Mozaik Platonove akademije

Izvor: Wikipedija
Mozaik Platonove akademije
100. pr. Kr. do 79.
mozaik
85 cm × 86 cm cm
Nacionalni arheološki muzej, Napulj
Portal: Likovna umjetnost

Mozaik Platonove akademije samostojeća je mozaička ploča pronađena u vili T. Siminiusa Stephanusa u Pompejima.[1][2] Približno je kvadratnog oblika, dimenzija 86 cm x 85 cm, i trenutno se može vidjeti u Nacionalnom arheološkom muzeju u Napulju, gdje se čuva kao predmet MANN 124545

Uglavnom se smatra da predstavlja neke varijacije na temu Sedam mudraca antičke Grčke. Figure su u klasičnoj odjeći toga i sandala, skupljene ispod stabla, naspram pozadine aluzivnih elemenata, uključujući kamene stupove koji sugeriraju veliku građansku arhitekturu tog doba, i poglede na daleke litice ili utočišta, možda metafizičke prirode. Od otkrića 1897. godine[3] predložene su mnoge hipoteze o likovima i značenju prikaza.[4][3]

Pregled[uredi | uredi kôd]

Otto Brendel objavio je 1936. godine studiju o duljini knjige tvrdeći da se prizor treba tumačiti usredotočujući se na sferu koja se smatra središnjom za mozaik.[5] Njegovo je tumačenje osporavano ukazivanjem da je predmet zapravo omfalos i da se prikazani skup nalazi u Delfima.[6] Drugi su naglašavali da je središnja figura Platon koji štapom pokazuje na nebeski model. Mattusch (2008) za druge figure predlaže grčke filozofe i učenjake: Talesa, Anaksagoru, Pitagoru, Ksenofana, Demokrita, Eudoksa, Euktemona, Kalipa, Metona, Filipa, Hiparha i Arata. Međutim, Mattusch također ističe da bi se broj figura mogao odnositi na sedam grčkih mudraca i ističe da su mudraci često imali fluidne identitete.[7] David Sedley identificira te figure kao Timeja, Eudoksa, Platona, Ksenokrata, Arhita, Speusipa i Aristotela.[3]

Iznenađujuće sličan mozaik pronađen je u Sarsini (sada u Villi Albani), a kako je datiran nakon vulkanske erupcije u Pompejima, razumno se nagađalo da postoji zajednički izvor.[8] Također su Rowe i Rees primijetili da skup skulptura pronađenih u Memphisu pokazuje neku sličnost.[9][10]

Povezani članci[uredi | uredi kôd]

Izvori[uredi | uredi kôd]

  1. Fikret K. Yegüül. 2010. Review: Pompeii and the Roman Villa: Art and Culture around the Bay of Naples. Journal of the Society of Architectural Historians. 69: 136–139. doi:10.1525/jsah.2010.69.1.136
  2. Katherine Joplin. 2011. Plato's Circle in the Mosaic of Pompeii. Electrum Magazine
  3. a b c Sedley D., (2021) An Iconography of Xenocrates’ Platonism, in Authority and Authoritative texts in the Platonist Tradition, ed. Erler M., et al., Cambridge UP, p.38
  4. (fr) Françoise-Hélène Massa-Pairault, De l’Académie au Musée: regards sur la mosaïque «des Philosophes» (MANN 124545), Revue archéologique 2020/1 (n° 69), p. 29-83
  5. Brendel O., Symbolik der Kugel, Mitteilungen des Deutschen Archaeologischen Instituts, Römische Abteilung. Band 51, 1936, S. 1–95; tr. as Symbolism of the sphere. A contribution to the history of earlier Greek philosophy (= Études préliminaires aux religions orientales dans l'empire romain. Band 67). Brill, Leiden 1977, ISBN 90-04-05266-6.
  6. Griffiths A., Navel-Gazing in Naples?: The Painting Behind the "PompeiiPhilosophers", Syllecta Classica, Volume 27 (2016), pp. 151-166
  7. Carol Mattusch (ed.), 2008, Pompeii and the Roman Villa: Art and Culture Around the Bay of Naples, New York: Thames & Hudson Ltd, 2008. ISBN 9780500514368
  8. G. W. Elderkin, Two Mosaics Representing the Seven Wise Men, American Journal of Archaeology, Vol. 39, No. 1 (Jan. - Mar., 1935), p.92-111
  9. Alan Rowe; B. R. Rees. 1956. A Contribution To The Archaeology of The Western Desert: IV - The Great Serapeum Of Alexandria (PDF). Manchester
  10. Ph. Lauer; Ch. Picard. 1957. Reviewed Work: Les Statues Ptolémaïques du Sarapieion de Memphis. Archaeological Institute of America. doi:10.2307/500375. JSTOR 500375

Vanjske poveznice[uredi | uredi kôd]

Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Mozaik Platonove akademije