Istočna Hercegovina

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži

Istočna Hercegovina je mikroregija u Hercegovini. Predstavlja područje istočno od rijeke Neretve do granice Bosne i Hercegovine s Crnom Gorom.

Gospodarsko središte i najveći grad Istočne Hercegovine je Trebinje koji je udaljen samo 30 km od obale Jadranskog mora. Oko 90 % Istočne Hercegovine administrativno pripada Republici Srpskoj. Ostala veća naselja ove regije su:

Povijest[uredi VE | uredi]

Područje Hercegovine istočno od Neretve do 15. stoljeća se zvalo Humska zemlja (ili Zahumlje). To je bilo područje Zahumske biskupije čije je središte od 9. stoljeća bio Ston. Njegovim ulaskom u sastav Dubrovačke Republike (1333.) biskupija prelazi u Trebinje. Kako su trebinjski biskupi povremeno pred Turcima bježali su u Dubrovnik i otok Mrkan (Trebinjsko-mrkanska biskupija) Papa je 1819. prebacio brigu za biskupiju u Dubrovnik, a od 1890. do danas nadležan je mostarsko-duvanjski biskup.[1]

Početkom Drugog svjetskog rata ovdje je živjelo oko 30.000 vjernika, a 1990. upola manje. U Drugom svjetskom ratu i poraću stradalo je 5000 ljudi, a preostalih desetak tisuća stanovnika raseljeni su na različite načine. Godine 1976. ukida se željeznička pruga Gabela - Zelenika što je ubrzalo trend iseljavanja iz ovog kraja.[1]

Početkom listopada 1991. godine JNA, pod srpskom kontrolom, je porušila i spalila hrvatsko selo Ravno u tadašnjoj općini Trebinje što mnogi smatraju početkom rata u BiH.

Izvori[uredi VE | uredi]

  1. 1,0 1,1 Istočna Hercegovina nekada i danas, rb-donjahercegovina.ba, preuezeto 17. listopada 2016.

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]