Narodna uzdanica

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Narodna uzdanica
Logo Narodne uzdanice
Osnovano1923.
Ukinuto1949.
SjedišteSarajevo
DržavaJugoslavija
GlasiloNarodna uzdanica

Muslimansko kulturno-prosvjetno društvo Narodna Uzdanica je bilo kulturno-prosvjetno društvo muslimana u Bosni i Hercegovini.

Povijest[uredi VE | uredi]

Narodna uzdanica je osnovana 1923. godine u Sarajevu.[1] Rad Društva zabranjen je 1949. godine.

Njegova svrha je bila jasno naglašena: kulturno i gospodarsko podizanje muslimana, davanje materijalne pomoći omladini koja se obrazuje i stručno osposobljava, podizanje i održavanje smještaja za učenike i studente, širenje prosvjete u bošnjačkome narodu kroz opismenjavanje, održavanje popularnih predavanja, osnivanje knjižnica i čitaonica, izdavanje knjiga i listova itd. Društvo je zapaženo radilo u razdoblju 1941-1945. godine. Ideju za osnivanje Narodne uzdanice dao je Hamzalija Ajanović, poslanik Jugoslavenske muslimanske organizacija (JMO) iz Tešnja Tešnja, a njenu ideološku platformu označio je istaknuti javni i kulturni radnik, književnik Edhem Mulabdić. U ideološkome usmjerenju preovladavala su dva načela: islam islam i patriotizam. Budući da je ovo društvo osnovano kao protuteža Gajretu sa zadatkom da neutrališe njegovo političko djelovanje u bošnjačkome narodu (koje je smatrano prosrpskim), postavljalo se pitanje njegove prohvatske prohrvatske orijentacije, prvenstveno zbog političke saradnje Jugoslavenske muslimanske organizacije sa Hrvatskom republikanskom seljačkom strankom. Vrh Narodne uzdanice je takve tvrdnje kategorički zanijekao, a sam Mulabdić je izjavio: "Narodna uzdanica je samo jedno prosvjetno i humano društvo i ništa više... (ona) je narodna i ponikla je iz naroda".[2] Tijela Društva bila su Skupština, Upravni odbor, Nadzorni odbor, predsjednik, zamjenik predsjednika, tajnik, blagajnik, Časni sud. Mjesni odbori slali su godišnja izvješća Glavnom odboru u Sarajevo. Pri Društvu je djelovao Hrvatski akademski klub Musa Ćazim Čatić.[1] Predsjedavajući u Narodnoj uzdanici bili su Sead-beg Kulović, Ismail Hadžiahmetović, potpredsjednik je bio Ismet Muftić, član Mjesnog odbora bio je Halid Muftić i drugi.[3]

Predsjednici[uredi VE | uredi]

# ime u uredu
1. Asim-beg Dugalić
(1888. - 1958.)
1924. 1927.
2. Fehim ef. Spaho
(1877.-1942.)
1927. 1928.
3. Asim Musakadić
(1894. - 1979.)
1928. 1929.
4. Edhem Mulabdić
(1862.-1954.)
1929. 1945.

Povezani članci[uredi VE | uredi]

Izvori[uredi VE | uredi]

  1. 1,0 1,1 ARHiNET Muslimansko kulturno društvo 'Narodna uzdanica', Mjesni odbor Zagreb
  2. Narodna uzdanica. preporod-brcko.ba pristupljeno 13. 12. 2020.
  3. Hasanbegović, Zlatko. Iz korespondencije Ademage Mešića uoči uspostave Banovine Hrvatske. Pismo Društva bosansko-hercegovačkih Hrvata u Zagrebu reis-ul-ulemi Fehimu Spahi i vrhbosanskom nadbiskupu Ivanu Šariću iz svibnja 1939. // ČSP, br. 3. (2008.), str. 969.–998. (Hrčak), str. 997.

Vanjske povezice[uredi VE | uredi]