Nada Dimić

Izvor: Wikipedija
Nada Dimić
Nada Dimić
Rođenje 6. rujna 1923.
Smrt 17. ožujka 1942.
Zanimanje trgovačka radnica
Portal o životopisima

Nada Dimić (Divoselo, kraj Gospića, 6. rujna 1923.logor Stara Gradiška, 17. ožujka 1942.) bila je sudionica Narodnooslobodilačke borbe i narodni heroj Jugoslavije.

Životopis[uredi | uredi kôd]

Rođena je 6. rujna 1923. godine u selu Divoselu, kraj Gospića, gdje je završila osnovnu školu, a četiri razreda gimnazije i prvi razred Trgovačke akademije u Zemunu. Godine 1938., postala je članica Saveza komunističke omladine Jugoslavije, a članica Komunističke partije Jugoslavije 1940. godine. Politički je djelovala u Beogradu, Zemunu i Sisku, gdje se naposljetku i zaposlila.

U lipnju 1941., bila je jedna od osnivača i borkinja Prvog sisačkog partizanskog odreda u šumi Brezovici, kraj Siska. Sudjelovala je u diverzantskim akcijama na pruzi Zagreb-Sisak, a u skloništu nazvanom "Šikara" u Žabenskoj šumi rukovodila je tehnikom Okružnog komiteta KPH za Sisak. U srpnju 1941. su bile prekinute veze partijskih organizacija između grada i Sisačkog odreda, pa je dobila zadatak da ponovo uspostavi vezu. Tijekom tog zadatka su je uhitili ustaški agenti i poslali u zagrebački zatvor.

Uspjela je pobjeći na Kordun, na Petrovu goru uz pomoć zagrebačke partijske organizacije. Tu je dobila zadatak da ode u Karlovac i da radi s karlovačkom partijskom organizacijom i članom Centralnog komiteta KPH Josipom Krašom. U listopadu iste godine, postala je članica Okružnog komiteta KPH za Karlovac.

Ustaška policija ju je ponovo uhitila u prosincu. Isprva je bila zatočena u Karlovcu, poslije toga na Savskoj cesti u Zagrebu i zatim odvedena u logor Staru Gradišku. Poslije mučenja bila je strijeljana 17. ožujka 1942. godine.

Naslijeđe[uredi | uredi kôd]

Tvornica u Zagrebu na uglu Erdődyjeve i Branimirove ulice, nosila je ime „Nada Dimić”.[1] Jedna ulica u Zemunu i bivša trgovačka akademija koju je pohađala, a sada srednja Ekonomska škola, također u Zemunu, nosi njezino ime.

Odlukom predsjednika Federativne Narodne Republike Jugoslavije Josipa Broza Tita, 7. srpnja 1951. godine, proglašena je za narodnog heroja.

Izvori[uredi | uredi kôd]

  1. Arhivirana kopija. Inačica izvorne stranice arhivirana 3. svibnja 2010. Pristupljeno 9. prosinca 2011. journal zahtijeva |journal= (pomoć)CS1 održavanje: arhivirana kopija u naslovu (link)

Literatura[uredi | uredi kôd]

  • Narodni heroji Jugoslavije. „Mladost“, Beograd 1975. godina.
  • Heroine Jugoslavije. „Spektar“, Zagreb 1980. godina.

Vanjske poveznice[uredi | uredi kôd]