Špišić Bukovica

Izvor: Wikipedija
Jump to navigation Jump to search
Špišić Bukovica
Špišić Bukovica (grb).gif
Špišić Bukovica na karti Hrvatska
Špišić Bukovica
Špišić Bukovica
Špišić Bukovica na zemljovidu Hrvatske
Koordinate: 45°51′22″N 17°18′00″E / 45.856°N 17.30°E / 45.856; 17.30
Županija Virovitičko-podravska
Načelnik općine Hrvoje Miler
Naselja u sastavu općine Bušetina, Lozan, Novi Antunovac, Okrugljača, Rogovac, Špišić Bukovica, Vukosavljevica
Površina 107 km2
Stanovništvo (2011.) 4221[1]
Poštanski broj 33404 Špišić Bukovica
Crkva sv. Ivana Krstitelja.jpg
Crkva svetog Ivana Krstitelja u središtu Špišić Bukovice
Špišić Bukovica na karti Virovitičko-podravska županija
Špišić Bukovica
Špišić Bukovica
Špišić Bukovica na zemljovidu Virovitičko-podravske županije
Koordinate: 45°51′22″N 17°18′00″E / 45.856°N 17.30°E / 45.856; 17.30

Špišić Bukovica je općina u Hrvatskoj. Nalazi se u Virovitičko-podravskoj županiji.

Zemljopis[uredi VE | uredi]

Općina Špišić Bukovica nalazi se u zapadnom dijelu Virovitičko-podravske županije, na 130 metara nadmorske visine. Kroz općinu prolaze Podravska magistrala i Željeznička pruga Varaždin – Dalj. Općina se proteže od šumovitih i vinorodnih brežuljaka Bilogore preko rodnih ravničarskih polja, sve do rijeke Drave koja prolazi kroz naselje Okrugljaču. Kroz samo središte općine protječe potok Lendava.

Površina općine iznosi 107 km kvadratnih.

Stanovništvo[uredi VE | uredi]

Prema popisu stanovništva iz 2011. godine, općina Špišić Bukovica imala je 4.221 stanovnika[1] te 1.372 obiteljskih kućanstava[2] raspoređenih u ukupno šest naselja: Špišić Bukovica s Novim Antunovcem (sjedište općine i najveće naselje), Bušetina, Lozan, Vukosavljevica, Rogovac i Okrugljača.

Područje općine nastanjuju uglavnom Hrvati: 4.180 stanovnika (99,03%). Od manjina, zastupljeni su: Srbi 20 stanovnika (0.47%), Mađari 7 stanovnika (0.17%), Slovenci 2 stanovnika (0.05%), Makedonci 2 stanovnika (0.05%), Bošnjaci 1 stanovnik (0.02%) te Slovaci 1 stanovnik (0.02%). Ostale nacionalne manjine zastupljene su s jednim stanovnikom (0.02%).[3]

Kretanje broja stanovnika 1857.-2011.[4][1]


Špišić Bukovica (naselje)[uredi VE | uredi]

Prema popisu stanovništva iz 2011. godine, naselje Špišić Bukovica imalo je 1.686 stanovnika.[1]

Kretanje broja stanovnika 1857.-2011.[5][1]


Uprava[uredi VE | uredi]

Dvorac kurija Špišić u Špišić Bukovici

Sjedište općine smješteno je u kuriji Špišić na adresi Vinogradska ulica 4. Općinsko vijeće čini 13 članova, a na području općine djeluje 6 mjesnih odbora. Načelnik općine je Hrvoje Miler.

Povijest[uredi VE | uredi]

Najstariji arheološki nalazi na području općine datiraju iz vremena neolita. Prilikom iskapanja 1990. godine pronađen je dio nadzemne kuće koja je građena od pletera s nabacanom glinom. Iz razdoblja kasnog brončanog doba na lokalitetu Mali Zagreb pronađeno je naselje s grobljem i metalurškom radionicom. Špišić Bukovica je bogata nalazištima novca iz vremena Antike, a iz tog razdoblja važna je i rimska magistralna cesta Ptuj – Osijek. Najstariji naziv za Špišić Bukovicu je Bakwa, mađarska inačica Bukovice. Pretpostavlja se da ime potječe od gustih bilogorskih bukovih šuma. Dva vrlo važna lokaliteta na području nekadašnje Bakwe iz vremena srednjeg vijeka su: Zidine i Gradina. Na Zidinama se nalazio benediktinski samostan, jedan od najstarijih u Hrvatskoj, dok Gradina poznata po lokalnom nazivu Turski grad. Bila je to srednjovjekovna utvrda sa osam obrambenih terasa i platoom te zemljanom branom koja je punila veliko akumulacijsko jezero. Lokaliteti su i dan danas dobro očuvani i arheološki neistraženi. 1873. otkriveno je Blago Bušetine. U posudi je pronađen zlatni nakit, osam zlatnika i dvjesto srebrnjaka brojnih rimskih careva od Vespazijana do Galijena. Blago Špišić Bukovice također je sadržavalo denare od Matije Korvina do Ludovika II. ili Ivana Zapolje.[6]

Župa Špišić Bukovica[uredi VE | uredi]

Župa Špišić Bukovica spominje se već 1334. godine, a u 14. stoljeću ovdje je bio pavlinski samostan. Sadašnja crkva sv. Ivana Krstitelja sagrađena je 1753. godine, a od 1952. godine župom upravljaju franjevci.[6]

Habsburška Monarhija[uredi VE | uredi]

Kapelica grofice Marije Pejačević izgrađena na mjesnom groblju 1844. godine

Jedan od važnijih događaja iz vremena Habsburške Monarhije je darivanje posjeda Donje Bukovice od kraljice Marije Terezije podžupanu virovitičkom Antunu Špišiću Japronskom 1748. godine. Nadalje, 1785. Ladislav Špišić upisan je u knjigu plemstva i podigao je dvorac koji je sačuvan do danas. 1812. Stjepan Pejačević kupio je posjed i uredio je dvorac koji je nastanio sa suprugom Marijom. Posmrtni ostaci grofice Marije Pejačević nalaze se u kapelici na groblju u Špišić Bukovici. 1847. godine otvorena je pučka škola, a 1908. izgrađena je i blagoslovljena nova zgrada škole koja je u upotrebi i danas.[6]

Domovinski rat[uredi VE | uredi]

U jesen 1990. zbog sve intenzivnije prijetnje Jugoslavenske narodne armije i četnika, kreću pripreme bukovačkih domoljuba za obranu obitelji, domova i domovine. Mnogobrojni mještani Špišić Bukovice dragovoljno su sudjelovali u obrani domovine u sklopu 57. Samostalnog bataljuna, 127. Virovitičke brigade, 19. MPOAD-a te gardijske brigade HV-a, prošavši tako mnoga ratišta i sve značajnije akcije hrvatske vojske: (Otkos, Bljesak, Ljeto 95, Oluja i Maestral).[7]

Gospodarstvo[uredi VE | uredi]

Bukovački vinogradi

Zahvaljujući specifičnom geografskom položaju i povoljnim klimatskim uvjetima, poljoprivreda je jedna od vodećih gospodarskih aktivnosti. Od poljoprivrednih kultura najzastupljenije su industrijske biljke; duhan i šećerna repa, krmno bilje, povrtne kulture te pšenica i kukuruz u nizinskom dijelu. U bilogorskom dijelu općine zastupljene su vinova loza i voćarske kulture, što omogućuje njegovanje tradicije vinogradarstva, vinarstva i voćarstva na ovom području. Također obronci bilogore bogati su šumama, što pogoduje razvoju lovstva i šumarstva, dok je u nizinskom dijelu rijeka Drava pogodna za ribolov, kao i umjetno jezero na retenciji “Zidine”, koje raspolaže bogatim fondom slatkovodne ribe. U samom središtu naselja nalazi se tržnica otvorena 2015. godine, a u prošlosti je postojala i valionica pilića koja je prestala s radom 1989. godine.

Spomenici i znamenitosti[uredi VE | uredi]

Spomen kapelica Marije Kraljice mira podignuta 1995. godine u čast poginulim hrvatskim braniteljima Domovinskog rata

Poznate osobe[uredi VE | uredi]

Obrazovanje[uredi VE | uredi]

Osnovna škola “August Cesarec” Špišić Bukovica
  • Matična škola

Pokraj matične škole u samom središtu općine 2009. godine izgrađena je moderna sportska dvorana.
Škola redovito izdaje školski časopis "ŠAC".

Kultura[uredi VE | uredi]

Park "Čimen" u Špišić Bukovici

Zaštitnik općine je sveti Ivan Krstitelj. Dani općine obilježavaju se tradicionalnim Ivanjskim krijesovima koji se održavaju u parku "Čimen" 23. lipnja uvečer te "Budnicom" i glavnim slavljem "Ivanjem" 24. lipnja ispred društvenog doma u središtu naselja. Povodom "Ivanja" održavaju se razne manifestacije kao što su: tradicionalna moto alka, folklorni nastupi KUD-ova i smotre folklora, Festival Rock Kulture (FRK), natjecanje u kuhanju paprikaša i degustacija vina, razni sportski turniri, ribolovna i lovačka natjecanja, izložbe itd. Običaj "Ivanja" prvi put je zabilježen 1757. godine.[6]

U prostorijama kurije Špišić nalazi se muzej prošlosti Špišić Bukovice.

U naselju se također nalazi i djeluje adventistička crkva osnovana 1997. godine.

Kulturne udruge

Šport[uredi VE | uredi]

Sportska dvorana u Špišić Bukovici izgrađena 2009. godine

Na području Špišić Bukovice djeluje više sportskih udruga od kojih su: četiri nogometna kluba, rukometni klub, šahovski klub, moto klub, dva ribička društva te društvo "Sport za sve" koje uspješno sudjeluje na natjecanjima u starim sportovima. Kroz općinu prolazi transeuropska biciklistička ruta „Drava4Enjoy“, nastala kao rezultat prekogranične suradnje mađarskih i hrvatskih partnera, na kojoj je 2018. godine izgrađeno biciklističko odmorište u središtu naselja.

Sportske udruge

  • ŠRD "Lendava" Špišić Bukovica - Koristi i održava umjetno jezero na retenciji “Zidine” u Špišić Bukovici, na kojem ujedno i djeluje.
  • ŠRK "Linjak" Okrugljača
  • Moto - klub "Alka" Špišić Bukovica - Osnovan 1987. godine. Promiče motosport te organizira i provodi: tradicionalnu moto alku, moto susrete i alku za osobe s invaliditetom. Klub je također poznat i po humanitarnom radu.
  • NK "Graničar" Okrugljača
  • HNK "Mladost" Vukosavljevica
  • NK "Bušetina 1947"
  • NK "Bilogora 1947"
  • MNK "Hogar Strašni" Špišić Bukovica
  • RK "Mladost" Špišić Bukovica
  • Šahovski klub Špišić Bukovica
  • Konjička udruga "Graničari" Okrugljača
  • Udruga sportske rekreacije "Sport za sve" "Mladost" Vukosavljevica
  • LU "Fazan" Špišić Bukovica
  • Karate klub Špišić Bukovica
  • Vatrogasna zajednica općine Špišić Bukovica
  • DVD Špišić Bukovica - Osnovano 1884. godine
  • DVD Vukosavljevica - Osnovano 1926. godine
  • DVD Okrugljača - Osnovano 1949. godine

Galerija[uredi VE | uredi]

Izvori[uredi VE | uredi]

  1. 1,0 1,1 1,2 1,3 1,4 www.dzs.hr, Stanovništvo prema starosti i spolu po naseljima, Popis 2011., (pristupljeno 18. srpnja 2018.)
  2. www.dzs.hr, Privatna kućanstva prema broju članova, Popis 2011., (pristupljeno 18. srpnja 2018.)
  3. www.dzs.hr, Stanovništvo prema narodnosti po gradovima/općinama, Popis 2011., (pristupljeno 18. srpnja 2018.)
  4. www.dzs.hr, Naselja i stanovništvo Republike Hrvatske 1857.-2001., (pristupljeno 18. srpnja 2018.)
  5. www.dzs.hr, Naselja i stanovništvo Republike Hrvatske 1857.-2001., (pristupljeno 18. srpnja 2018.)
  6. 6,0 6,1 6,2 6,3 www.spisicbukovica.hr, Povijest Špišić Bukovice, (pristupljeno 18. srpnja 2018.)
  7. www.spisicbukovica.hr, Domovinski rat, (pristupljeno 18. srpnja 2018.)

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]


P parthenon.svg Nedovršeni članak Špišić Bukovica koji govori o općini treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.