Narodna uzdanica
| Narodna uzdanica | |
|---|---|
 | |
| Osnovano | 1923. |
| Ukinuto | 1949. |
| Sjedište | Sarajevo |
| Država | Jugoslavija |
| Glasilo | Narodna uzdanica |
Muslimansko kulturno-prosvjetno društvo Narodna Uzdanica je bilo kulturno-prosvjetno društvo muslimana u Bosni i Hercegovini.
Narodna uzdanica je osnovana 1923. godine u Sarajevu.[1] Rad Društva zabranjen je 1949. godine.
Njegova svrha je bila jasno naglašena: kulturno i gospodarsko podizanje muslimana, davanje materijalne pomoći omladini koja se obrazuje i stručno osposobljava, podizanje i održavanje smještaja za učenike i studente, širenje prosvjete među muslimanima kroz opismenjavanje, održavanje popularnih predavanja, osnivanje knjižnica i čitaonica, izdavanje knjiga i listova itd. Društvo je zapaženo radilo u razdoblju 1941-1945. godine. Ideju za osnivanje Narodne uzdanice dao je Hamzalija Ajanović, poslanik Jugoslavenske muslimanske organizacija (JMO) iz Tešnja Tešnja, a njenu ideološku platformu označio je istaknuti javni i kulturni radnik, književnik Edhem Mulabdić. U ideološkome usmjerenju preovladavala su dva načela: islam i patriotizam. Budući da je ovo društvo osnovano kao protuteža Gajretu sa zadatkom da neutralizira njegovo političko djelovanje među muslimanima (koje je smatrano prosrpskim), postavljalo se pitanje njegove prohrvatske orijentacije, prvenstveno zbog političke suradnje Jugoslavenske muslimanske organizacije s Hrvatskom republikanskom seljačkom strankom. Vrh Narodne uzdanice je takve tvrdnje kategorički zanijekao, a sam Mulabdić je izjavio: "Narodna uzdanica je samo jedno prosvjetno i humano društvo i ništa više... (ona) je narodna i ponikla je iz naroda".[2] Tijela Društva bila su Skupština, Upravni odbor, Nadzorni odbor, predsjednik, zamjenik predsjednika, tajnik, blagajnik, Časni sud. Mjesni su odbori slali godišnja izvješća Glavnom odboru u Sarajevo. Pri Društvu je djelovao Hrvatski akademski klub Musa Ćazim Čatić.[1] Predsjedavajući u Narodnoj uzdanici bili su Sead-beg Kulović, Ismail Hadžiahmetović, potpredsjednik je bio Ismet Muftić, član Mjesnog odbora bio je Halid Muftić i drugi.[3]
| # | ime | u uredu | |
|---|---|---|---|
| 1. | Asim-beg Dugalić(1888. – 1958.) | 1924. | 1927. |
| 2. | Fehim ef. Spaho (1877. – 1942.) | 1927. | 1928. |
| 3. | Asim Musakadić (1894. – 1979.) | 1928. | 1929. |
| 4. | Edhem Mulabdić (1862. – 1954.) | 1929. | 1945. |
- 1 2 ARHiNET Muslimansko kulturno društvo 'Narodna uzdanica', Mjesni odbor Zagreb
- ↑ Narodna uzdanica. preporod-brcko.ba. Inačica izvorne stranice arhivirana 13. veljače 2020. Pristupljeno 13. prosinca 2020.
- ↑ Hasanbegović, Zlatko. Iz korespondencije Ademage Mešića uoči uspostave Banovine Hrvatske. Pismo Društva bosansko-hercegovačkih Hrvata u Zagrebu reis-ul-ulemi Fehimu Spahi i vrhbosanskom nadbiskupu Ivanu Šariću iz svibnja 1939. // ČSP, br. 3. (2008.), str. 969.–998. (Hrčak), str. 997.