Prijeđi na sadržaj

Nacrt:Pravedna Hrvatska

Izvor: Wikipedija
Pravedna Hrvatska
{{{logo opis}}}
{{{logo opis}}}
Predsjednik Milan Vrkljan
Glavni tajnik Tihomir Majić
Potpredsjednici
Željko Stilinović
Slogan Za Hrvatsku s prvim bijelim!
Osnovana 23. lipnja 2022
Sjedište Zagreb, Hrvatska
Podmladak Mladi Pravedne Hrvatske
Ideologija liberalni konzervativizam
proeuropejstvo
Politički položaj desni centar
Skupina u Europskom parlamentu Europska narodna stranka (u planu)
Hrvatski sabor
0 / 151
Ličko-senjska županija
1 / 27
Europski parlament
0 / 12
Službene boje      Plava
     Crvena
Stranačka zastava
Stranačka zastava
Stranačka zastava
Službena stranica

Pravedna Hrvatska (PH) je hrvatska politička stranka centrističke orijentacije koja zagovara vrijednosti temeljene na znanju, načelima vladavine prava i pravednosti te hrvatskog i europskog identiteta i naslijeđa.

Program ustavne, izborne i upravne reforme

[uredi | uredi kôd]

Pravedna Hrvatska se zalaže za ustavnu reformu koja u svom središtu ima državljanina-građanina Hrvatske, dakle, zalaže se za Republiku državljana-građana, a ne Republiku, etničkih/narodnih zajednica. Svi državljani su politički Hrvati. Etnička i druga manjinska prava bila bi garantirana zakonima i po najvišem europskom standardu.

Također, ustavna reforma sadržavala bi brisanje izvorišnih osnova (preambule) Ustava jer su sadržajno povijesna materija podložna reinterpretacijama i generiranju društvenih konflikata.

Nužno je ustavno redefinirati državu, kao Republiku državljana-građana s Hrvatskim saborom kao jednodomnim zakonodavnim tijelom parlamentarne republike sa 120 zastupnika te proširiti izvršne ovlasti Hrvatske Vlade u odnosu na Predsjednika Republike. Sadašnje ustavno rješenje ima obilježja polupredsjedničkog sustava po pitanjima obrane, sigurnosti i vanjske politike.

Predlaže se i promjena službenog imena države iz Republika Hrvatska (RH) u Hrvatska (HR), kao i ustavna i zakonska definicija grba, zastave i himne Hrvatske, tako da se povijesni hrvatski grb s Crkve sv. Marka u Zagrebu ustanovi za nacionalni grb te postavi i na nacionalnu zastavu. U tekst himne treba dodati rijeku Muru.

Pravedna Hrvatska se programski zalaže za ustavnu regulaciju prava na referendum, kao i za donošenje novog Ustava na nacionalnom ustavotvornom referendumu, ako to nije moguće u Hrvatskom saboru. 

Reforma izbornog zakonodavstva podrazumijeva uvođenje mješovitog biračkog sustava te redefiniranje i povećanje broja izbornih jedinica. Tako bi se u Hrvatski sabor biralo 60 zastupnika, po većinskom izbornom sustavu, u 60 izbornih jedinica koje bi slijedile administrativne granice općina i gradova te imale usklađen broj birača, odnosno, oko 60 000.

Drugih 60 zastupnika bi se biralo po proporcionalnom izbornom sustavu u cijeloj Hrvatskoj i inozemstvu kao jednoj izbornoj jedinici.

Donošenje novog Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi s funkcionalnijim i manjim brojem jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave dio je stranačkog programa.

Vanjske poveznice

[uredi | uredi kôd]