Milan Martić

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Zapovijed Milana Martića br. 2-3113-1/96 4. kolovoza 1995. o evakuaciji srpskog stanovništva iz tzv. RSK

Milan Martić (Martići pokraj Knina, 18. studenog 1954.), nekadašnji ministar unutarnjih poslova i predsjednik Republike Srpske Krajine.

Bio je jedan od vođa Srba u Hrvarskoj. Kada je 1990., nakon prvih demokratskih izbora na vlast došao HDZ na čelu s Franjom Tuđmanom, bio je načelnik kninske milicije. U ljeto iste godine tadašnja vlada RH je donijela zapovijed o razoružanju rezervnog sastava milicije na tlu Hrvatske. Srpska milicija na čelu s Martićem oglušila se na taj poziv zbog toga što nisu htjeli nositi obilježja NDH šahovnicu, odmetnula od Vlade RH i u suradnji s tadašnjim načelnikom općine Knin i Zajednice općina Sjeverne Dalmacije i Like Milanom Babićem proglasila ratno stanje i postavila barikade na svim cestama oko Knina, koje su čuvali pobunjenički ekstremisti koje je sama milicija naoružala, te su tako ta područja postala izvan dosega legitimne novoizabrane hrvatske vlasti. Taj je događaj poznat kao Balvan revolucija i zbio se 17. kolovoza 1990. Nakon otkazivanja poslušnosti Vladi RH, skupa sa svojim pristašama formirao je kninsku miliciju koja je naoružavala srpske pobunjenike i koja je postala temelj za osnivanje Srpske vojske Krajine. Nakon vojno-redarstvene operacije Oluje, u kojoj su hrvatska vojska i policija oslobodile okupirana područja pod nadzorom pobunjenih Srba, pobjegao je iz Hrvatske i većinu se vremena od ruke pravde skrivao u dijelu BiH koji su držali Srbi (Republici Srpskoj). Predao se Haagu 15. svibnja 2002., ali nakon što su ga srpske vlasti bile prisiljene izručiti.

Bio je optužen u 19 točaka za zločine protiv čovječnosti i kršenje običaja i zakona ratovanja.

U optužnici je glasilo, da je on, od kolovoza 1991. do kolovoza 1995. kao sudionik udruženog zločinačkog pothvata planirao, zapovijedio i poticao progone, istrebljenje, ubojstva, zatvaranja, mučenja, deportacije, bezobzirna razaranja i pljačke na području Republike Hrvatske i BiH.

Nakon sudskog procesa koji je trajao par godina (suđenje je počelo 2005.), Raspravno vijeće Haaškog suda ga je nepravomoćno prvostupanjskom presudom 12. lipnja 2007. osudilo zbog ratnog zločina nad nesrpskim civilima u Hrvatskoj na 35 godina zatvora.[1] Tužiteljstvo je tražilo doživotni zatvor.

Izvori[uredi VE | uredi]


Society.svgP vip.svg Nedovršeni članak Milan Martić koji govori o političaru treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.