam mlinica i dvije stupe na izvoru Bune, nešto zemljišta u Mostaru i Knešpolju te 300.000 osmanlskih dirhema u gotovini.[1]

Umro je u Mostaru oko 1564. godine. Vjerojatno je pokopan u groblju pokraj svoje džamije.[1]

Od vakufa je 1889. godine ostalo, odnosno u posjedu je imao 27 1/2 dućana, 10 magaza, jednu pekaru i pet grobalja.[1]

Izvori[uredi | uredi kôd]

  1. 1,0 1,1 1,2 1,3 1,4 1,5 1,6 1,7 Medžlis Mostar Vakuf Hadži Mehmed-bega Karađoza, iz: Hivzija Hasandedić, Anali Gazi Husrev-begove biblioteke, Knjiga IX-X, Sarajevo, 1983.; objavljeno na internetu 13. listopada 2013. (pristupljeno 28. ožujka 2020.)
  2. [1] Islamska zajednica u BiH - Vakufska direkcija: "Naznamenitiji vakifi - Rustem paša Opuković", pristupljeno 12. studenoga 2013.
  3. John Van Antwerp Fine, When Ethnicity Did Not Matter in the Balkans: A Study of Identity in Pre-Nationalist Croatia, Dalmatia, and Slavonia in the Medieval and Early-Modern Periods, 2006., Michigan: University of Michigan Press. ISBN 0-472-11414-X.
  4. Opća enciklopedija, sv. VII, LZMK, Zagreb, 1981., str. 226.