Narodna uzdanica
| Narodna uzdanica | |
|---|---|
 | |
| Osnovano | 1923. |
| Ukinuto | 1949. |
| Sjedište | Sarajevo |
| Država | Jugoslavija |
| Glasilo | Narodna uzdanica |
Muslimansko kulturno-prosvjetno društvo Narodna Uzdanica je bilo kulturno-prosvjetno društvo muslimana u Bosni i Hercegovini.
Narodna uzdanica je osnovana 1923. godine u Sarajevu.[1] Rad Društva zabranjen je 1949. godine.
Njegova svrha je bila jasno naglašena: kulturno i gospodarsko podizanje muslimana, davanje materijalne pomoći omladini koja se obrazuje i stručno osposobljava, podizanje i održavanje smještaja za učenike i studente, širenje prosvjete u bošnjačkome narodu kroz opismenjavanje, održavanje popularnih predavanja, osnivanje knjižnica i čitaonica, izdavanje knjiga i listova itd. Društvo je zapaženo radilo u razdoblju 1941-1945. godine. Ideju za osnivanje Narodne uzdanice dao je Hamzalija Ajanović, poslanik Jugoslavenske muslimanske organizacija (JMO) iz Tešnja Tešnja, a njenu ideološku platformu označio je istaknuti javni i kulturni radnik, književnik Edhem Mulabdić. U ideološkome usmjerenju preovladavala su dva načela: islam i patriotizam. Budući da je ovo društvo osnovano kao protuteža Gajretu sa zadatkom da neutrališe njegovo političko djelovanje u bošnjačkome narodu (koje je smatrano prosrpskim), postavljalo se pitanje njegove prohrvatske orijentacije, prvenstveno zbog političke suradnje Jugoslavenske muslimanske organizacije s Hrvatskom republikanskom seljačkom strankom. Vrh Narodne uzdanice je takve tvrdnje kategorički zanijekao, a sam Mulabdić je izjavio: "Narodna uzdanica je samo jedno prosvjetno i humano društvo i ništa više... (ona) je narodna i ponikla je iz naroda".[2] Tijela Društva bila su Skupština, Upravni odbor, Nadzorni odbor, predsjednik, zamjenik predsjednika, tajnik, blagajnik, Časni sud. Mjesni su odbori slali godišnja izvješća Glavnom odboru u Sarajevo. Pri Društvu je djelovao Hrvatski akademski klub Musa Ćazim Čatić.[1] Predsjedavajući u Narodnoj uzdanici bili su Sead-beg Kulović, Ismail Hadžiahmetović, potpredsjednik je bio Ismet Muftić, član Mjesnog odbora bio je Halid Muftić i drugi.[3]
| # | ime | u uredu | |
|---|---|---|---|
| 1. | Asim-beg Dugalić(1888. – 1958.) | 1924. | 1927. |
| 2. | Fehim ef. Spaho (1877. – 1942.) | 1927. | 1928. |
| 3. | Asim Musakadić (1894. – 1979.) | 1928. | 1929. |
| 4. | Edhem Mulabdić (1862. – 1954.) | 1929. | 1945. |
- ↑ a b ARHiNET Muslimansko kulturno društvo 'Narodna uzdanica', Mjesni odbor Zagreb
- ↑ Narodna uzdanica. preporod-brcko.ba. Inačica izvorne stranice arhivirana 13. veljače 2020. Pristupljeno 13. prosinca 2020.
- ↑ Hasanbegović, Zlatko. Iz korespondencije Ademage Mešića uoči uspostave Banovine Hrvatske. Pismo Društva bosansko-hercegovačkih Hrvata u Zagrebu reis-ul-ulemi Fehimu Spahi i vrhbosanskom nadbiskupu Ivanu Šariću iz svibnja 1939. // ČSP, br. 3. (2008.), str. 969.–998. (Hrčak), str. 997.