Nacionalni arheološki muzej u Ateni

Koordinate: 37°59′21″N 23°43′56″E / 37.98917°N 23.73222°E / 37.98917; 23.73222
Izvor: Wikipedija
Nacionalni arheološki muzej
{{{opis slike}}}
Osnovan 1829.
Smještaj Ul. Patission 44, Atena, Grčka
Vrsta Arheološki muzej
Broj posjetitelja 299-691 (2008.)[1]
Pristup javnim prijevozom postaje Victoria i Omonoia (Atenski metro)
Službena stranica namuseum.gr

Nacionalni arheološki muzej u Ateni (grčki: Εθνικό Αρχαιολογικό Μουσείο) je muzej u grčkoj prijestolnici Ateni koji se smatra za jedan od najvažnijih arheoloških muzeja na svijetu. U njemu se nalaze neki od najvažnijih artefakata s arheoloških lokaliteta širom Grčke, a koji datiraju od prapovijesti do kasne antike, uključujući neke od najkvalitetnijih starogrčkih artefakata.[2] Smješten je na području Exarhia u središtu Atene između ulica Epirus, Bouboulina i Tositsas, a ulaz mu se nalazi uz aveniju Patission, odmah uz povijesno važnu Atensku politehničku školu.

Nacionalni arheološki muzej u Ateni 1893.

Povijest[uredi | uredi kôd]

Antička dvorana s Efebom iz Antikitere
Plan muzeja s podjelom na povijesne cjeline.

Nacionalni arheološki muzej u Ateni zasnovao je grčki premijer Ioannis Kapodistrias u Aigini 1829. godine, ali je kolekcija promijenila više lokacija (čak i Hefestov hram na Agori) dok nije objavljen natječaj za zgradu institucije 1858. god. Zgrada je započeta 1866. i dovršena je 1889. prema planovima arhitekata Ludwiga Langea i kansije Panagisa Kalkosa, zahvaljujući financijskoj pomoći grčke vlade i Arheološkog društva Atene (osn. 1837.). Zgrada ima dojmljivo neoklasicističko pročelje koje je tada bilo jako popularno u Europi, ali je i u skladu s mnoštvom klasičnih predmeta u njezinoj kolekciji. Ispred muzeja je uređen i veliki klasicistički vrt koji je ispunjen skulpturama.[3] Zgrada je proširena i obnovljena od 1932.-'39., te 2003. – 2004., za XXVIII. Olimpijske igre – Atena 2004.

Kolekcija[uredi | uredi kôd]

Kolekcija od više od 20.000 artefakata u 64 prostorije je organizirana više-manje kronološki u pet zasebnih cjelina:

  • prapovijesna zbirka u prostorijama od 3-6, te 48 (Santorini kolekcija) predstavlja neolitičku i ranu brončanu prapovijesnu umjetnost, ali i kikladsku, minojsku i mikensku kulturu od 6800. pr. Kr. do 1050. pr. Kr.
  • zbirka skulptura od 7. – 5. stoljeća pr. Kr. (sobe 7-34) predstavlja brojne nepoznate, ali i poznate kipare antike kao što su Miron i Skopas.
  • zbirka keramika od 11. stoljeće pr. Kr. do rimskog doba (sobe 42 i od 49-56) je najvažnija takve vrste na svijetu s brojnim jedinstvenim oslikanim kermikama.
  • zbirka bronci (sobe 36-39)
  • egipatska i pred-islamska zbirka (sobe 40 i 41) predstavljaju 1100 predmeta od više od 6000 u posjedu muzeja i smatra se za jednom od ponajboljih zbirki egipatske umjetnosti u Europi, dok su predmeti bizantske umjetnosti (Stathatos zbirka) uglavnom nakit, vaze i keramika (njih oko 1000).


U muzeju se nalazi i velika kolekcija fotografija i knjižnica arheoloških istraživanja, te laboratoriji za obradu predmeta, te fotografski i kemijski laboratorij. Također, pored stalnog postava u muzeju se održavaju i privremene izložbe, a posjeduje i dvoranu za konferencije, veliku suvenirnicu i kafić u atriju.

Izvori[uredi | uredi kôd]

Logotip Zajedničkog poslužitelja
Logotip Zajedničkog poslužitelja
 Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Nacionalni arheološki muzej u Ateni
  1. ↑ General Secretariat of the National Statistical Service (engl.) Pristupljeno 21. kolovoza 2017.
  2. ↑ National Archaeological Museum  Arhivirana inačica izvorne stranice od 22. lipnja 2007. (Wayback Machine), Grčko ministarstvo kulture (engl.) Pristupljeno 21. kolovoza 2017.
  3. ↑ Euangelia Kypraiou, Archaeological Receipts Fund Direction of Publications

Vanjske poveznice[uredi | uredi kôd]


Dobavljeno iz "https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Nacionalni_arheološki_muzej_u_Ateni&oldid=6669692"