Nacionalni park Iguazú
|
Parque nacional Iguazú |
|
|---|---|
 |
|
| Koordinate: 25°31′5″S 54°7′60″W / 25.51806°S 54.13333°WKoordinate: 25°31′5″S 54°7′60″W / 25.51806°S 54.13333°W | |
| Lokacija | Misiones |
| Država |  Argentina |
| Površina | 550 km2 |
| Utemeljen | 1934. |
| Službena stranica | iguazuargentina.com |
Nacionalni park Iguazú (šp.: Parque Nacional Iguaçu) je nacionalni park u sjeverozapadnom dijelu argentinske pokrajine Misiones, unutar graničnog trokuta između Argentine, Paragvaja i Brazila; 17 km uzvodno od mjesta gdje se spajaju rijeke Paraná i Iguazú. Na jugu graniči s brazilskim nacionalnim parkom Iguaçu. Oba imena su izvedena iz jezika naroda Guaraní i njihove riječi za "veliku vodu".
Od 1984. godine upisan je na UNESCO-vu popisu mjesta svjetske baštine jer se u njemu nalazi jedan od najvećih i najdomljivijih slapova na svijetu, slapovi Iguazu koji čine granicu s Brazilom. Njegovi do 80 m visoki brojni slapovi i kaskade koje se pružaju sa bazaltne stijene u polukrugu od 2700 metara su jedan od najspektakularnijih slapova na svijetu. Broj slapov varira od 150 do 300, ovisno o vodostaju rijeke Iguazú. Također, u njegovoj raskošnoj vegetaciji, nastaloj zahvaljujući bogatim oblacima vode sa slapova, obitavaju i mnoge vrste biljaka i životinja, kao što su: tapiri, urlikavci, oceloti, jaguari i kajmani, ali i ugrožene divovske vidre i divovski mravojedi[1].
Povijest[uredi VE | uredi]
|
Nacionalni park Iguazú |
|
|---|---|
 Svjetska baština – UNESCO |
|
 |
|
Argentina
  NP Iguazú
|
|
| Godina uvrštenja: | 1984. (8. zasjedanje) |
| Vrsta: | Prirodno dobro |
| Mjerilo: | vii, x |
| Ugroženost: | - |
| Poveznica: | http://whc.unesco.org/en/list/303 UNESCO |
Ovo područje su još prije 10.000 godina naselili lovci-sakupljači kulture Eldoradense koje su oko 1000. godine zamijenili poljoprivrednici, narod Guaraní. Njih su u 16. stoljeću osvojili španjolski i portugalski konkvistadori. Prvi europljanin koji je istražio ovo područje bio je Álvar Núñez Cabeza de Vaca 1542. godine, a isusovci su ovdje osnovali misiju 1609. godine. Upravo su isusovačke misije Guarana ovoj argentinskoj pokrajini dale ime, Misiones.
Nacionalni park Iguazú je utemeljen 1934. godine i pokriva površinu od 55,000 ha, što ga čini jednim od najvećih zaštićenih područja Južne Amerike.
Bioraznolikost[uredi VE | uredi]
Oko slapova Iguazú nalazi se atlantska šuma područja Alto Paraná[2] (koja pokriva 90% parka) s više od 2000 biljnih vrsta, među kojima dominiraju paprati, lijane i epifitne biljke (u donjim dijelovima); te brazilski bor, assai palma, divlja kokosova palma i lovor imbuya (Ocotea porosa) na višim dijelovima. U Parku žive brojne divlje životinje kao što su: vidre, mravojedi, tapiri, jaguari, jaguarundi, pume, oceloti, pekariji i krokodili, dok se od ptica mogu pronaći ugrožene tinamuovke, harpija, Aburria jacutinga, tirkizna ara (Anodorhynchus glaucus) i papige amazonke.
-
Slap Iguazú iz svemira -
Nacionalni park Iguazú iz zraka -
Katarakti slapova -
Šetnica ispod slapova -
Bijela čaplja Ardea alba isod slapa Iguazú
Izvori[uredi VE | uredi]
- ↑ Nacionalni park Iguazu na službenim stranicama UNESCO-a (engl.) Preuzeto 9. kolovoza 2012.
- ↑ D. M Olson, E. Dinerstein i dr., Terrestrial Ecoregions of the World: A New Map of Life on Earth, BioScience 51. (11.), 2001., str. 933.–938.
Vajske poveznice[uredi VE | uredi]
- službene stranice
- World Heritage Site (engl.)
- Informacije i smještaj parka (engl.)
Ostali projekti[uredi VE | uredi]
 |
U Wikimedijinu spremniku nalazi se još gradiva na temu: Nacionalni park Iguazú |
|
|||||||||||||||||
