Paracelsus

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Paracelsus

Paracelsus, pravim imenom Theophrastus Phillippus Aureolus Bombastus von Hohenheim (Einsiedeln, 11. studenog ili 17. prosinca 1493.Salzburg, 24. rujna 1541.), švicarski liječnik, alkemičar, astrolog, znanstvenik, mistički filozof i okultist.

Životopis[uredi | uredi kôd]

Godine 1509., u dobi od šesnaest godina, počeo je pohađati sveučilište u Baselu, gdje je studirao medicinu, kirurgiju i alkemiju.[1] U tajne alkemije inicirao ga je opat Sponheima, Johann von Tritheim.[2][3] Bio je kirurg u Strasbourgu, putovao je cijelom Europom te kratko vrijeme bio profesor medicine u Baselu, gdje je javno spalio Avicenin "Canon medicinae", tada najautoratitivniji udžbenik za liječnike, a odbacio je i medicinsku tradiciju koju je od 2. stoljeća određivao Galen. Zbog kritičkoga i oštro polemičnog karaktera njegovih djela nazvan je Lutherom medicine.

Pisao je na njemačkom jeziku. Za života je ostavio samo nekoliko spisa, među njima i kirurški traktat "Die grosse Wundartznei".

Preteča je ijatrokemijske terapije, prema kojoj se bolesti objašnjavaju kao poremećaji kemijskog procesa u organizmu i liječe kemijskim sredstvima. U liječenju koristio je živu, bakar, željezo, srebro i sumpor, a upotrebljavao je i biljke i ljekovite izvore.[4]

Njegove tehnike liječenja uključivale su i astrologiju, pa je u svojim djelima izradio sustav astroloških talismana koji su trebali pomagati pri ozdravljenju.

Za njegova života službena medicina i filozofija smatrale su da su mu teze neprihvatljive maštarije koje "krnje ugled liječničkog staleža". Negirajući dogme svoga vremena, piše vlastita opažanja (temeljena na "iskustvu prirode") o profesionalnim bolestima, kugi, sifilisu, etiologiji, neurozama i psihozama.

Njegove medicinske i filozofske tvrdnje pune su mističnih, panteističkih, alkemijskih, novoplatonističkih, kabalističkih i naivno proročanskih elemenata. U znanosti o "arehusu" (živoj sili koja pokreće svijet), o elementima koji tvore kozmos, o kemijskim procesima, o božanskom makrokozmosu, o promatranju organizma kao nevidljive cjeline, Paracelzusova medicina i filozofija, uza sva protuslovlja i apsurde, upućuje na novo pristupanje čovjeku i znanosti, koje je karakteristično za buntovne renesansne mislioce njegova doba.

Bilješke[uredi | uredi kôd]

  1. http://www.alchemylab.com/paracelsus.htm
  2. Black, Jonathan, str. 309.
  3. http://www.newadvent.org/cathen/11468a.htm
  4. Opća enciklopedija u 20 svezaka, str. 250.

Literatura[uredi | uredi kôd]

Vanjske poveznice[uredi | uredi kôd]

Logotip Zajedničkog poslužitelja
Na Zajedničkom poslužitelju postoje datoteke na temu: Paracelsus.
Logotip Wikicitata
Na stranicama Wikicitata postoji zbirka osobnih ili citata o temi: Paracelsus