Papratnjače

Izvor: Wikipedija
(Preusmjereno s Paprati)
Papratnjače
Athyrium filix-femina
Athyrium filix-femina
Sistematika
Carstvo: Plantae
Divizija: Pteridophyta
Schimp., 1879
Sinonimi
Filices

Filicophyta
Pteridophyta
Pterophyta
[1]

Papratnjače (Paprati, lat. Monilophyta, Pteridophyta) su jedna grupa od 12.000 vrsta biljaka.[2] Za razliku od mahovina paprati posjeduju ksilem i floem čineći ih vaskularnim biljkama. Paprati imaju stabljiku, listove i korijen kao sve druge vaskularne biljke. Paprati nemaju sjeme niti cvijet i razmnožavaju se putem spora.

Papratnjače se danas nazivaju nižim vaskularnim biljkama, prijašnji naziv je pteridofita, nazivaju ih i vaskularne kriptogame, a obuhvaćaju sve one biljke koje nose spore, uključujući paprati, Crvotočnice (Lycopodiopsida), selagine (Selaginellales), črnovke (Isoetales), preslice i metličaste paprati ili psilotum (Psilotales). Nekada su se smatrale istom evolucijskom linijom, te su biljke ranije bile svrstane u jednu skupinu Pteridophyta i bile su poznate kao paprati i saveznici paprati. Iako su moderne studije pokazale da biljke zapravo nisu srodne, ti se izrazi još uvijek koriste u raspravi o nižim vaskularnim biljkama. PPG I prepoznaje dvije nepovezane klade postojećih nižih vaskularnih biljaka: Polypodiopsida (paprati i preslice), i Lycopodiopsida (likofite).

Vaskularne biljke su one koje posjeduju specijalizirani provodni sustav za transport vode, minerala i prehrambenih materijala, za razliku od primitivnijih briofita - mahovina i jetrenjarka - kojima takav sustav nedostaje. Pteridofiti sadrže dvije vrste vaskularnog tkiva – ksilem i floem. Ksilem prenosi vodu i minerale. Floem prenosi hranjive tvari poput šećera i ugljikohidrata. One uključuju i biljke sjemenjače - kritosjemenjače i golosjemenjače, današnje dominantne biljke na Zemlji - i biljke koje se razmnožavaju sporama - papratnjače i druge takozvane niže vaskularne biljke. Kada se gleda poprečni presjek stabljike, postoje različiti snopovi ksilema i floema. Neke paprati imaju vaskularne prstenove koji okružuju srž stabljike. Vaskularni snopovi i vaskularni prstenovi slični su organizaciji vaskularnog tkiva dviju skupina kritosjemenjača, jednosupnica i dvosupnica.

Niže vaskularne biljke predstavljaju najstarije kopnene biljke. U njihovoj ranoj evoluciji (tijekom razdoblja devona i karbona, prije 419,2 milijuna do 298,9 milijuna godina), bilo je mnogo oblika koji su sada izumrli. Sfenofiti (Sphenophyllales) su, na primjer, nekoć bili velika i raznolika skupina bilja, grmlja, loze i drveća, ali sada su ograničeni na samo 15 vrsta preslica; drvenaste likofite (crvotočnice) potpuno su nestale, ostavljajući samo slab trag u svojim reduciranim suvremenim predstavnicima. Velik dio fosilnog lišća paprati iz razdoblja karbona sastoji se od nekarakterističnih sjemenskih paprati, koje su vjerojatni prethodnici cvjetnica. Moderne paprati predstavljaju eksploziju evolucije u doba krede (prije 145 milijuna do 66 milijuna godina).

Niže vaskularne biljke nisu gospodarski važna skupina. Iako ih lokalno koriste narodi diljem svijeta za lijekove i hranu, najveću vrijednost danas imaju u hortikulturi (paprat). Njihovi ostaci, međutim, čine najveći dio svjetskih ležišta ugljena, a njihova relativno jednostavna struktura i životni ciklus čine ih iznimno vrijednima za istraživače u razumijevanju cjelokupne slike strukture i evolucije biljaka. [3]

Razredi[uredi | uredi kôd]

  1. Botryopteridiopsida Doweld
  2. Equisetopsida C. Agardh
  3. Marattiopsida Doweld
  4. Polypodiopsida Cronquist, Takht. & Zimmerm.
  5. Psilotopsida D. H. Scott

Izvori[uredi | uredi kôd]

  1. BioLib
  2. Chapman, Arthur D. (2009). Numbers of Living Species in Australia and the World. Report for the Australian Biological Resources Study. Canberra, Australia. September 2009. http://www.environment.gov.au/biodiversity/abrs/publications/other/species-numbers/index.html
  3. Britannica pristupljeno 12. svibnja 2023.
Nedovršeni članak Papratnjače koji govori o biljkama treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.