Narodna uzdanica

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje

Muslimansko kulturno-prosvjetno društvo Narodna Uzdanica je bilo kulturno-prosvjetno društvo[1] muslimanskih Hrvata.[2]

Osnovano je 1923. godine u Sarajevu 1923. godine.[1] Društvo je bilo prohrvatski orijentirano.[3] Osnivač i pomagatelj bio je Ademaga Mešić.[2] Rad Društva zabranjen je 1949. godine. Cilj Društva bilo je kulturno i privredno podizanje muslimana na području Jugoslavije davanjem materijalne pripomoći mladima (obrazovanjem u svjetovnim i vjerskim ustanovama, podizanjem odgojnih zavoda za mlade, održavanjem tečajeva za nepismene, osnivanjem i uzdržavanjem škola, knjižnica, zadruga, pjevačkih zborova, izdavanjem listova, knjiga i kalendara). Društvo je zapaženo radilo u razdoblju 1941-1945. godine. Tijela Društva bila su Skupština, Upravni odbor, Nadzorni odbor, predsjednik, zamjenik predsjednika, tajnik, blagajnik, Časni sud. Mjesni odbori slali su godišnja izvješća Glavnom odboru u Sarajevo. Pri Društvu je djelovao Hrvatski akademski klub Musa Ćazim Čatić.[1] Predsjedavajući u Narodnoj uzdanici bili su Sead-beg Kulović,[3] Ismail Hadžiahmetović, potpredsjednik je bio Ismet Muftić, član Mjesnog odbora bio je Halid Muftić[4] i drugi.

Izvori[uredi VE | uredi]

  1. 1,0 1,1 1,2 ARHiNET Muslimansko kulturno društvo 'Narodna uzdanica', Mjesni odbor Zagreb
  2. 2,0 2,1 Hasanbegović, Zlatko. Iz korespondencije Ademage Mešića uoči uspostave Banovine Hrvatske. Pismo Društva bosansko-hercegovačkih Hrvata u Zagrebu reis-ul-ulemi Fehimu Spahi i vrhbosanskom nadbiskupu Ivanu Šariću iz svibnja 1939. // ČSP, br. 3. (2008.), str. 969.–998. (Hrčak), str. 971.-972.
  3. 3,0 3,1 Znaci.net Vera Mujbegović: Tuzla moje mladosti (pristupljeno 15. listopada 2017.)
  4. Hasanbegović, Zlatko. Iz korespondencije Ademage Mešića uoči uspostave Banovine Hrvatske. Pismo Društva bosansko-hercegovačkih Hrvata u Zagrebu reis-ul-ulemi Fehimu Spahi i vrhbosanskom nadbiskupu Ivanu Šariću iz svibnja 1939. // ČSP, br. 3. (2008.), str. 969.–998. (Hrčak), str. 997.

Literatura[uredi VE | uredi]

  • Hasanbegović, Zlatko. Muslimani u Zagrebu,