Fontana

Izvor: Wikipedija
(Preusmjereno s Česma)

Za rijeku pogledaj: Česma (rijeka).

Fontana Trevi u Rimu.
Fontana u središtu Rijeke.
Ivan Meštrović: Zdenac života.
Fontana Jet d'Eau, Ženeva, Švicarska.
Fontana "Vila Velebita" u Gospiću.
Vodoskok u središtu Čakovca

Fontana (tal., prema lat. fons: izvor) ili vodoskok, je arhitektonski oblikovana, često kiparski obrađena, građevina namjenske (voda za piće) i estetske (ukrašavanje gradskih trgova, parkova i vrtova) funkcije u koji pritječe voda iz prirodnih izvora ili iz rezervoara i vodovodnih instalacija. Oblici fontana mogu biti jednostavne kamenice, bazeni ili raskošne građevine ukrašene bogatim kiparskim ostvarenjima. Igra vode sastoji se od jednog ili više mlazova te vodoskoka i kaskada, danas i uz raznovrsne učinke umjetne rasvjete. Građeni su već od trećega tisućljeća pr. Kr. u Mezopotamiji (Lagaš), potom se javljaju u drevnoj Grčkoj kao nimfej (Pergam) i diljem Rimskoga Carstva (Pompeji). U starokršćanskom i bizantskom razdoblju podizale su se piscine, a u islamskom graditeljstvu šadrvani (Alhambra). U gotici se razvio tip javne fontane s bogato razvijenim arhitektonskim ukrasom, smještene na javni trg. U doba renesanse (Fontana dječaka s delfinom A. Verrocchija u Firenci, 1476.) i baroka (Fontana četiriju rijeka G. L. Berninija u Rimu, 1651.) dobivaju razigrane i maštovite oblike, osobito u francuskom tipu parka (Versailles A. Le Nôtrea 1662. – 1687.). Jednostavno dekorirane fontane bile su popularne tijekom 18. stoljeća. U drugoj polovici 19. stoljeća s usavršavanjem hidrauličnih sustava podižu se velike reprezentativne fontane (fontana J. Paxtona u Chatsworthu, Ujedinjeno Kraljevstvo, 1840.). U Hrvatskoj se ističu kasnogotička Velika i Mala česma Onofrija di G. de la Cave u Dubrovniku i Zdenac života I. Meštrovića u Zagrebu.[1]

Razvitak[uredi | uredi kôd]

Prvobitne fontane su se bazirale na jednom izvoru vode koji bi se slijevao u određeni bazen, a zatim odlijevao. Danas su fontane često mnogo kompliciranije, s više izvora i bazena i kompliciranijom arhitekturom i infrastrukturom.

Fontane često kao svoj ukrasni dio sadrže statue mitoloških bića. Glavni motiv većine fontana je mlaz vode i po više desetina metara, poput Jet d'Eau u Ženevi.

Mjesta postavljanja[uredi | uredi kôd]

Fontane se postavljaju na trgove u gradovima, ugostiteljskim objektima i svuda gdje se smatra isplativo. Određene fontane služe i kao izvori pitke vode, na taj način služeći i kao praktični i kao ukrasni objekti.

Danas ljudi postavljaju fontane i u svojim dvorištima, zbog svoga osvježavajućeg izgleda.

Suvremene fontane[uredi | uredi kôd]

Premda se u prvobitnim fontanama voda odlijevala nepovratno, danas se najčešće izrađuju tako da se voda koja se slijeva iz izvora opet kružno vraća u bazen iz kojega je krenula. Ovdje inače treba uzeti u obzir i učinak isparavanja i raznošenja vode, te je potrebno napraviti i dodatni izvor koji će nadoknaditi te gubitke.

Najpoznatije svjetske fontane[uredi | uredi kôd]

Fontane u Hrvatskoj[uredi | uredi kôd]

Izvori[uredi | uredi kôd]

  1. fontana, [1] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2016.

Vanjske poveznice[uredi | uredi kôd]

Logotip Zajedničkog poslužitelja
Logotip Zajedničkog poslužitelja
Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Fontana