Nacionalni arheološki muzej u Ateni

Izvor: Wikipedija
Jump to navigation Jump to search
Nacionalni arheološki muzej
{{{opis slike}}}
Osnovan 1829.
Lokacija Ul. Patission 44, Atena, Grčka
Tip Arheološki muzej
Broj posjetitelja 299-691 (2008.)[1]
Pristup javnim prijevozom postaje Victoria i Omonoia (Atenski metro)
Službena stranica namuseum.gr

Nacionalni arheološki muzej u Ateni (grčki: Εθνικό Αρχαιολογικό Μουσείο) je muzej u grčkoj prijestolnici Ateni koji se smatra za jedan od najvažnijih arheoloških muzeja na svijetu. U njemu se nalaze neki od najvažnijih artefakata s arheoloških lokaliteta širom Grčke, a koji datiraju od prapovijesti do kasne antike, uključujući neke od najkvalitetnijih starogrčkih artefakata[2]. Smješten je na području Exarhia u središtu Atene između ulica Epirus, Bouboulina i Tositsas, a ulaz mu se nalazi uz aveniju Patission, odmah uz povijesno važnu Atensku politehničku školu.

Nacionalni arheološki muzej u Ateni 1893.

Povijest[uredi VE | uredi]

Antička dvorana s Efebom iz Antikitere
Plan muzeja s podjelom na povijesne cjeline.

Nacionalni arheološki muzej u Ateni zasnovao je grčki premijer Ioannis Kapodistrias u Aigini 1829. godine, ali je kolekcija promijenila više lokacija (čak i Hefestov hram na Agori) dok nije objavljen natječaj za zgradu institucije 1858. god. Zgrada je započeta 1866. i dovršena je 1889. prema planovima arhitekata Ludwiga Langea i kansije Panagisa Kalkosa, zahvaljujući financijskoj pomoći grčke vlade i Arheološkog društva Atene (osn. 1837.). Zgrada ima dojmljivo neoklasicističko pročelje koje je tada bilo jako popularno u Europi, ali je i u skladu s mnoštvom klasičnih predmeta u njezinoj kolekciji. Ispred muzeja je uređen i veliki klasicistički vrt koji je ispunjen skulpturama[3]. Zgrada je proširena i obnovljena od 1932.-'39., te 2003.-2004., za XXVIII. Olimpijske igre - Atena 2004.

Kolekcija[uredi VE | uredi]

Kolekcija od više od 20.000 artefakata u 64 prostorije je organizirana više-manje kronološki u pet zasebnih cjelina:

  • prapovijesna zbirka u prostorijama od 3-6, te 48 (Santorini kolekcija) predstavlja neolitičku i ranu brončanu prapovijesnu umjetnost, ali i kikladsku, minojsku i mikensku kulturu od 6800. pr. Kr. do 1050. pr. Kr.
  • zbirka skulptura od 7.-5. stoljeća pr. Kr. (sobe 7-34) predstavlja brojne nepoznate, ali i poznate kipare antike kao što su Miron i Skopas.
  • zbirka keramika od 11. stoljeće pr. Kr. do rimskog doba (sobe 42 i od 49-56) je najvažnija takve vrste na svijetu s brojnim jedinstvenim oslikanim kermikama.
  • zbirka bronci (sobe 36-39)
  • egipatska i pred-islamska zbirka (sobe 40 i 41) predstavljaju 1100 predmeta od više od 6000 u posjedu muzeja i smatra se za jednom od ponajboljih zbirki egipatske umjetnosti u Europi, dok su predmeti bizantske umjetnosti (Stathatos zbirka) uglavnom nakit, vaze i keramika (njih oko 1000).

U muzeju se nalazi i velika kolekcija fotografija i knjižnica arheoloških istraživanja, te laboratoriji za obradu predmeta, te fotografski i kemijski laboratorij. Također, pored stalnog postava u muzeju se održavaju i privremene izložbe, a posjeduje i dvoranu za konferencije, veliku suvenirnicu i kafić u atriju.

Izvori[uredi VE | uredi]

Logotip Zajedničkog poslužitelja
Na Zajedničkom poslužitelju postoje datoteke vezane uz: Nacionalni arheološki muzej u Ateni
  1. General Secretariat of the National Statistical Service (engl.) Pristupljeno 21. kolovoza 2017.
  2. National Archaeological Museum, Grčko ministarstvo kulture (engl.) Pristupljeno 21. kolovoza 2017.
  3. Euangelia Kypraiou, Archaeological Receipts Fund Direction of Publications

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]

Koordinate: 37°98′91.70″N 23°73′18.27″E / 38.6588056°N 24.2217417°E / 38.6588056; 24.2217417