Mitropolija zagrebačko-ljubljanska

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Mitropolija zagrebačko-ljubljanska
Saborna crkva u Zagrebu
Saborna crkva u Zagrebu
Naslov arhijerejamitropolit zagrebačko-ljubljanski
Osnovana1931.
SjedišteZagreb
DržavaHrvatska

Mitropolija zagrebačko-ljubljanska, eparhija Srpske pravoslavne Crkve koja djeluje na području Hrvatske, Slovenije i Italije. Eparhija obuhvaća područje Središnje Hrvatske, Sloveniju, a do 2011.godine i Italiju. Ujedno je i mitropolija kojoj su podložne eparhije Dalmatinska, Osječkopoljska i baranjska, Gornjokarlovačka i Slavonska. Mitropolit je Porfirije Perić (od 2014.).

Povijest[uredi VE | uredi]

Na području ove eparhije pravoslavno svećenstvo spominje se u vrijeme Katarine Branković koja je bila kći srpskog despota Đurđa Brankovića. 1434. godine ona se udala za grofa Urliha II. Celjskog, te je sa sobom povela svećenika iz Smedereva. Njezinim je nastojanjem u Varaždinu 1454. prepisana bogoslužna knjiga "Apostol" na srpsko-slavenskom jeziku, a čuva se u Muzeju Srpske pravoslavne Crkve u Beogradu.

Nakon obnove Pećkog patrijarhata 1557. dok je patrijarh bio Makarije Sokolović, pravoslavno stanovništvo sjeverne Hrvatske vodio je požeški mitropolit koji je imao sjedište u manastiru Orahovici. U listopadu 1595. mitropolit Vasilije prelazi bliže osmanskoj granici, kako bi se približio tamošnjim vjernicima, te postavlja svoje sjedište u manastiru Marči. Kasnije će ovaj manastir biti središtem unije s Katoličkom Crkvom. Uz ovaj manastir, središte pravoslavlja u tim prostorima postaje i manastir Lepavina.

1734. godine uspostavljena je Lepavinsko-severinska episkopija sa sjedištem isprva u manastiru Lepavina, a potom u Severinu. 1754. ova je eparhija združena s Kostajničko-zrinopoljskom eparhijom, a 1771. i s Pakračkom. 1931. osnovana je Zagrebačka eparhija u rangu mitropolije, sa sjedištem u Zagrebu. Prvi mitropolit bio je Dositej Vasić. 11. svibnja 1941. ustaške su vlasti uhitile mitropolita Dositeja, te ga u zatvoru u Petrinjskoj ulici mučile, a onda i otpremile u Beograd, gdje je 14. siječnja 1945. i umro.

Nakon Drugog svjetskog rata, prilikom popunjavanja upražnjenih eparhija, na prvom posleratnom redovnom zasjedanju Svetog arhijerejskog sabora 1947, izabran je episkop banatski dr Damaskin Grdanički za mitropolita zagrebačkog. Posle njegove smrti 1969, eparhija dugo nije imala vlastitog mitropolita, već su njome upravljali episkopi drugih eparhija, sve dok na zasjedanju Svetog arhijerejskog sabora 1977. godine nije povjerena tadašnjem episkopu lepavinskom Jovanu Pavloviću, koji je 1982. izabran i za Mitropolita zagrebačkog. Na njegov prijedlog, sljedeće godine mitropolija je preimenovana u Zagrebačko-ljubljansku.

Nakon što je ovoj mitropoliji 1994. povjerena briga i za pravoslavne Srbe u Italiji, nazvana je Mitropolijom zagrabačko-ljubljanskom i cijele Italije. Taj je naziv zadržala do teritorijalnog preustroja 2011. godine.

Organizacija[uredi VE | uredi]

Mitropolija ima pet arhijerejskih namjesništava: zagrebačko, bjelovarsko, grubišnopoljsko, ljubljansko. U Zagrebačko namjesništvo spadaju crkvene općine: zagrebačka, vojakovačka i sisačka. Mitropolitu u upravljanju eparhijom pomažu Eparhijski savjet Mitropolije te Eparhijski upravni odbor. Usto, tu je i Eparhijski crkveni sud Mitropolije. Svim ovim tijelima na čelu je mitropolit.

Saborna crkva[uredi VE | uredi]

Saborna crkva (Katedrala Preobraženja Gospodnjeg) Mitropolije zagrebačko-ljubljanske nalazi se u Zagrebu na Trgu Petra Preradovića, poznatijem kao Cvjetni trg. Na tom mjestu bila je katolička crkva sv. Margarete koja je pripadala Zagrebačkoj biskupiji, a spominje se na ovom mjestu od 1334. kao župna crkva uz koju su se održavali „margaretski sajmovi“ (održavali su se od 1337.). Kasnije je crkva pripala župi sv. Marka, a 1794. prodana je grčkim pravoslavnim trgovcima koji su tada kao trgovci i novčari boravili u Zagrebu. Kad se smanjio broj Grka, crkva počela je služiti pravoslavnim Srbima. Zbog dotrajalosti, srušena je dotadašnja crkva i na istom mjestu sagrađena postojeća katedrala 1866. po nacrtu arhitekta Franje Kleina. Zbog ovakve povijesti ove crkve, ulica koja prolazi iza ove crkve i danas se zove Margaretska, a ona koja prolazi ispred nje zove se Preobraženska.

Dana 4. svibnja 2007. dovršeno je oslikavanje unutrašnjosti crkve, što ga je izveo poznati ruski umjetnik Nikolaj Aleksandrovič Muhin.

Manastiri[uredi VE | uredi]

Na području Mitropolije zagrebačko-ljubljanske nalazi se nekoliko manastira od kojih neki više nisu u uporabi. Najpoznatiji je manastir Lepavina. Tu je, potom, ženski manastir svete Petke u Zagrebu, te nenaseljeni manastiri Marča, Bršljanac i manastir u Bojancima.

Izvori[uredi VE | uredi]

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]