Prijeđi na sadržaj

Špišić Bukovica

Koordinate: 45°51′22″N 17°18′00″E / 45.856°N 17.30°E / 45.856; 17.30
Izvor: Wikipedija
Špišić Bukovica

grb
Crkva svetog Ivana Krstitelja u središtu Špišić Bukovice
Država Hrvatska
Županija Virovitičko-podravska

NačelnikHrvoje Miler
Naselja7 općinskih naselja

Površina107,8 km2[1]
Površina središta32,4 km2
Koordinate45°51′22″N 17°18′00″E / 45.856°N 17.30°E / 45.856; 17.30

Stanovništvo (2021.)
Ukupno3303 [2]
– gustoća31 st./km2
Urbano1346
– gustoća42 st./km2

Odredišna pošta33000 Virovitica [3]
Stranicaspisicbukovica.hr

Zemljovid

Špišić Bukovica na zemljovidu Hrvatske
Špišić Bukovica
Špišić Bukovica

Špišić Bukovica na zemljovidu Hrvatske

Špišić Bukovica je općina u Hrvatskoj. Nalazi se u Virovitičko-podravskoj županiji.

Zemljopis

[uredi | uredi kôd]

Općina Špišić Bukovica nalazi se u zapadnom dijelu Virovitičko-podravske županije te je dio Slavonije. Nalazi se na 130 metara nadmorske visine. Kroz općinu prolaze Podravska magistrala i Željeznička pruga Varaždin – Dalj.
Općina se proteže od šumovitih i vinorodnih brežuljaka Bilogore preko rodnih ravničarskih polja, sve do rijeke Drave koja prolazi kroz naselje Okrugljaču. Kroz samo središte općine protječe potok Lendava.

Površina općine iznosi 107 km kvadratnih.

Stanovništvo

[uredi | uredi kôd]

Prema popisu stanovništva iz 2011. godine, općina Špišić Bukovica imala je 4.221 stanovnika[4] te 1.372 obiteljskih kućanstava[5] raspoređenih u ukupno šest naselja: Špišić Bukovica s Novim Antunovcem (sjedište općine i najveće naselje), Bušetina, Lozan, Vukosavljevica, Rogovac i Okrugljača. Prema popisu stanovništva iz 2011. godine, naselje Špišić Bukovica imalo je 1.686 stanovnika.[4]

Općina Špišić Bukovica: Kretanje broja stanovnika od 1857. do 2021.
broj stanovnika
3471
3863
3904
4559
5111
5617
5626
6651
6873
7166
7019
6122
5460
4928
4733
4221
3303
1857.1869.1880.1890.1900.1910.1921.1931.1948.1953.1961.1971.1981.1991.2001.2011.2021.
Napomena: Nastala iz stare općine Virovitica. Izvori: Publikacije Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske
Naselje Špišić Bukovica: Kretanje broja stanovnika od 1857. do 2021.
broj stanovnika
1126
1361
1363
1592
1747
1906
1988
2222
2067
2192
2293
2212
2048
1866
1871
1686
1346
1857.1869.1880.1890.1900.1910.1921.1931.1948.1953.1961.1971.1981.1991.2001.2011.2021.
Napomena: Do 1981. iskazivano pod imenom Špišić-Bukovica. Izvori: Publikacije Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske

Područje općine nastanjuju uglavnom Hrvati: 4.180 stanovnika (99,03%). Od manjina, zastupljeni su: Srbi 20 stanovnika (0.47%), Mađari 7 stanovnika (0.17%), Slovenci 2 stanovnika (0.05%), Makedonci 2 stanovnika (0.05%), Bošnjaci 1 stanovnik (0.02%) te Slovaci 1 stanovnik (0.02%). Ostale nacionalne manjine zastupljene su s jednim stanovnikom (0.02%).[6]

Uprava

[uredi | uredi kôd]
Dvorac kurija Špišić u Špišić Bukovici

Sjedište općine smješteno je u kuriji Špišić na adresi Vinogradska ulica 4. Općinsko vijeće čini 13 članova, a na području općine djeluje 6 mjesnih odbora. Načelnik općine je Hrvoje Miler.

Povijest

[uredi | uredi kôd]

Najstariji arheološki nalazi na području općine datiraju iz vremena neolita. Prilikom iskapanja 1990. godine pronađen je dio nadzemne kuće koja je građena od pletera s nabacanom glinom.
Iz razdoblja kasnog brončanog doba na lokalitetu Mali Zagreb pronađeno je naselje s grobljem i metalurškom radionicom. Špišić Bukovica je bogata nalazištima novca iz vremena Antike, a iz tog razdoblja važna je i rimska magistralna cesta Ptuj – Osijek.
Najstariji naziv za Špišić Bukovicu je Bakwa, mađarska inačica Bukovice. Pretpostavlja se da ime potječe od gustih bilogorskih bukovih šuma. Dva vrlo važna lokaliteta na području nekadašnje Bakwe iz vremena srednjeg vijeka su: Zidine i Gradina. Na Zidinama se nalazio benediktinski samostan, jedan od najstarijih u Hrvatskoj, dok Gradina poznata po lokalnom nazivu Turski grad. Bila je to srednjovjekovna utvrda s osam obrambenih terasa i platoom te zemljanom branom koja je punila veliko akumulacijsko jezero. Lokaliteti su i dan danas dobro očuvani i arheološki neistraženi.
1873. otkriveno je Blago Bušetine. U posudi je pronađen zlatni nakit, osam zlatnika i dvjesto srebrnjaka brojnih rimskih careva od Vespazijana do Galijena. Blago Špišić Bukovice također je sadržavalo denare od Matije Korvina do Ludovika II. ili Ivana Zapolje.[7]

Župa Špišić Bukovica

[uredi | uredi kôd]
Crkva svetog Ivana Krstitelja izgrađena 1753. godine, (klasicistički stil)

Župa Špišić Bukovica spominje se već 1334. godine, a u 14. stoljeću ovdje je bio pavlinski samostan. Sadašnja crkva sv. Ivana Krstitelja sagrađena je 1753. godine, a od 1952. godine župom upravljaju franjevci.[7]

Habsburška Monarhija

[uredi | uredi kôd]
Kapelica grofice Marije Pejačević izgrađena na mjesnom groblju 1844. godine

Jedan od važnijih događaja iz vremena Habsburške Monarhije je darivanje posjeda Donje Bukovice od kraljice Marije Terezije podžupanu virovitičkom Antunu Špišiću Japronskom 1748. godine. Nadalje, 1785. Ladislav Špišić upisan je u knjigu plemstva i podigao je dvorac koji je sačuvan do danas. 1812. Stjepan Pejačević kupio je posjed i uredio je dvorac koji je nastanio sa suprugom Marijom. Posmrtni ostaci grofice Marije Pejačević nalaze se u kapelici na groblju u Špišić Bukovici. 1847. godine otvorena je pučka škola, a 1908. izgrađena je i blagoslovljena nova zgrada škole koja je u upotrebi i danas.[7]

Domovinski rat

[uredi | uredi kôd]

U jesen 1990. zbog sve intenzivnije prijetnje Jugoslavenske narodne armije i četnika, kreću pripreme bukovačkih domoljuba za obranu obitelji, domova i domovine.
Mnogobrojni mještani Špišić Bukovice dragovoljno su sudjelovali u obrani domovine u sklopu 57. Samostalnog bataljuna, 127. Virovitičke brigade, 19. MPOAD-a te gardijske brigade HV-a, prošavši tako mnoga ratišta i sve značajnije akcije hrvatske vojske: (Otkos, Bljesak, Ljeto 95, Oluja i Maestral).[8]

Gospodarstvo

[uredi | uredi kôd]
Bukovački vinogradi

Zahvaljujući specifičnom geografskom položaju i povoljnim klimatskim uvjetima, poljoprivreda je jedna od vodećih gospodarskih aktivnosti. Od poljoprivrednih kultura najzastupljenije su industrijske biljke; duhan i šećerna repa, krmno bilje, povrtne kulture - najviše paprika te pšenica i kukuruz u nizinskom dijelu. U bilogorskom dijelu općine zastupljene su vinova loza i voćarske kulture, što omogućuje njegovanje tradicije vinogradarstva, vinarstva i voćarstva na ovom području. Također obronci bilogore bogati su šumama, što pogoduje razvoju lovstva i šumarstva, dok je u nizinskom dijelu rijeka Drava pogodna za ribolov, kao i umjetno jezero na retenciji “Zidine”, koje raspolaže bogatim fondom slatkovodne ribe.
U samom središtu naselja nalazi se tržnica otvorena 2015. godine, a u prošlosti je postojala i valionica pilića koja je prestala s radom 1989. godine.

Spomenici i znamenitosti

[uredi | uredi kôd]
Spomen kapelica Marije Kraljice mira podignuta 1995. godine u čast poginulim hrvatskim braniteljima Domovinskog rata

Poznate osobe

[uredi | uredi kôd]

Obrazovanje

[uredi | uredi kôd]
Osnovna škola “August Cesarec” Špišić Bukovica
  • Matična škola

Pokraj matične škole u samom središtu općine 2009. godine izgrađena je moderna sportska dvorana.
Škola redovito izdaje školski časopis "ŠAC".

Kultura

[uredi | uredi kôd]
Park "Čimen" u Špišić Bukovici

Zaštitnik općine je sveti Ivan Krstitelj. Dani općine obilježavaju se tradicionalnim Ivanjskim krijesovima koji se održavaju u parku "Čimen" 23. lipnja uvečer te "Budnicom" i glavnim slavljem "Ivanjem" 24. lipnja ispred društvenog doma u središtu naselja. Povodom "Ivanja" održavaju se razne manifestacije kao što su: tradicionalna moto alka, folklorni nastupi KUD-ova i smotre folklora, Festival Rock Kulture (FRK), natjecanje u kuhanju paprikaša i degustacija vina, razni sportski turniri, ribolovna i lovačka natjecanja, izložbe itd. Običaj "Ivanja" prvi put je zabilježen 1757. godine.[7]

U prostorijama kurije Špišić nalazi se muzej prošlosti Špišić Bukovice.

U naselju se također nalazi i djeluje adventistička crkva osnovana 1997. godine.

Kulturne udruge

Šport

[uredi | uredi kôd]
Sportska dvorana u Špišić Bukovici izgrađena 2009. godine

Na području Špišić Bukovice djeluje više sportskih udruga od kojih su: četiri nogometna kluba, rukometni klub, šahovski klub, moto klub, dva ribička društva te društvo "Sport za sve" koje uspješno sudjeluje na natjecanjima u starim sportovima. Kroz općinu prolazi transeuropska biciklistička ruta „Drava4Enjoy“, nastala kao rezultat prekogranične suradnje mađarskih i hrvatskih partnera, na kojoj je 2018. godine izgrađeno biciklističko odmorište u središtu naselja.

Sportske udruge

  • ŠRD "Lendava" Špišić Bukovica - Koristi i održava umjetno jezero na retenciji “Zidine” u Špišić Bukovici, na kojem ujedno i djeluje.
  • ŠRK "Linjak" Okrugljača
  • Moto - klub "Alka" Špišić Bukovica - Osnovan 1987. godine. Promiče motosport te organizira i provodi: tradicionalnu moto alku, moto susrete i alku za osobe s invaliditetom. Klub je također poznat i po humanitarnom radu.
  • NK "Graničar" Okrugljača
  • HNK "Mladost" Vukosavljevica
  • NK "Bušetina 1947"
  • NK "Bilogora 1947"
  • MNK "Hogar Strašni" Špišić Bukovica
  • RK "Mladost" Špišić Bukovica
  • Šahovski klub Špišić Bukovica
  • Konjička udruga "Graničari" Okrugljača
  • Udruga sportske rekreacije "Sport za sve" "Mladost" Vukosavljevica
  • LU "Fazan" Špišić Bukovica
  • Karate klub Špišić Bukovica
  • Vatrogasna zajednica općine Špišić Bukovica
  • DVD Špišić Bukovica - Osnovano 1884. godine
  • DVD Vukosavljevica - Osnovano 1926. godine
  • DVD Okrugljača - Osnovano 1949. godine

Galerija

[uredi | uredi kôd]

Izvori

[uredi | uredi kôd]
  1. Registar prostornih jedinica Državne geodetske uprave Republike Hrvatske. Wikidata Q119585703
  2. Popis stanovništva, kućanstava i stanova 2021. – stanovništvo prema starosti i spolu po naseljima (hrvatski i engleski). Državni zavod za statistiku. 22. rujna 2022. Wikidata Q118496886
  3. Naselje i odredišni poštanski ured. Hrvatska pošta. Pristupljeno 3. siječnja 2022.
  4. a b www.dzs.hr, Stanovništvo prema starosti i spolu po naseljima, Popis 2011., (pristupljeno 18. srpnja 2018.)
  5. www.dzs.hr, Privatna kućanstva prema broju članova, Popis 2011., (pristupljeno 18. srpnja 2018.)
  6. www.dzs.hr, Stanovništvo prema narodnosti po gradovima/općinama, Popis 2011., (pristupljeno 18. srpnja 2018.)
  7. a b c d www.spisicbukovica.hr, Povijest Špišić Bukovice, (pristupljeno 18. srpnja 2018.)
  8. www.spisicbukovica.hr, Domovinski rat, (pristupljeno 18. srpnja 2018.)

Vanjske poveznice

[uredi | uredi kôd]
Nedovršeni članak Špišić Bukovica koji govori o općini treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.