Čađavica

Koordinate: 45°44′24″N 17°51′00″E / 45.740000°N 17.850000°E / 45.740000; 17.850000
Izvor: Wikipedija
Disambig.svg Ovo je glavno značenje pojma Čađavica. Za druga značenja pogledajte Čađavica (razdvojba).
Čađavica
Čađavica (grb).gif
Čađavica na karti Hrvatska
Čađavica
Čađavica
Čađavica na zemljovidu Hrvatske
Država Flag of Croatia.svg Hrvatska
Županija Zastava viroviticko podravske zupanije.gif Virovitičko-podravska
Načelnik općine Mirko Rončević (HDZ)
Naselja u sastavu općine Čađavica, Čađavički Lug, Donje Bazije, Ilmin Dvor, Noskovačka Dubrava, Noskovci, Starin, Šaševo, Vraneševci, Zvonimirovac
Stanovništvo (2001.) 2.394
Stanovništvo (2011.) 2.009
Broj stanovnika
Čađavica, Virovitičko-podravska [uredi]
Naselje 2001. 2011. 2021.
Popis naselja
Donje Bazije 148 94
Ilmin Dvor 53 42
Noskovačka Dubrava 59 40
Noskovci 195 142
Starin 80 62
Vraneševci 152 113
Zvonimirovac 253 192
Čađavica 678 569
Čađavički Lug 277 210
Šaševo 114 91

Ukupno
[uredi]
2394 2009 1555
Izvor: Državni zavod za statistiku RH
Podatci sukladni popisu od 22. rujna 2022.

Poštanski broj 33523 Čađavica
Čađavica na karti Virovitičko-podravska županija
Čađavica
Čađavica
Čađavica na zemljovidu Virovitičko-podravska županija

Čađavica je općina u Hrvatskoj. Nalazi se na sjeveroistoku Virovitičko-podravske županije.

Zemljopis[uredi | uredi kôd]

Smještena je uz obalu rijeke Drave (2 km južno od rijeke), na cesti D34 koja povezuje Slatinu i Donji Miholjac.

Stanovništvo[uredi | uredi kôd]

Po posljednjem popisu stanovništva iz 2011.,[1] općina Čađavica imala je 2.009 stanovnika, raspoređenih u 10 naselja:

Općina Čađavica: Kretanje broja stanovnika od 1857. do 2021.
broj stanovnika
2469
3086
3010
3367
3942
4494
4292
6253
7085
7344
6417
4659
3606
3011
2394
2009
1555
1857.1869.1880.1890.1900.1910.1921.1931.1948.1953.1961.1971.1981.1991.2001.2011.2021.
Napomena: Nastala iz stare općine Podravska Slatina. Izvori: Publikacije Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske
Naselje Čađavica: Kretanje broja stanovnika od 1857. do 2021.
broj stanovnika
1109
1266
1168
1239
1323
1434
1497
1657
1684
1691
1506
1215
1049
921
787
678
569
1857.1869.1880.1890.1900.1910.1921.1931.1948.1953.1961.1971.1981.1991.2001.2011.2021.

Nacionalni sastav, 2001.[uredi | uredi kôd]

Povijest[uredi | uredi kôd]

Prvi zapisi datiraju iz 14. stoljeća. Turska osvajanja Hrvatske nisu rezultirala time da je naselje opustilo, nego je bila jedno od rijetkih mjesta u kojima se zadržalo starosjedilačko stanovništvo. Popis iz 1720. godine zabilježio je 16 obitelji. Naseljavanje ovog kraja nastavilo se i poslije te godine. Doselili su Hrvati iz Podravine oko Virovitice te Hrvati iz hrvatskih sela s druge strane rijeke Drave. 1852. je godine proglašena trgovištem što je bila sve do 1945. godine.[2]

Selo Čađavica u starijoj je povijesti poznato po prvim nalazima Slavenske kulture (Martinovska kultura) u ovom dijelu Hrvatske koja datiraju u daleko VI. i VII. stoljeće i po barokiziranoj gotičkoj crkvi Sv. Petra i Pavla koja se prvi put spominje 1334. godine. Staro ime Čađavica je Zagocha, a pronađeni arheološki nalazi čuvaju se u Arheološkom muzeju u Zagrebu.

Gospodarstvo[uredi | uredi kôd]

U Čađavici djeluje tvrtka za otkup i preradu povrća i voća "Slavonka d.o.o.", kao i kooperacija i silosi osječke tvrtke "Žito d.o.o.".

Većina stanovništva se bavi poljoprivredom.

Čađavica je poznata i po uzgoju arapskih konja, s kojim se započelo 1995. na ergeli Čađavica. Ergelu je osnovao Živko Bošnjak, a na istoj se uzgajaju tradicionalni arapski konji porijeklom s ergela Višnjica, Borike i Karađorđevo, Shagya arapi te Punokrvni arapski konji. Svaka od ovih populacija konja konja nosi prepoznatljiva obilježja arapskog konja kao što su ljepota, izdržljivost, skromnost u ishrani, dobra narav i temperament. Ergela Čađavica usmjerena je prvenstveno na uzgoj konja, a posebnu pozornost vlasnici su posvetili kombiniranju pripusta i selekciji konja. Osim arapskih konja, iz tradicionalnih razloga uzgajaju se i konji pasmine Hrvatski hladnokrvnjak, kao uspomena na minula vremena kada su konji obavljali teške fizičke radove. Sveukupno na ergeli ima oko 60 arapskih grla različitih dobnih kategorija.

Poznate osobe[uredi | uredi kôd]

  • Josip Ivanković, pjesnik i skladatelj tamburaških hitova, rođen u Čađavici zvan "Jakobanac".[3] Najveći hitovi nekadašnjih Zlatnih dukata njegovo su djelo.
  • Rade Brajnović, pjesnik[4] je djetinjstvo proveo u selu.
  • Jasenko Houra (rođen 3. lipnja 1960. u Virovitici), član grupe Prljavo kazalište, djetinjstvo proveo u Čađavici.[5]

Spomenici i znamenitosti[uredi | uredi kôd]

Župna rimokatolička crkva sv. Petra apostola pripada slatinskom dekanatu Požeške biskupije. Najstarija je crkva ovog dijela Slavonije i dragocjeni spomenik kulture. Prema popisu crkvenih objekata Zagrebačke nadbiskupije iz 1334. god. spominje se kao 'ecclesia sancti Martini de Zagocha'. Crkveni god ili kirvaj slavi se 29. lipnja, a taj dan se ujedno slavi kao i Dan općine.

Obrazovanje[uredi | uredi kôd]

Opća pučka škola otvorena je 1875. godine u novoj školskoj zgradi. Velike zasluge za njenu izgradnju imao je Vratolomej Baloković. Škola postaje trorazredna 1935. godine. Nakon II. svj. rata škola je devastirana, a školska arhiva i knjižnica uništene. Godine 1947. škola ima 217 učenika u sedam razreda. U školskoj godini 1956./57. otvara se i osmi razred te osniva školska zadruga. Škola Čađavica od 1971. godine nosi naslov istaknutog hrvatskog pedagoga Davorina Trstenjaka. Školsko sportska dvorana otvorena je 1981. godine.

Kultura[uredi | uredi kôd]

  • Kulturno-umjetničko društvo „Podravina“ Čađavica

Šport[uredi | uredi kôd]

Ostalo[uredi | uredi kôd]

  • Dobrovoljno vatrogasno društvo Čađavica, osnovano 1923.
  • Lovačka udruga „Sokol“ Čađavica
  • Moto klub ¨Zvijeri¨ Čađavica
  • Slavonski uzgajivači hladnokrvnih konja
  • Stočarsko-ratarska udruga Čađavica

Vanjske poveznice[uredi | uredi kôd]

Izvor[uredi | uredi kôd]


P parthenon.svg Nedovršeni članak Čađavica koji govori o općini treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.