Orahovica

Koordinate: 45°32′N 17°53′E / 45.54°N 17.88°E / 45.54; 17.88
Izvor: Wikipedija
Inačica 5209395 od 11. veljače 2019. u 23:01 koju je unio Zeljko (razgovor | doprinosi) (uklonjena promjena suradnika 185.18.61.223 (razgovor), vraćeno na posljednju inačicu suradnika Kiky452)
Ovo je glavno značenje pojma Orahovica. Za druga značenja pogledajte Orahovica (razdvojba).
Orahovica

Država Hrvatska
Županija Virovitičko-podravska

GradonačelnikAna-Marija Petin (HSS)
Gradsko vijeće15 članova
– predsjednikRadoje Medenica

Površina[1]124,2 km2
Površina središta34,6 km2
Visina180 mnm
Koordinate45°32′N 17°53′E / 45.54°N 17.88°E / 45.54; 17.88

Stanovništvo[2] (2021.)
Ukupno4 537
– gustoća37 st./km2
Urbano3 384
– gustoća131 st./km2

Svetac zaštitnikNašašće Svetog Križa
Dan mjesta3. svibnja

Poštanski broj33515
Pozivni broj(0)33
AutooznakaSL
Stranicaorahovica.hr

Zemljovid

Orahovica na zemljovidu Hrvatske
Orahovica
Orahovica

Orahovica na zemljovidu Hrvatske

Povorka djece odjevene u cvjetne motive

Orahovica je grad u Hrvatskoj, u Virovitičko-podravskoj županiji. Zovu ju i 'malom Švicarskom' te 'Gradom blizanaca'. Jedan je od oslonaca turizma Virovitičko-podravske županije.

Gradska naselja

Grad Orahovica sastoji se od 13 naselja (stanje 2006.), to su: Bijeljevina Orahovička, Crkvari, Dolci, Donja Pištana, Duzluk, Gornja Pištana, Karlovac Feričanački, Kokočak, Magadinovac, Nova Jošava, Orahovica, Stara Jošava i Šumeđe.

Zemljopis

Svojim je sjevernim dijelom Orahovica otvorena prema ravničarskim predjelima, a jugozapadnim dijelom graniči s obroncima Papuka i Krndije, odnosno s Parkom prirode Papuk. Smještena je na cesti (M3) Varaždin-Koprivnica-Našice-Osijek. Kroz grad prolazi rijeka Vučica. Nažalost, sam grad nema željezničku stanicu, no najbliža se nalazi nekoliko kilometara dalje, u prigradskom naselju Duga Međa. Iako se nalazi u Virovitičko-podravskoj županiji, Orahovica je uz Viroviticu orijentirana i prema Požegi, a preko Našica i prema Osječko-baranjskoj županiji.

Stanovništvo

Grad Orahovica ima 5.792 stanovnika (2001.), od toga u samoj Orahovici živi 4.262 stanovnika.

Orahovica (naseljeno mjesto)

Orahovica
godina popisa 2001. 1991. 1981. 1971. 1961.
Hrvati 3.519 (82,56%) 2.999 (69,51%) 2.593 (64,74%) 2.587 (76,26%) 2.453 (80,82%)
Srbi 478 (11,21%) 771 (17,87%) 618 (15,43%) 604 (17,80%) 495 (16,30%)
Jugoslaveni 0 218 (5,05%) 649 (16,20%) 118 (3,47%) 19 (0,62%)
ostali i nepoznato 265 (6,21%) 326 (7,55%) 145 (3,62%) 83 (2,44%) 68 (2,24%)
ukupno 4.262 4.314 4.005 3.392 3.035

CD-rom: "Naselja i stanovništvo RH 1857.-2001. godine", Izdanje Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske, Zagreb, 2005.

Uprava

Na lokalnim izborima 2017. godine za gradonačelnicu je izbrana Ana-Marija Petin iz Hrvatske seljačke stranke.

Povijest

U povijesti se Orahovica prvi puta spominje u ispravi kralja Andrije II. iz 1228. godine kojom se određuju međe između posjeda porodice Teten iz Ozyaga (Osuvak) i posjeda plemenite porodice orahovičke iz Orahovice. U ispravi se navodi da su posjedi povezani veoma dobrim tvrdim cestama.

Godine 1347. naselje postaje posjed Lovre Tota i njegovog sina Nikole Konta, utemeljitelja moćne i utjecajne obitelji Iločki. Smatra se da je Nikola Kont, kao jedna od najvažnijih osoba u državi (bio je ugarski palatin), dao sagraditi veliku utvrdu iznad Orahovice. Godine 1471. svi njegovi posjedi postaju vlasništvo Lovre Iločkoga.

Turci su zauzeli Orahovicu 1542. i vladali tim područjem sve do 1690. godine. Zabilježeno je da je prvih godina 15. stoljeća u Orahovici postojala crkva sv. Kate, od koje je danas ostao komad dovratnika koji se nalazi pri ulazu u današnju sakristiju.[3]

Oslobođenjem tih krajeva od Turaka u ove krajeve dolazi novo plemstvo, među njima i Mihalovići, koji su dobili Orahovicu kao posjed.[4]

Religija

  • Katolici: Župna crkva Našašća sv. Križa (sagrađena sredinom 18. st.) nalazi se u samom središtu grada.
  • Pravoslavci: manastir Sv. Nikole smješten izvan grada, blizu naselja Duzluk.
  • Protestanti: Evanđeoska pentekostna crkva "Betanija", nalazi se u gradskom parku na adresi Josipa bana Jelačića.

Gospodarstvo

  • Najstarija i najuspješnija tvrtka u Orahovici je Radlovac IGM d.d, istaknuti proizvođač kamenih materijala i betona. Radlovac je među malobrojnim kompanijama u Hrvatskoj i Europi koja se može pohvaliti stogodišnjom tradicijom
  • U Orahovici se nalazi Keramika Modus - jedina tvornica keramičkih pločica u Republici Hrvatskoj
  • Pan parket Orahovica - tvornica parnel parketa, proizvođač i izvoznik parketa,
  • PP Orahovica - poljoprivredno poduzeće, proizvođač žitarica, vina i ribe,
  • * "SLAVIN" - međunarodni sajam vinogradarstva, vinarstva i voćarstva koji se održava svake godine. Slavin se održava tri dana u velikoj športskoj dvorani. Glavni je cilj sajma okupljanje vinogradara, voćara, i trgovaca razne opreme
Župna crkva Našašća Sv. Križa, centar grada

Poznate osobe

Spomenici i znamenitosti

  • Ružica grad ili Velika utvrda Orahovica - utvrđeni grad, prvi put spominje se kao kraljevski posjed 1357. godine. Do turske invazije mijenjao je više puta vlasnike, a 1687. godine zauzimaju ga Turci. Ta utvrda, koja je istodobno grad, dvor i tvrđava stoljećima je nadograđivana, a imala je više tornjeva, kula i bastiona, djelomično oplemenjena umjetničkim elementima stare arhitekture.
  • kompleks manastira Sv. Nikole iznad mjesta Duzluka
  • Orahovičko jezero - nalazi se u podnožju planine Papuka, nedaleko Ružice grada. Glavno i najposjećenije odredište Orahovice tijekom ljetnih dana.
  • Obnovljena vodenica u središtu grada (u parku)
  • Lokomotiva "Ćiro" koja je nekada prolazila kroz grad Orahovicu. Sada je obnovljena, uređena i izložena turistima.
  • Stari grad - slabije poznata utvrda slična Ružici gradu
  • Vodenica - slabije poznata gradina podno Ružice grada[3]
  • plemićka kurija kod Orahovice (curiae nobilitaris) - slabije poznata gradina kod Ružice grada[3][6]

Obrazovanje

  • Srednja škola "Stjepan Ivšić"
  • Osnovna škola "Ivane Brlić - Mažuranić
  • Dječji vrtić "Palčić"
  • Glazbena škola (ogranak slatinske glazbene škole)

Dostupno djeci

Vodenica u gradskom parku
  • Gradska knjižnica, smještena u parku, blizu vodenice.
  • INFOR - Udruga za informatiku i naprednu tehnologiju. Bavi se pokretanjem i organiziranjem informatičko-publicističke djelatnosti, organizira natjecanja umreženih računala (LAN PARTY), razvija interes mladeži za informatiku i tehničku kulturu.
  • Bazen - u sklopu Crvenog Križa. Za građanstvo je otvoren samo određenim danima u tjednu.

Kultura

  • Gradski muzej Orahovica
  • Enigmatska udruga Orahovica
  • Orahovačko proljeće - tradicionalna kulturna manifestacija (održava se svake godine)i predstavlja otvorenje turističke sezone u Orahovici. Tijekom Orahovačkog proljeća u Orahovici se održavaju razne kazališne predstave, izložbe, športske manifestacije, smotra KUD-ova, rock koncerti i ostalo. Tradicionalno - Orahovačko proljeće održava se svake godine, a središnja manifestacija - Cvjetni korzo održava se prve nedjelje u 6. mjesecu

Tijekom cijele godine Turistička zajednica grada Orahovice organizira razne programe i zabavne događaje kako bi privukli mnogo turista u grad Orahovicu. Do sada su se organizirali razni petoboji, višeboji, fišijade, turniri...

Turizam

Grad Orahovica polako postaje jedno od najatraktivnijih turističkih odredišta Virovitičko-podravske županije. Svojim brojnim znamenitostima, športskim aktivnostima, jezerom, prelijepom prirodom i događajima privlači sve više turista.

Šport

Galerija

Izvori

  1. Registar prostornih jedinica Državne geodetske uprave Republike Hrvatske. Wikidata Q119585703
  2. Popis stanovništva, kućanstava i stanova 2021. – stanovništvo prema starosti i spolu po naseljima (hrvatski i engleski). Državni zavod za statistiku. 22. rujna 2022. Wikidata Q118496886
  3. a b c Vjesnik Arheološkog muzeja u Zagrebu, sv.13 br.1 ožujak 1914. Gjuro Szabo: Orahovičke gradine
  4. Itemid=30 Feričanci.net Veleposjednici Mihalović
  5. Vladimir Lončarević: Milan Ivšić - za »kršćanski etos« gospodarstva, Glas Koncila, Velika Gospa 2011., str. 32
  6. Dorotea Bačić: Srednjovjekovna baština Parka prirode Papuk, Velika, 2009., str. 34.

Vanjske poveznice