Nikola Tesla: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj

Prikaz u jednom stupcu

Inačica od 19. veljače 2005. u 00:32

Nikola Tesla

Nikola Tesla (10. srpnja 1856. Smiljan kod Gospića, † 7. siječnja 1943. New York) bio je srpski, hrvatski i američki znanstvenik i pronalazač u oblasti elektrotehnike i radio-tehnike. Gimnaziju je učio u Gospiću i Karlovcu, a elektrotehniku studirao u Grazu i Pragu. Radeći četiri godine kao inženjer u Budimpešti i Parizu otkrio je okretno magnetsko polje i napravio prvi praktični motor za izmjeničnu struju. 1884. godine odlazi u SAD i tri godine kasnije osniva vlastiti laboratorij, u kojem dolazi do svojih najvažnijih otkrića - višefazni sustav izmjeničnih struja, koji je ubrzo izazvao velike izmjene u elektroindustriji. 1887. i 1888. godine zaštićuje patentom jednofazni i višefazni elektromotor, sustav razvođenja, višefazni transformator sa željeznom jezgrom i 18 drugih.

U 1889. godini ostvaruje okretna dinama i transformatore izmjenične struje visokih frekvencija. Iste godine objavljuje i rezultate proučavanja fiziološkog djelovanja struja na čovjekovo tijelo i predlaže njihovu primjenu u liječenju. Od 1891. godine radi na ostvarenju bežičnog prijenosa poruka i razvođenju energije bežičnim metodama. U razdoblju 1896-1914. patentira seriju pronalazaka koji čine osnovu suvremene radio-tehnike. Od njegovih 700 pronalazaka nekoliko desetaka je našlo praktičnu upotrebu. U proljeće 1898. godine, na elektrotehničkoj izložbi u New Yorku prikazuje mogućnost upravljanja brodom s daljine elektromagnetskim valovima. U 1934. izučava mogućnost razbijanja atomske jezgre pomoću elektrostatičkih generatora visokog napona.

Povodom obljetnice stogodišnjice Teslina rođenja 1956. godine, jedinica za gustoću magnetskog toka je nazvana 'tesla'.

podrobnije o Tesli (uzeto sa stranice http://www.ericsson.hr/nikola_tesla/index.htm )

Nikola Tesla: Vizionar i znanstvenik svjetskoga glasa

Nikola Tesla (1856.-1943.), genijalni vizionarski um, istraživač i znanstvenik svjetskoga glasa u području elektrotehnike, čovjek koji je za prirodne znanosti u 20. stoljeću (pogotovo za njihovu praktičnu primjenu) učinio kao rijetko tko, rođen u Smiljanu u Hrvatskoj, umro je 7. siječnja 1943. u New Yorku.

Teslina otkrića još uvijek nedovoljno istražena

Nikola Tesla svjetski je poznat po svojim izumima i patentima, usavršavanju elektromotora, generatora i transformatora te po primjeni izmjenične struje. Vizionarskim se ocjenjuju njegova istraživanja na polju prijenosa energije, elektromagnetskih zračenja i elektrovodiča iz kojih su, tvrde znanstvenici, danas nastali moderni sustavi radiokomunikacija, televizije, robotike, daljinskog upravljanja. Mnogi suvremeni, a vjerujemo i budući, pronalasci nalaze ishodište upravo u Teslinim otkrićima.

Pisana ostavština Nikole Tesle, 70-100 tisuća stranica dokumenta, iznimno sistematiziranih njegovom rukom, danas je pohranjena u njegovom Muzeju u Beogradu, Morganovoj banci u New Yorku, te u središtu FBI-a. Mnogi od tih dokumenta strogo su čuvana tajna i nisu dostupni ni znanstvenicima.

Tesla, taj genijalni istraživač i osebujna ličnost, bio je čovjek ispred svoga vremena i slobodno se može reći da svijet još nije do kraja istražio i spoznao pravu vrijednost svih njegovih ideja i pronalazaka. Nagađa se da je u Teslinoj ostavštini riješeno pitanje bežičnoga prijenosa energije te da ona obiluje misterijima poput mogućnosti umjetnoga izazivanja potresa, kontroliranoga projiciranja misli, nadmašivanja brzine svjetlosti, komunikacije s izvanzemaljcima itd.

Zanimljiva je činjenica da je poprsje Nikole Tesle, kao utemeljitelja, postavljena u Svjetskom centru telekomunikacija u Ženevi. Njemu u čast 1956. godine jedinica za magnetsko polje prozvana je tesla (T), a njegovo ime astronauti su dali i jednom brdu na Mjesecu.

Amerika: zemlja kakva je trebala njegovu umu

Nikola Tesla rođen je 10 srpnja 1856. u selu Smiljanu kraj Gospića, u svećeničkoj pravoslavnoj obitelji koja je znala prepoznati njegove prednosti i podržati ga. Iako relativno siromašni, poslali su ga na studij u Zagreb i Graz. Zbog financijskih teškoća ipak nije uspio završiti fakultet, pa se ubrzo zapošljava u Budimpešti, a zatim u Parizu. Godine 1884. odlazi u Ameriku, zemlju kakva upravo trebala njegovu umu. Krajem 19. stoljeća Amerika je u procvatu. Nužan joj je čelik zbog izgradnje željezničkih pruga, industrije, brodova, oružja i sl. Međutim, industriji čelika nedostaju motori, a za njegovu proizvodnju koristi se isključivo ljudska snaga.

U tom kontekstu pojavljuje se odjednom Nikola Tesla sa svojim otkrićem elektromotora, što je spas za industriju. Tesla postaje jedan od najslavnijih ljudi Amerike.

Na samom početku 20. stoljeća na vlast dolazi američki predsjednik T. Roosevelt, čiji prvi potez je otvaranje Amerike prema svijetu. Tesla opet ima priliku da ostvari svoj krajnji cilj - povezati svijet i osigurati mu energiju. Baca se na istraživanje područja prijenosa električne energije i telekomunikacija.

Primjena Teslinih ideja

Nikola Tesla je otac višefaznoga električnog sustava za proizvodnju i prijenos električne energije. Prema njegovoj zamisli izgrađeno je nekoliko vrsta generatora, transformatora i motora. Usavršio je također sustav električnoga izvora svjetla.

Elektromagnetski valovi posebno su područje interesa Nikole Tesle. Bavio se visokim frekvencijama i naponima te telekomunikacijama. Udario je temelje prijenosu energije uključujući glas i sliku. Njegova teleautomatika realizirana je kroz daljinsko upravljanje. Stoga se može reći da današnji dometi američkoga programa svemirskog naoružanja, poznatog kao "Rat zvijezda", imaju ishodište u Teslinoj ideji. Pred kraj svog istraživačkog rada Nikola Tesla bavio se i područjem termodinamike i hidraulike.

Izvorno Teslina otkrića pripisana drugim autorima

Poznato je da su otkrića Nikole Tesle često pripisivana drugim autorima. Postoji mnoštvo patenata pod tuđim imenom, iako je njihovo ishodište u Teslinoj ideji. To se posebno odnosi na područje suvremenih telekomunikacija. Talijanski znanstvenik G. Marconi sebi je pripisao otkriće radiotelegrafske veze, a smatra se da je i otkriće rengenskih zraka nepravedno pripisano W.C. Röntgenu. Marconi i Röntgen dobitnici su Nobelove nagrade, koju Tesla nikada nije dobio.

Nikola Tesla, taj renesansni čovjek, cijeli je svoj život posvetio samo radu. Nije imao ni obitelj ni prijatelje, nisu ga zanimale materijalne vrijednosti, priznanja i titule. Opterećenost tim stvarima samo bi ga odbile od njegove osnovne želje - raditi za dobrobit čovječanstva. Do kraja života ostao je vjeran svome porijeklu, a poznate su njegove riječi: "Ponosim se jednako i svojom srpskom majkom i svojom hrvatskom domovinom".

@@ Redak 1: / Redak 1: @@
 [[Image:200px-NikolaTesla.jpg|right|Nikola Tesla]]
-'''Nikola Tesla''' ([[10. srpnja]] [[1856]]. Smiljan kod [[Gospić]]a, &dagger; [[7. siječnja]] [[1943]]. [[New York]]) bio je hrvatski i američki [[znanstvenik]] i [[pronalazač]] u oblasti [[elektrotehnika|elektrotehnike]] i radio-tehnike. Gimnaziju je učio u Gospiću i [[Karlovac|Karlovcu]], a [[elektrotehnika|elektrotehniku]] studirao u [[Graz]]u i [[Prag]]u. Radeći četiri godine kao inženjer u [[Budimpešta|Budimpešti]] i [[Pariz]]u otkrio je [[okretno magnetsko polje]] i napravio prvi praktični motor za [[izmjenična struja|izmjeničnu struju]]. [[1884]]. godine odlazi u [[SAD]] i tri godine kasnije osniva vlastiti laboratorij, u kojem dolazi do svojih najvažnijih otkrića - [[višefazni sustav izmjeničnih struja]], koji je ubrzo izazvao velike izmjene u [[elektroindustrija|elektroindustriji]]. [[1887]]. i [[1888]]. godine zaštićuje patentom [[jednofazni elektromotor|jednofazni]] i [[višefazni elektromotor]], sustav razvođenja, [[višefazni transformator sa željeznom jezgrom]] i 18 drugih.
+'''Nikola Tesla''' ([[10. srpnja]] [[1856]]. Smiljan kod [[Gospić]]a, &dagger; [[7. siječnja]] [[1943]]. [[New York]]) bio je srpski, hrvatski i američki [[znanstvenik]] i [[pronalazač]] u oblasti [[elektrotehnika|elektrotehnike]] i radio-tehnike. Gimnaziju je učio u Gospiću i [[Karlovac|Karlovcu]], a [[elektrotehnika|elektrotehniku]] studirao u [[Graz]]u i [[Prag]]u. Radeći četiri godine kao inženjer u [[Budimpešta|Budimpešti]] i [[Pariz]]u otkrio je [[okretno magnetsko polje]] i napravio prvi praktični motor za [[izmjenična struja|izmjeničnu struju]]. [[1884]]. godine odlazi u [[SAD]] i tri godine kasnije osniva vlastiti laboratorij, u kojem dolazi do svojih najvažnijih otkrića - [[višefazni sustav izmjeničnih struja]], koji je ubrzo izazvao velike izmjene u [[elektroindustrija|elektroindustriji]]. [[1887]]. i [[1888]]. godine zaštićuje patentom [[jednofazni elektromotor|jednofazni]] i [[višefazni elektromotor]], sustav razvođenja, [[višefazni transformator sa željeznom jezgrom]] i 18 drugih.
 U [[1889]]. godini ostvaruje okretna [[dinamo|dinama]] i [[transformator]]e izmjenične struje visokih frekvencija. Iste godine objavljuje i rezultate proučavanja fiziološkog djelovanja struja na čovjekovo tijelo i predlaže njihovu primjenu u liječenju. Od [[1891]]. godine radi na ostvarenju [[radio-tehnika|bežičnog prijenosa poruka]] i razvođenju energije bežičnim metodama. U razdoblju [[1896]]-[[1914]]. patentira seriju pronalazaka koji čine osnovu suvremene [[radio-tehnika|radio-tehnike]]. Od njegovih 700 pronalazaka nekoliko desetaka je našlo praktičnu upotrebu. U proljeće [[1898]]. godine, na elektrotehničkoj izložbi u [[New York]]u prikazuje mogućnost upravljanja brodom s daljine [[elektromagnetski valovi|elektromagnetskim valovima]]. U [[1934]]. izučava mogućnost razbijanja [[atomska jezgra|atomske jezgre]] pomoću [[elektrostatički generator visokog napona|elektrostatičkih generatora visokog napona]].