Čađavica
Ovo je glavno značenje pojma Čađavica. Za druga značenja pogledajte Čađavica (razdvojba).| Čađavica | |||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|
.gif) | |||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
  Čađavica Čađavica na zemljovidu Hrvatske | |||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
| Država |  Hrvatska
| ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
| Županija |  Virovitičko-podravska
| ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
| Načelnik općine | Mirko Rončević (HDZ) | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
| Naselja u sastavu općine | Čađavica, Čađavički Lug, Donje Bazije, Ilmin Dvor, Noskovačka Dubrava, Noskovci, Starin, Šaševo, Vraneševci, Zvonimirovac | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
| Stanovništvo (2001.) | 2.394 | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
| Stanovništvo (2011.) | 2.009 | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
| |||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
| Poštanski broj | 33523 Čađavica | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
 Čađavica Čađavica na zemljovidu Virovitičko-podravska županija | |||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Čađavica je općina u Hrvatskoj. Nalazi se na sjeveroistoku Virovitičko-podravske županije.
Zemljopis[uredi | uredi kôd]
Smještena je uz obalu rijeke Drave (2 km južno od rijeke), na cesti D34 koja povezuje Slatinu i Donji Miholjac.
Stanovništvo[uredi | uredi kôd]
Po posljednjem popisu stanovništva iz 2011.,[1] općina Čađavica imala je 2.009 stanovnika, raspoređenih u 10 naselja:
- Čađavica - 678
- Čađavički Lug - 277
- Donje Bazije - 148
- Ilmin Dvor - 53
- Noskovačka Dubrava - 59
- Noskovci - 195
- Starin - 80
- Šaševo - 114
- Vraneševci - 152
- Zvonimirovac - 253
| broj stanovnika | 2469 | 3086 | 3010 | 3367 | 3942 | 4494 | 4292 | 6253 | 7085 | 7344 | 6417 | 4659 | 3606 | 3011 | 2394 | 2009 | 1555 |
| 1857. | 1869. | 1880. | 1890. | 1900. | 1910. | 1921. | 1931. | 1948. | 1953. | 1961. | 1971. | 1981. | 1991. | 2001. | 2011. | 2021. |
| broj stanovnika | 1109 | 1266 | 1168 | 1239 | 1323 | 1434 | 1497 | 1657 | 1684 | 1691 | 1506 | 1215 | 1049 | 921 | 787 | 678 | 569 |
| 1857. | 1869. | 1880. | 1890. | 1900. | 1910. | 1921. | 1931. | 1948. | 1953. | 1961. | 1971. | 1981. | 1991. | 2001. | 2011. | 2021. |
Nacionalni sastav, 2001.[uredi | uredi kôd]
- Hrvati - 2131 (89,01)
- Srbi - 208 (8,69)
- Albanci - 12 (0,50)
- Rusini - 2
- Nijemci - 1
- Slovenci - 1
- neopredijeljeni - 34 (1,42)
- nepoznato - 5 (0,21)
Povijest[uredi | uredi kôd]
Prvi zapisi datiraju iz 14. stoljeća. Turska osvajanja Hrvatske nisu rezultirala time da je naselje opustilo, nego je bila jedno od rijetkih mjesta u kojima se zadržalo starosjedilačko stanovništvo. Popis iz 1720. godine zabilježio je 16 obitelji. Naseljavanje ovog kraja nastavilo se i poslije te godine. Doselili su Hrvati iz Podravine oko Virovitice te Hrvati iz hrvatskih sela s druge strane rijeke Drave. 1852. je godine proglašena trgovištem što je bila sve do 1945. godine.[2]
Selo Čađavica u starijoj je povijesti poznato po prvim nalazima Slavenske kulture (Martinovska kultura) u ovom dijelu Hrvatske koja datiraju u daleko VI. i VII. stoljeće i po barokiziranoj gotičkoj crkvi Sv. Petra i Pavla koja se prvi put spominje 1334. godine. Staro ime Čađavica je Zagocha, a pronađeni arheološki nalazi čuvaju se u Arheološkom muzeju u Zagrebu.
Gospodarstvo[uredi | uredi kôd]
U Čađavici djeluje tvrtka za otkup i preradu povrća i voća "Slavonka d.o.o.", kao i kooperacija i silosi osječke tvrtke "Žito d.o.o.".
Većina stanovništva se bavi poljoprivredom.
Čađavica je poznata i po uzgoju arapskih konja, s kojim se započelo 1995. na ergeli Čađavica. Ergelu je osnovao Živko Bošnjak, a na istoj se uzgajaju tradicionalni arapski konji porijeklom s ergela Višnjica, Borike i Karađorđevo, Shagya arapi te Punokrvni arapski konji. Svaka od ovih populacija konja konja nosi prepoznatljiva obilježja arapskog konja kao što su ljepota, izdržljivost, skromnost u ishrani, dobra narav i temperament. Ergela Čađavica usmjerena je prvenstveno na uzgoj konja, a posebnu pozornost vlasnici su posvetili kombiniranju pripusta i selekciji konja. Osim arapskih konja, iz tradicionalnih razloga uzgajaju se i konji pasmine Hrvatski hladnokrvnjak, kao uspomena na minula vremena kada su konji obavljali teške fizičke radove. Sveukupno na ergeli ima oko 60 arapskih grla različitih dobnih kategorija.
Poznate osobe[uredi | uredi kôd]
- Josip Ivanković, pjesnik i skladatelj tamburaških hitova, rođen u Čađavici zvan "Jakobanac".[3] Najveći hitovi nekadašnjih Zlatnih dukata njegovo su djelo.
- Rade Brajnović, pjesnik[4] je djetinjstvo proveo u selu.
- Jasenko Houra (rođen 3. lipnja 1960. u Virovitici), član grupe Prljavo kazalište, djetinjstvo proveo u Čađavici.[5]
Spomenici i znamenitosti[uredi | uredi kôd]
Župna rimokatolička crkva sv. Petra apostola pripada slatinskom dekanatu Požeške biskupije. Najstarija je crkva ovog dijela Slavonije i dragocjeni spomenik kulture. Prema popisu crkvenih objekata Zagrebačke nadbiskupije iz 1334. god. spominje se kao 'ecclesia sancti Martini de Zagocha'. Crkveni god ili kirvaj slavi se 29. lipnja, a taj dan se ujedno slavi kao i Dan općine.
Obrazovanje[uredi | uredi kôd]
Opća pučka škola otvorena je 1875. godine u novoj školskoj zgradi. Velike zasluge za njenu izgradnju imao je Vratolomej Baloković. Škola postaje trorazredna 1935. godine. Nakon II. svj. rata škola je devastirana, a školska arhiva i knjižnica uništene. Godine 1947. škola ima 217 učenika u sedam razreda. U školskoj godini 1956./57. otvara se i osmi razred te osniva školska zadruga. Škola Čađavica od 1971. godine nosi naslov istaknutog hrvatskog pedagoga Davorina Trstenjaka. Školsko sportska dvorana otvorena je 1981. godine.
Kultura[uredi | uredi kôd]
- Kulturno-umjetničko društvo „Podravina“ Čađavica
Šport[uredi | uredi kôd]
- Ženski nogometni klub Čađavica, natječe se u Drugoj hrvatskoj ženskoj nogometnoj ligi.
- NK Mladost 1930 Čađavica, natječe se u 1. ŽNL
- Športsko-ribolovna udruga ¨Karas¨ Čađavica
Ostalo[uredi | uredi kôd]
- Dobrovoljno vatrogasno društvo Čađavica, osnovano 1923.
- Lovačka udruga „Sokol“ Čađavica
- Moto klub ¨Zvijeri¨ Čađavica
- Slavonski uzgajivači hladnokrvnih konja
- Stočarsko-ratarska udruga Čađavica
Vanjske poveznice[uredi | uredi kôd]
- http://www.opcina-cadjavica.hr/
- http://os-davorin-trstenjak-cadjavica.skole.hr/ Inačica izvorne stranice arhivirana 10. svibnja 2019.
Izvor[uredi | uredi kôd]
- ↑ [1]
- ↑ (): Povijest općine Inačica izvorne stranice arhivirana 6. siječnja 2015., Općina Čađavica, pristupljeno 6. siječnja 2015.
- ↑ https://www.hds.hr/clan/ivankovic-josip/
- ↑ http://www.glas-slavonije.hr/267664/5/Pjesnikovi-stihovi-ostaju-i-nakon-njegova-odlaska
- ↑ https://www.virovitica.net/rokovo-2016-prljavo-kazaliste-16-kolovoza-jasenko-houra-kazalista-ne-bi-bilo-da-stonesi-nisu-dosli-u-zagreb/27265/
Nedovršeni članak Čađavica koji govori o općini treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.
| |||||||