Nacrt:Pravedna Hrvatska
Pravedna Hrvatska | |
---|---|
Predsjednik | Milan Vrkljan |
Glavni tajnik | Tihomir Majić |
Potpredsjednici | Željko Stilinović |
Slogan | Za Hrvatsku s prvim bijelim! |
Osnovana | 23. lipnja 2022 |
Sjedište | Zagreb, Hrvatska |
Podmladak | Mladi Pravedne Hrvatske |
Ideologija | liberalni konzervativizam proeuropejstvo |
Politički položaj | desni centar |
Skupina u Europskom parlamentu | Europska narodna stranka (u planu) |
Hrvatski sabor | 0 / 151 |
Ličko-senjska županija | 1 / 27 |
Europski parlament | 0 / 12 |
Službene boje | Plava Crvena |
Stranačka zastava | |
Službena stranica |
Pravedna Hrvatska (PH) je hrvatska politička stranka centrističke orijentacije koja zagovara vrijednosti temeljene na znanju, načelima vladavine prava i pravednosti te hrvatskog i europskog identiteta i naslijeđa.
Pravedna Hrvatska se zalaže za ustavnu reformu koja u svom središtu ima državljanina-građanina Hrvatske, dakle, zalaže se za Republiku državljana-građana, a ne Republiku, etničkih/narodnih zajednica. Svi državljani su politički Hrvati. Etnička i druga manjinska prava bila bi garantirana zakonima i po najvišem europskom standardu.
Također, ustavna reforma sadržavala bi brisanje izvorišnih osnova (preambule) Ustava jer su sadržajno povijesna materija podložna reinterpretacijama i generiranju društvenih konflikata.
Nužno je ustavno redefinirati državu, kao Republiku državljana-građana s Hrvatskim saborom kao jednodomnim zakonodavnim tijelom parlamentarne republike sa 120 zastupnika te proširiti izvršne ovlasti Hrvatske Vlade u odnosu na Predsjednika Republike. Sadašnje ustavno rješenje ima obilježja polupredsjedničkog sustava po pitanjima obrane, sigurnosti i vanjske politike.
Predlaže se i promjena službenog imena države iz Republika Hrvatska (RH) u Hrvatska (HR), kao i ustavna i zakonska definicija grba, zastave i himne Hrvatske, tako da se povijesni hrvatski grb s Crkve sv. Marka u Zagrebu ustanovi za nacionalni grb te postavi i na nacionalnu zastavu. U tekst himne treba dodati rijeku Muru.
Pravedna Hrvatska se programski zalaže za ustavnu regulaciju prava na referendum, kao i za donošenje novog Ustava na nacionalnom ustavotvornom referendumu, ako to nije moguće u Hrvatskom saboru.
Reforma izbornog zakonodavstva podrazumijeva uvođenje mješovitog biračkog sustava te redefiniranje i povećanje broja izbornih jedinica. Tako bi se u Hrvatski sabor biralo 60 zastupnika, po većinskom izbornom sustavu, u 60 izbornih jedinica koje bi slijedile administrativne granice općina i gradova te imale usklađen broj birača, odnosno, oko 60 000.
Drugih 60 zastupnika bi se biralo po proporcionalnom izbornom sustavu u cijeloj Hrvatskoj i inozemstvu kao jednoj izbornoj jedinici.
Donošenje novog Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi s funkcionalnijim i manjim brojem jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave dio je stranačkog programa.