Kosinjska tiskara: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj

Prikaz u jednom stupcu

Inačica od 18. prosinca 2021. u 00:54

Kosinjska tiskara, najstarija je tiskara u Hrvatskoj, nalazila se u gradu Kosinju/Kosinjskom Ribniku,^[1] arheološkom i povijesnom lokalitetu na području Kosinjskog Bakovca, u blizini sela Gornji Kosinj.

Povijest

Kratko vrijeme pošto je u Njemačkoj izumljen tiskarski stroj osnovao je u Kosinjskom Ribniku Anž (Ivan) VIII Frankapan Brinjski prvu hrvatsku tiskaru. U njoj je dovršeno tiskanje Misala po zakonu rimskoga dvora 22.02.1483. godine, kao prve tiskane knjige na glagoljici i hrvatskom jeziku, (točnije rečeno hrvatskocrkvenoslavenskom jeziku).

U Kosinjskoj tiskari tiskan je 1491. godine i Brevijar po zakonu rimskoga dvora, druga najstarija glagoljska tiskana knjiga na hrvatskocrkvenoslavenskom jeziku. Jedan nepotpun primjerak čuva se u knjižnici Marciani u Veneciji, a drugi manji ulomak (šest pergamentnih listova kalendara) otkriven je u Vatikanskoj knjižnici.

Zvonimir Kulundžić zaslužan je za postavljanje i dokazivanje teze da je u Kosinju postojala tiskara u kojoj su se otiskivale hrvatske inkunabule, misali i brevijari.^[1]

Ivan Mance u knjizi "Kosinj - Izvorište hrvatske tiskane riječi"^[2], obrađuje sve dostupe materijale na temu kosinjske tiskare, analizira sve aktualne teze o mjestu prve tiskare u Hrvata te donosi najopsežniju kartografsku analizu Kosinja (u kontekstu tiskare).

Dr. sc. Helmut Presser, voditelj Gutenbergovog muzeja u Mainzu, izrađuje sa svojim suradnicima 1962. godine "Svjetsku kartu širenja tiskarske umjetnosti" te na istu postavlja i Kosinj s godinom 1483.

Povezani članci

Povijest tiskarstva i nakladništva u Međimurju

Literatura

Zvonimir Kulundžić, Kosinj - kolijevka štamparstva slavenskog juga, Zagreb, 1960.
Zvonimir Kulundžić, Naše diskusije - Kosinj i "Telegram", Razlog, br. 45/46, rujan 1966., str. 129.-148. (separat)
Zvonimir Kulundžić, 500. obljetnica kosinjskog misala - prve hrvatske tiskanje knjige, Zagreb, 1983.
Ivan Mance, Kosinj izvorište hrvatske tiskane riječi, Split, 2013.

Vrelo

↑ ^a ^b Bićanić, Nikola. Novi poticaji i otkrića Zvonimira Kulundžića // Crkva u svijetu, sv. 23, br. 2. (1988.), str. 185.-190. (Hrčak), str. 188.:
»Zahvaljujući upravo Zvonimiru Kulundžiću, već je i hrvatska historiografija (strana je mnogo prije!) nakon silnih oporbi i suprotstavljanja prihvatila povijesnu činjenicu da je u malom ličkom selu Kosinju krajem 15. stoljeća djelovala prva hrvatska tiskara, koja je ujedno bila i najstarija tiskara na cijelom Slavenskom jugu. U toj su tiskari popovi glagoljaši tiskali svoje brevijare (što izrijekom potvrđuje i senjski biskup Sebastijan Glavinić u izvještaju sa svoje vizitacije Likom i Krbavom nakon izgona Turaka), a prema Kulundžićevom snažno utemeljenom i argumentiranom uvjerenju u toj tiskari ugledalo je svjetlo dana i naše reprezentativno izdanje, editio priceps, Misal po običaju Rimske kurije 1483. godine.«
↑ Kosinj - Izvorište hrvatske tiskane riječi. Pristupljeno 17.12.2021. journal zahtijeva |journal= (pomoć); Provjerite vrijednost datuma u parametru: |access-date= (pomoć)

Službene stranice grada Gospića Arhivirana inačica izvorne stranice od 23. rujna 2009. (Wayback Machine) s uz dopusnicu

Vanjske poveznice

NSK: Misal po zakonu rimskoga dvora

[Nikola_Bićanić-1] Bićanić, Nikola. Novi poticaji i otkrića Zvonimira Kulundžića // Crkva u svijetu, sv. 23, br. 2. (1988.), str. 185.-190. (Hrčak), str. 188.:
»Zahvaljujući upravo Zvonimiru Kulundžiću, već je i hrvatska historiografija (strana je mnogo prije!) nakon silnih oporbi i suprotstavljanja prihvatila povijesnu činjenicu da je u malom ličkom selu Kosinju krajem 15. stoljeća djelovala prva hrvatska tiskara, koja je ujedno bila i najstarija tiskara na cijelom Slavenskom jugu. U toj su tiskari popovi glagoljaši tiskali svoje brevijare (što izrijekom potvrđuje i senjski biskup Sebastijan Glavinić u izvještaju sa svoje vizitacije Likom i Krbavom nakon izgona Turaka), a prema Kulundžićevom snažno utemeljenom i argumentiranom uvjerenju u toj tiskari ugledalo je svjetlo dana i naše reprezentativno izdanje, editio priceps, Misal po običaju Rimske kurije 1483. godine.«

[2] Kosinj - Izvorište hrvatske tiskane riječi. Pristupljeno 17.12.2021. journal zahtijeva |journal= (pomoć); Provjerite vrijednost datuma u parametru: |access-date= (pomoć)

[1]

[2]

@@ Redak 1: / Redak 1: @@
-'''Kosinjska tiskara''', najstarija je tiskara na slavenskom [[jug]]u nalazila se u Kosinju,<ref name="Nikola Bićanić">[[Nikola Bićanić|Bićanić, Nikola]]. ''Novi poticaji i otkrića Zvonimira Kulundžića'' // ''[[Crkva u svijetu]]'', sv. 23, br. 2. (1988.), str. 185.-190. {{Hrčak|id=127701}}, str. 188.:{{citat2|Zahvaljujući upravo Zvonimiru Kulundžiću, već je i hrvatska historiografija (strana je mnogo prije!) nakon silnih oporbi i suprotstavljanja prihvatila povijesnu činjenicu da je u malom ličkom selu Kosinju krajem 15. stoljeća djelovala prva hrvatska tiskara, koja je ujedno bila i najstarija tiskara na cijelom Slavenskom jugu. U toj su tiskari popovi glagoljaši tiskali svoje brevijare (što izrijekom potvrđuje i senjski biskup Sebastijan Glavinić u izvještaju sa svoje vizitacije Likom i Krbavom nakon izgona Turaka), a prema Kulundžićevom snažno utemeljenom i argumentiranom uvjerenju u toj tiskari ugledalo je svjetlo dana i naše reprezentativno izdanje, ''editio priceps'', ''Misal po običaju Rimske kurije'' 1483. godine.}}</ref>  [[Arheologija|arheološkom]] i [[Povijest|povijesnom]] lokalitetu u blizini sela [[Donji Kosinj|Donji]] i [[Gornji Kosinj|Gornji Kosinj]].
+'''Kosinjska tiskara''', najstarija je tiskara u Hrvatskoj, nalazila se u gradu Kosinju/Kosinjskom Ribniku,<ref name="Nikola Bićanić">[[Nikola Bićanić|Bićanić, Nikola]]. ''Novi poticaji i otkrića Zvonimira Kulundžića'' // ''[[Crkva u svijetu]]'', sv. 23, br. 2. (1988.), str. 185.-190. {{Hrčak|id=127701}}, str. 188.:{{citat2|Zahvaljujući upravo Zvonimiru Kulundžiću, već je i hrvatska historiografija (strana je mnogo prije!) nakon silnih oporbi i suprotstavljanja prihvatila povijesnu činjenicu da je u malom ličkom selu Kosinju krajem 15. stoljeća djelovala prva hrvatska tiskara, koja je ujedno bila i najstarija tiskara na cijelom Slavenskom jugu. U toj su tiskari popovi glagoljaši tiskali svoje brevijare (što izrijekom potvrđuje i senjski biskup Sebastijan Glavinić u izvještaju sa svoje vizitacije Likom i Krbavom nakon izgona Turaka), a prema Kulundžićevom snažno utemeljenom i argumentiranom uvjerenju u toj tiskari ugledalo je svjetlo dana i naše reprezentativno izdanje, ''editio priceps'', ''Misal po običaju Rimske kurije'' 1483. godine.}}</ref>  [[Arheologija|arheološkom]] i [[Povijest|povijesnom]] lokalitetu na području Kosinjskog Bakovca, u blizini sela [[Gornji Kosinj|Gornji Kosinj]].
 == Povijest ==
-Kratko vrijeme pošto je u [[Njemačka|Njemačkoj]] izumljen [[tiskarski stroj]] osnovali su knezovi [[Frankapani]] u selu Kosinj prvu hrvatsku tiskaru. U njoj je tiskana [[1483.]] godine također za [[Crkva|crkvene]] potrebe i prva tiskana knjiga na hrvatskom jeziku, (točnije rečeno [[Staroslavenski jezik#Hrvatska redakcija|crkvenoslavenskom jeziku hrvatske redakcije]]), ''[[Misal po zakonu rimskoga dvora]]''.
+Kratko vrijeme pošto je u [[Njemačka|Njemačkoj]] izumljen [[tiskarski stroj]] osnovao je u Kosinjskom Ribniku  Anž (Ivan) VIII Frankapan Brinjski prvu hrvatsku tiskaru. U njoj je dovršeno tiskanje ''[[Misal po zakonu rimskoga dvora|Misala po zakonu rimskoga dvora]]'' 22.02.[[1483.]] godine, kao prve tiskane knjige na glagoljici i hrvatskom jeziku, (točnije rečeno [[Staroslavenski jezik#Hrvatska redakcija|hrvatskocrkvenoslavenskom jeziku]]).
+U Kosinjskoj tiskari tiskan je [[1491.]] godine i Brevijar po zakonu rimskoga dvora, druga najstarija glagoljska tiskana knjiga na hrvatskocrkvenoslavenskom jeziku. Jedan nepotpun primjerak čuva se u knjižnici Marciani u [[Venecija|Veneciji]], a drugi manji ulomak (šest pergamentnih listova kalendara) otkriven je u [[Vatikanska knjižnica|Vatikanskoj knjižnici]].
-U ovoj tiskari 1491. otisnut je Brevijar, čiji se jedini sačuvani primjerak danas nalazi u venecijanskoj biblioteci sv. Marka.
+[[Zvonimir Kulundžić]] zaslužan je za postavljanje i dokazivanje teze da je u Kosinju postojala tiskara u kojoj su se otiskivale hrvatske inkunabule, misali i brevijari.<ref name="Nikola Bićanić" />
-Prema nekim tumačenjima u njoj je najvjerojatnije [[1491.]] godine tiskan [[Glagoljica|glagoljski]] brevijar, najstarija knjiga za koju se zna da je tiskana na hrvatskom tlu. Jedan nepotpun primjerak čuva se u knjižnici Marciani u [[Venecija|Veneciji]], a manji ulomak (šest pergamentnih listova) otkriven je u [[Vatikanska knjižnica|Vatikanskoj knjižnici]].
+[[Ivan Mance]] u knjizi "''Kosinj - Izvorište hrvatske tiskane riječi''"<ref>{{Citiranje časopisa |url=https://www.webknjizara.hr/knjige/znanstveno-strucne-publikacije/kosinj-izvoriste-hrvatske-tiskane-rijeci-ivan-mance |title=Kosinj - Izvorište hrvatske tiskane riječi |access-date=17.12.2021.}}</ref>, obrađuje sve dostupe materijale na temu kosinjske tiskare, analizira sve aktualne teze o mjestu prve tiskare u Hrvata te donosi najopsežniju kartografsku analizu Kosinja (u kontekstu tiskare).
-[[Zvonimir Kulundžić]] je zaslužan za postavljanje i dokazivanje teze da je u Kosinju postojala tiskara u kojoj su se otiskivale hrvatske inkunabule, misali i brevijari.<ref name="Nikola Bićanić"/>
+Dr. sc. Helmut Presser, voditelj Gutenbergovog muzeja u Mainzu, izrađuje sa svojim suradnicima 1962. godine "[https://kosinj-konzalting.hr/1962-god-i-karta-weltkarte-die-ausbreitung-der-buchdruckerkunst/ Svjetsku kartu širenja tiskarske umjetnosti]" te na istu postavlja i Kosinj s godinom 1483.
-Ivan Mance u knjizi "''Kosinj - Izvorište hrvatske tiskane riječi''"<ref>{{Citiranje časopisa |url=https://webknjizara.hr/hr/about-joomla?page=shop.product_details&flypage=flypage.tpl&product_id=234&category_id=9 |title=Kosinj - Izvorište hrvatske tiskane riječi |journal= |archive-url=https://web.archive.org/web/20141110001727/https://webknjizara.hr/hr/about-joomla?page=shop.product_details&flypage=flypage.tpl&product_id=234&category_id=9 |archive-date=10. studenoga 2014. |access-date=29. siječnja 2013. }}</ref>, obrađuje sve dostupe materijale na temu kosinjske tiskare, analizira sve aktualne teze o mjestu prve tiskare u Hrvata te donosi najopsežniju kartografsku analizu Kosinja (u kontekstu tiskare).
-Dr. sc. Helmut Presser, voditelj Gutenbergovog muzeja u Mainzu, izrađuje sa svojim suradnicima 1962. godine "Svjetsku kartu širenja tiskarske umjetnosti" te na istu postavlja i Kosinj s godinom 1483.
 == Povezani članci ==
@@ Redak 22: / Redak 20: @@
 * Zvonimir Kulundžić, ''Naše diskusije - Kosinj i "Telegram"'', ''Razlog'', br. 45/46, rujan 1966., str. 129.-148. (separat)
 * Zvonimir Kulundžić, ''500. obljetnica kosinjskog misala - prve hrvatske tiskanje knjige'', Zagreb, 1983.
+* [[Ivan Mance]], Kosinj izvorište hrvatske tiskane riječi, Split, 2013.
 == Vrelo ==