Nekropola Radimlja
»Radimlja«, »desnu pritoku Bregave« i »Radimlja (rijeka)« preusmjeravaju ovamo. Za druga značenja pogledajte Radimlja (razdvojba).
Nekropola Radimlja je po svojim likovnim odlikama jedna od najvrijednijih i najznačajnijih nekropola stećaka u Bosni i Hercegovini, ali i općenito. Nalazi se u Vidovu polju, 3 km zapadno od Stoca, na putu Čapljina - Stolac.
Po brojnosti primjeraka, raznovrsnosti i zastupljenosti svih osnovnih oblika, relativno visokoj umjetničkoj kvaliteti izrade, bogatstvu plastičnih dekoracija, reljefnih predstava i natpisa koji spominju poznate povijesne osobe, kao i svom neobičnom smještaju i dostupnosti, nekropola Radimlja spada u najvrijednije spomenike srednjovjekovnog razdoblja Bosne i Hercegovine.[1]
Veći broj ilirskih tumula u neposrednoj blizini Radimlje ukazuje na nastavak tradicije pokapanja uz stare grobove i kontinuitet sahranjivanja iz ilirskih vremena.[1] Uostalom, najbliže naselje je selo Ošanjići koje se nalazi ispod monumentalne ilirske citadele, Daorsona.
Nekropola je najvjerojatnije nastala koncem 14. stoljeća, kada su izrezana tri velika stećka u obliku sanduka, od kojih su dva bogato ukrašena figurativnim bareljefima. Ipak, većina stećaka datira iz 15. i 16. stoljeća, o čemu najpouzdanije svjedoči natpis na jednom od njih: „Pod stećkom leži Radoje, brat vojvode Petra, obojica sinovi vojvode Stipana”. Prema njemu nekropola se može vezati za razdoblje kada je u Batnogama (danas obližnje selo Ošanjići) živjela obitelj Hrabrena-Miloradovića. Također, na sudačkoj stolici pred crkvom u Ošaniću zapisana su imena vojvode Stipana i Petra Miloradovića, što nekropolu usko veže za ovu obitelj, koja je, prema povijesnim podatcima i natpisu na ulazu u Ošanićku crkvu živjela ovdje u 15. stoljeću. Vojvoda Stipan je umro oko 1470. godine, a vojvoda Petar se spominje 1477. godine kao starješina vlaškog katuna Hrabrena. Prema natpisu je Radoja, drugi Stipanov sin, umro poslije 70-ih godina, a Radoja Vukovič, sinovac vojvode Petra, 80-90-ih godina 15. stoljeća.[2] Posljednji njihovi stećci s početka 16. stoljeća su raskošno ukrašeni i nalaze se u zasebnoj skupini, a natpisi na njima bez sumnje upućuju kako se radi o pravoslavnoj feudalnoj obitelji Miloradović-Stjepanović.[3]
Nekropola Radimlja je stavljena pod zaštitu kao spomenik kulture Bosne i Hercegovine 22. prosinca 1967. godine, a proglašena je nacionalnim spomenikom. Odluka o proglašenju ovog dobra nacionalnim spomenikom objavljena je u "Službenom glasniku BiH" broj 40/02.
Kako je područje ugroženo gradnjom objekata u neposrednoj blizini, te je izloženo prometu, zagađenjem i ubrzanom propadanju zbog nedostatka redovnog održavanja, nekropola Radimlja je stavljena na popis ugroženih spomenika Bosne i Hercegovine.[4]
Nekropola se sastoji od 133 stećka, od kojih 36 (37[5] ) ima oblik ploče, jedan stubne ploče, 27 sanduka, 24 sanduka na postolju, 4 visoka sanduka, 5 visokih sanduka na postolju (ukupno 60 sanduka[5]), dva sljemenjaka (na zabat), 31 sljemenjak s postoljem i tri u obliku križa,[3] ukupno 33 sarkofaga.[5]
Njih 63 su ukrašena bareljefima ili urezivanjem, ili kombinacijom ova dva klesanja, a najljepše ukrašeni oblici su sljemenjaci i visoki sanduci. Među dekorativnim motivima, po broju i obradi ističu se povijene trolisne lozice i tordirane vrpce, te motivi simboličnog značenja kao što su sunce (krug), zvijezde i polumjesec. Brojni su i motivi križa, često vrlo stiliziranog, te motivi štita, mača i luka sa strijelom. Prikazi životinja su zastupljeni na nekoliko stećaka, dok nekropola obiluje figuralnim prikazima među kojima se ističu tzv. „vojvodske figure” i muške figure s visoko podignutom rukom. Pored njih mogu se naći i prikazi viteških dvoboja, lova i plesa (kolo),[3] trolist, ljudske figure, riba i dr.[5]
Na pet stećaka se nalaze epitafi na bosančici u kojima se spominju Radoje iz obitelji Miloradović-Stjepanović, te Radoje Vuković, Vukac Napetović, Vlačo (Vlađo) Vlahović i neki Stipan. Također se nalaze i potpisi klesara (kovača) kao što su Bolašin Bogačič, Miogost i Ratko Brativo(-)nič/Brativojevič.[3]
-
Slavni motiv sa stećka -
Križ uz sanduk -
Jako stilizirane 4 figure -
Motiv kola i jelena u trku
- ↑ a b Nekropola stećaka Radimlja kod Stoca Arhivirana inačica izvorne stranice od 7. travnja 2014. (Wayback Machine), Povjerenstvo za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine, Posjećeno 29. studenog 2012.
- ↑ B. Hrabak, Prilog datovanju hercegovačkih stećaka, Glasnik Zemaljskog muzeja, n.s. sv. VIII./1953., Sarajevo, str. 325.-328.
- ↑ a b c d Stećaks - Mediaeval Tombstones na UNESCO-ovim službenim stranicama (engl.) Preuzeto 27. studenog 2012.
- ↑ Ugroženi spomenici Bosne i Hercegovine Arhivirana inačica izvorne stranice od 24. travnja 2012. (Wayback Machine) (boš.) Preuzeto 29. studenog 2012.
- ↑ a b c d Stolački portal Stolac (pristupljeno 28. ožujka 2019.)
- Nekropola stećaka Radimlja Arhivirana inačica izvorne stranice od 4. ožujka 2016. (Wayback Machine), fotografije
- Službene stranice Općine Stolac - Radimlja - nekropola stećaka Arhivirana inačica izvorne stranice od 20. travnja 2012. (Wayback Machine)
- Omer Đulić, Stećci na Radimlji