Kapibara: razlika između inačica
Broj spašenih izvora: 3; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 |
m sitn. |
||
Redak 24: | Redak 24: | ||
'''Kapibara''' ili '''vodenprase''' ([[latinski jezik|lat.]] ''Hydrochoerus hydrochaeris'') najveća je živuća vrsta [[glodavci|glodavaca]] na svijetu. Poluvodeni je [[Sisavci|sisavac]], [[biljojed]] iz roda ''[[Hydrochoerus]]''. Najsrodnije su sa [[zamorčić|zamorčićima]] te nešto dalje srodne s [[aguti|agutima]], [[činčila|činčilama]] i [[nutrija|nutrijama]]. Kapibare naseljavaju [[savana|savane]] i guste [[šuma|šume]] [[Srednja Amerika|Srednje]] i [[Južna Amerika|Južne Amerike]], tamo gdje ima vode. Među prstima imaju plivaće kožice i pod vodom podugo zadržavaju dah te mogu plivati i roniti: danju u pravilu radi sklanjanja od velike vrućine, a i inače kako bi pobjegle od predatora, kada plutaju dok im samo nos viri iz vode.<ref name="BristolZOO" /> Društvene su životinje koje žive u skupinama od nekoliko desetaka jedinki pod dominantnim [[mužjak|mužjakom]].<ref name="Smithsonian">{{Citiranje weba|url=http://nationalzoo.si.edu/Animals/Amazonia/Facts/capybarafacts.cfm|title=Capybara Facts|website=Smithsonian National Zoological Park|access-date=24. prosinca 2021.|archive-date=30. rujna 2005.|archive-url=https://web.archive.org/web/20050930231549/http://nationalzoo.si.edu/Animals/Amazonia/Facts/capybarafacts.cfm|url-status=dead}}</ref> Komuniciraju zvukovima sličnim lavežu, zvižducima, klopotanjem i cikom, a značajno je i obilježavanje sekretom mirisnih žlijezda. Love ih radi mesa i kože, negdje i zato što se za hranu natječu sa stokom,<ref name="BristolZOO">{{Citiranje weba|url=http://www.bristolzoo.org.uk/learning/animals/mammals/capybara|title=Capybara|website=Bristol Zoo|access-date=29. svibnja 2024.|archive-date=18. rujna 2007.|archive-url=https://web.archive.org/web/20070918183854/http://www.bristolzoo.org.uk/learning/animals/mammals/capybara|url-status=bot: unknown}}</ref> kao i zbog [[masno tkivo|potkožne masti]]. U zatočeništvu dožive i dvanaest godina, no u prirodi žive oko četiri jer su omiljena hrana [[Anakonde|anakondama]], [[Jaguar|jaguarima]], [[Puma|pumama]], [[Ocelot|ocelotima]], [[Orlovi|orlovima]] i [[Kajmani|kajmanima]].<ref name="BristolZOO" /> Zbog brzog razmnožavanja, populacija je stabilna i vrsta nije ugrožena.<ref name="BristolZOO" /> |
'''Kapibara''' ili '''vodenprase''' ([[latinski jezik|lat.]] ''Hydrochoerus hydrochaeris'') najveća je živuća vrsta [[glodavci|glodavaca]] na svijetu. Poluvodeni je [[Sisavci|sisavac]], [[biljojed]] iz roda ''[[Hydrochoerus]]''. Najsrodnije su sa [[zamorčić|zamorčićima]] te nešto dalje srodne s [[aguti|agutima]], [[činčila|činčilama]] i [[nutrija|nutrijama]]. Kapibare naseljavaju [[savana|savane]] i guste [[šuma|šume]] [[Srednja Amerika|Srednje]] i [[Južna Amerika|Južne Amerike]], tamo gdje ima vode. Među prstima imaju plivaće kožice i pod vodom podugo zadržavaju dah te mogu plivati i roniti: danju u pravilu radi sklanjanja od velike vrućine, a i inače kako bi pobjegle od predatora, kada plutaju dok im samo nos viri iz vode.<ref name="BristolZOO" /> Društvene su životinje koje žive u skupinama od nekoliko desetaka jedinki pod dominantnim [[mužjak|mužjakom]].<ref name="Smithsonian">{{Citiranje weba|url=http://nationalzoo.si.edu/Animals/Amazonia/Facts/capybarafacts.cfm|title=Capybara Facts|website=Smithsonian National Zoological Park|access-date=24. prosinca 2021.|archive-date=30. rujna 2005.|archive-url=https://web.archive.org/web/20050930231549/http://nationalzoo.si.edu/Animals/Amazonia/Facts/capybarafacts.cfm|url-status=dead}}</ref> Komuniciraju zvukovima sličnim lavežu, zvižducima, klopotanjem i cikom, a značajno je i obilježavanje sekretom mirisnih žlijezda. Love ih radi mesa i kože, negdje i zato što se za hranu natječu sa stokom,<ref name="BristolZOO">{{Citiranje weba|url=http://www.bristolzoo.org.uk/learning/animals/mammals/capybara|title=Capybara|website=Bristol Zoo|access-date=29. svibnja 2024.|archive-date=18. rujna 2007.|archive-url=https://web.archive.org/web/20070918183854/http://www.bristolzoo.org.uk/learning/animals/mammals/capybara|url-status=bot: unknown}}</ref> kao i zbog [[masno tkivo|potkožne masti]]. U zatočeništvu dožive i dvanaest godina, no u prirodi žive oko četiri jer su omiljena hrana [[Anakonde|anakondama]], [[Jaguar|jaguarima]], [[Puma|pumama]], [[Ocelot|ocelotima]], [[Orlovi|orlovima]] i [[Kajmani|kajmanima]].<ref name="BristolZOO" /> Zbog brzog razmnožavanja, populacija je stabilna i vrsta nije ugrožena.<ref name="BristolZOO" /> |
||
Zbog najezde u [[Argentina|argentinskom]] bogataškom naselju Nordelita sredinom [[2021.]] godine, lik kapibara upotrebljava se kao simbol |
Zbog najezde u [[Argentina|argentinskom]] bogataškom naselju Nordelita sredinom [[2021.]] godine, lik kapibara upotrebljava se kao simbol »[[klasna borba|klasne borbe]]« u različitim formatima [[Mem|mema]]. |
||
==Ime== |
==Ime== |
||
Ime joj dolazi od riječi ''ka'apiûara'' iz jezika [[Tupí-Guaraní|tupi]], nastale spajanjem riječi list (''kaá''), vitak (''píi''), jesti (''ú'') i sufiksa za činitelja (''ara''), a znači |
Ime joj dolazi od riječi ''ka'apiûara'' iz jezika [[Tupí-Guaraní|tupi]], nastale spajanjem riječi list (''kaá''), vitak (''píi''), jesti (''ú'') i sufiksa za činitelja (''ara''), a znači »proždirač trave«.<ref>Ferreira, A. B. H. 1986. ''[https://unesdoc.unesco.org/ark:/48223/pf0000030637 Novo Dicionário da Língua Portuguesa]'', 2. izdanje. Rio de Janeiro. Nova Fronteira. str. 344.</ref><ref name=":0">{{Citiranje weba|date=2007-09-18|title=Capybara – Bristol Zoo Gardens|url=http://www.bristolzoo.org.uk/learning/animals/mammals/capybara|url-status=bot: unknown|access-date=2024-05-29|website=web.archive.org|archive-date=18. rujna 2007.|archive-url=https://web.archive.org/web/20070918183854/http://www.bristolzoo.org.uk/learning/animals/mammals/capybara}}</ref> |
||
Znanstveni naziv njezina [[Rod (taksonomija)|roda]], ''hydrochaeris'', dolazi od [[Starogrčki jezik|starogrčkih riječi]] ὕδωρ (''hydor'': voda) i χοῖρος (''hoiros'': svinja, vepar). Drugi dio imena vrste dolazi pak od χαίρω (''hairo'': uživati, biti sretan). U [[Španjolski jezik|španjolskom jeziku]] poznata je pod nazivima ''capibara'', ''chigüiro'', ''carpincho'' i ''majas''.<ref name=":1">{{Citiranje knjige|last=Ojasti|first=J.|url=https://books.google.hr/books?hl=en&lr=&id=5h7bCwAAQBAJ&oi=fnd&pg=PA323&dq=TROPICAL+BIOLOGY+AND+CONSERVATION+MANAGEMENT+-+Vol.+X+-+The+Capybara,+Its+Biology+and+Management+-+J.+Ojasti&ots=6fsLFAuRW9&sig=Uu_vwrabQxeSN2Kydf4sfxgUDeA&redir_esc=y|title=Tropical Biology and Conservation Management - Volume X: Savanna Ecosystems|date=2009-05-11|publisher=EOLSS Publications|isbn=978-1-84826-281-2|editor-last=Claro|editor-first=Kleber Del|language=en|chapter=The Capybara, Its Biology and Management|editor-last2=Oliveira|editor-first2=Paulo S.|editor-last3=Rico-Gray|editor-first3=Victor}}</ref> |
Znanstveni naziv njezina [[Rod (taksonomija)|roda]], ''hydrochaeris'', dolazi od [[Starogrčki jezik|starogrčkih riječi]] ὕδωρ (''hydor'': voda) i χοῖρος (''hoiros'': svinja, vepar). Drugi dio imena vrste dolazi pak od χαίρω (''hairo'': uživati, biti sretan). U [[Španjolski jezik|španjolskom jeziku]] poznata je pod nazivima ''capibara'', ''chigüiro'', ''carpincho'' i ''majas''.<ref name=":1">{{Citiranje knjige|last=Ojasti|first=J.|url=https://books.google.hr/books?hl=en&lr=&id=5h7bCwAAQBAJ&oi=fnd&pg=PA323&dq=TROPICAL+BIOLOGY+AND+CONSERVATION+MANAGEMENT+-+Vol.+X+-+The+Capybara,+Its+Biology+and+Management+-+J.+Ojasti&ots=6fsLFAuRW9&sig=Uu_vwrabQxeSN2Kydf4sfxgUDeA&redir_esc=y|title=Tropical Biology and Conservation Management - Volume X: Savanna Ecosystems|date=2009-05-11|publisher=EOLSS Publications|isbn=978-1-84826-281-2|editor-last=Claro|editor-first=Kleber Del|language=en|chapter=The Capybara, Its Biology and Management|editor-last2=Oliveira|editor-first2=Paulo S.|editor-last3=Rico-Gray|editor-first3=Victor}}</ref> |
||
Redak 65: | Redak 65: | ||
==U popularnoj kulturi== |
==U popularnoj kulturi== |
||
Početkom [[2020-ih]] kapibare su postale popularne kao [[mem]], a jedan od razloga bila je najezda u [[Argentina|argentinskom]] bogataškom naselju Nordelita<ref>{{Citiranje novina|url=https://www.theguardian.com/world/2021/aug/22/argentina-capybaras-giant-rodents-gated-community|first=Uki|last=Goñi|title=Attack of the giant rodents or class war? Argentina’s rich riled by new neighbors|publisher=The Guardian}}</ref> zbog koje ih se na komičan način koristilo kao likove |
Početkom [[2020-ih]] kapibare su postale popularne kao [[mem]], a jedan od razloga bila je najezda u [[Argentina|argentinskom]] bogataškom naselju Nordelita<ref>{{Citiranje novina|url=https://www.theguardian.com/world/2021/aug/22/argentina-capybaras-giant-rodents-gated-community|first=Uki|last=Goñi|title=Attack of the giant rodents or class war? Argentina’s rich riled by new neighbors|publisher=The Guardian}}</ref> zbog koje ih se na komičan način koristilo kao likove »[[klasna borba|klasne borbe]]«. Uobičajen format mema uključuje kapibare u raznim situacijama uz pjesmu ''After Party'' [[Don Toliver|Dona Tolivera]].<ref>{{Citiranje weba|url=https://thegauntlet.ca/2022/08/01/capybaras-are-taking-over-the-internet/|first=Sophia|last=lopez|title=Capybaras are taking over the internet|website=The Gauntlet}}</ref> |
||
== Izvori == |
== Izvori == |
Inačica od 9. lipnja 2024. u 17:36
Kapibara | |
---|---|
![]() | |
Status zaštite | |
![]() Status zaštite: Najmanja zabrinutost (lc) | |
Sistematika | |
Carstvo: | Animalia |
Koljeno: | Chordata |
Potkoljeno: | Vertebrata |
Razred: | Mammalia |
Red: | Rodentia |
Podred: | Hystricomorpha |
Porodica: | Caviidae |
Potporodica: | Hydrochoerinae |
Rod: | Hydrochoerus |
Vrsta: | H. hydrochaeris |
Dvojno ime | |
Hydrochoerus hydrochaeris (Linnaeus, 1766.) | |
Rasprostranjenost | |
![]() Rasprostranjenost vrste | |
Baze podataka | |
Kapibara ili vodenprase (lat. Hydrochoerus hydrochaeris) najveća je živuća vrsta glodavaca na svijetu. Poluvodeni je sisavac, biljojed iz roda Hydrochoerus. Najsrodnije su sa zamorčićima te nešto dalje srodne s agutima, činčilama i nutrijama. Kapibare naseljavaju savane i guste šume Srednje i Južne Amerike, tamo gdje ima vode. Među prstima imaju plivaće kožice i pod vodom podugo zadržavaju dah te mogu plivati i roniti: danju u pravilu radi sklanjanja od velike vrućine, a i inače kako bi pobjegle od predatora, kada plutaju dok im samo nos viri iz vode.[1] Društvene su životinje koje žive u skupinama od nekoliko desetaka jedinki pod dominantnim mužjakom.[2] Komuniciraju zvukovima sličnim lavežu, zvižducima, klopotanjem i cikom, a značajno je i obilježavanje sekretom mirisnih žlijezda. Love ih radi mesa i kože, negdje i zato što se za hranu natječu sa stokom,[1] kao i zbog potkožne masti. U zatočeništvu dožive i dvanaest godina, no u prirodi žive oko četiri jer su omiljena hrana anakondama, jaguarima, pumama, ocelotima, orlovima i kajmanima.[1] Zbog brzog razmnožavanja, populacija je stabilna i vrsta nije ugrožena.[1]
Zbog najezde u argentinskom bogataškom naselju Nordelita sredinom 2021. godine, lik kapibara upotrebljava se kao simbol »klasne borbe« u različitim formatima mema.
Ime
Ime joj dolazi od riječi ka'apiûara iz jezika tupi, nastale spajanjem riječi list (kaá), vitak (píi), jesti (ú) i sufiksa za činitelja (ara), a znači »proždirač trave«.[3][4] Znanstveni naziv njezina roda, hydrochaeris, dolazi od starogrčkih riječi ὕδωρ (hydor: voda) i χοῖρος (hoiros: svinja, vepar). Drugi dio imena vrste dolazi pak od χαίρω (hairo: uživati, biti sretan). U španjolskom jeziku poznata je pod nazivima capibara, chigüiro, carpincho i majas.[5]
Građa tijela
![](http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/5/59/Capybara_skeleton.jpg/220px-Capybara_skeleton.jpg)
Imaju bačvasto tijelo i kratku glavu s crvenkastosmeđim do sivim krznom na gornjem dijelu tijela i žućkastosmeđim na donjem.[6] Neke jedinke imaju crne pjege na licu, vanjskim dijelovima nogu i trupu. Dlake krzna duge su od 30 do 120 milimetara,[6] no mjestimično mogu biti tako rijetke da se nazire gola koža.
Odrasle životinje dugačke su od 100 do 130 centimetara, a u ramenima su visoke od 50 do 60 cm.[5] Mužjaci su prosječno teški 50, a ženke 61 kilogram. No, težina im se može kretati u rasponu od 27 pa do 80 kilograma. Tijelo im je bez repa,[6] a imaju 20 zubi. Stražnje noge su neznatno duže od prednjih, a njuška joj je tupa s očima, nosnicama i ušima pri vrhu glave. Prednje noge završavaju s četiri, a stražnje s tri prsta. Prsti, zadebljani slično kopitima, povezani su plivaćim kožicama.[6]
Rasprostranjenost i životni okoliš
Područje rasprostranjenosti dijeli se na dva dijela. Manji dio je u istočnoj Panami, na sjeveru Kolumbije i sjeverozapadnom dijelu Venezuele. Veći dio je gotovo cijela Južna Amerika istočno od Anda i proteže se od istoka Venezuele sve do Urugvaja i sjeveroistoka Argentine.[7] Sukladno ovako podijeljenom području rasprostiranja, vrsta se dijeli na dvije podvrste: Hydrochoerus hydrochaeris isthmius u manjem, sjeverozapadnom dijelu i rastom je nešto manji nego Hydrochoerus hydrochaeris hydrochaeris koji je rasprostranjen u najvećem dijelu Južne Amerike istočno od Anda.[8]
Nastanjuju različite životne okoliše, no uvijek se moraju se nalaziti u blizini jezera, rijeke, močvare ili šume mangrova.[5] Pored toga, u blizini mora biti čvrsta podloga kao mjesto za spavanje, gdje je poželjna i gusta vegetacija zbog zaštite. Većinom se hrane na travnatim savanama ili u plitkim vodama.[5] Najgušće nastanjuju prostrana vlažna područja kao što je Pantanal i naplavna područja kroz koja teče Orinoco. Uglavnom nastanjuju nizinska područja, no ima ih i u područjima do 1300 metara nadmorske visine. Za razliku od drugih vrsta životinja u ovim područjima, kapibare dobro podnose (do određene mjere) promjene u okolišu koje su rezultat ljudskih aktivnosti, pa tako mogu preživjeti i na plantažama ili stočnim pašnjacima.
Način života
Aktivnost
Kapibare su aktivne pretežno u sumrak i svitanje. Najtopliji dio dana provode u mlakama ili plitkoj vodi.[5][1] Noću se povlače u gustiš, ali ne kopaju skloništa. U područja gdje ih ometaju ljudi aktivnosti premještaju na noć.
U slučaju opasnosti mogu vrlo brzo trčati, no ako je moguće, bježe u vodu. Izvrsno plivaju, i gotovo potpuno zaranjaju u vodu, iz koje izviruju samo oči i vrh nosa. Ponekad se skrivaju u gustu vodenu vegetaciju. Pored toga, mogu prijeći i veće udaljenosti roneći. Duboka voda im služi samo za bijeg, većina aktivnosti odvija se u plićinama ili na tlu.
Društveno ponašanje
![](http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/c/c9/Young_capybaras.jpg/220px-Young_capybaras.jpg)
Kapibare žive u skupinama koja se mogu sastojati od jednog para s potomcima ili od više odraslih jedinki. Veličina skupine kreće se 10 do 30 jedinki (ponekad i do 100),[9] ali najčešće oko 20.[4] Povremeno se može sresti i ponekog samotnjaka. To su gotovo uvijek odrasli mužjaci.[10]
Brojnost i način života takve skupine ovisi o godišnjem dobu i okolišu. U kišnom razdoblju kapibare se razilaze na veće područje, pa tako opada broj jedinki okupljenih u pojedine skupine.[11] U to vrijeme životinje jedu i skupljaju masne rezerve, u to vrijeme uglavnom podižu mladunce. Za vrijeme trajanja sušnog razdoblja, kapibare se okupljaju oko većih rijeka i jezera, pa se oblikuju i veće skupine.[11][12] Smrtnost im je u to vrijeme povećana zbog slabije prehrane i bolesti, a gubitak mogućnosti skrivanja u bujnoj vegetaciji povećava i broj žrtava od grabežljivaca.[5]
Obiteljsku ili veću skupinu vodi dominantni mužjak,[2] i taj položaj često zadržava više godina. Uz njega je jedna ili više ženki s mladuncima, a u skupini mogu biti i drugi, ali podređeni mužjaci. Hijerarhija grupe je u pravilu stabilna, a uspostavlja se dijelom i agresivnim borbama.
Skupina nastanjuje područje veličine od 80 do 200 hektara, no zadržavaju se najčešće u središnjem području od 10 do 20 hektara. Taj dio brane od drugih pripadnika iste vrste. Područje obilježavaju mirisnim žlijezdama iz analnog područja, kao i onim na njušci, koje su kod mužjaka znatno izraženije.[5]
Kapibare se sporazumijevaju čitavim nizom različitih glasova. Glasanjem pokazuju podređenost, dominaciju ili zadovoljstvo, ali i signaliziraju opasnost i strah.[9]
Razmnožavanje
![](http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/9/99/Capivara%28Hydrochoerus_hydrochaeris%29.jpg/220px-Capivara%28Hydrochoerus_hydrochaeris%29.jpg)
Kapibare u zatočeništvu prvu ovulaciju dožive oko 1 godine starosti, a estrus im u prosjeku traje 7,5 dana. Tada im se ponešto mijenja miris po kojem ih pronalaze mužjaci.[13] Gestacija traje 130 dana.[1] Ženka najčešće okoti oko 4 mladunca, no broj varira između 1 i 9. Parenje može biti jednom godišnje (Brazil) ili više puta (Venezuela, Kolumbija). Mladunci su izraženi potrkušci i sposobni su samostalno pasti travu nekoliko dana od rođenja, iako ih majka doji barem prvih mjesec dana života.[5][1]
U popularnoj kulturi
Početkom 2020-ih kapibare su postale popularne kao mem, a jedan od razloga bila je najezda u argentinskom bogataškom naselju Nordelita[14] zbog koje ih se na komičan način koristilo kao likove »klasne borbe«. Uobičajen format mema uključuje kapibare u raznim situacijama uz pjesmu After Party Dona Tolivera.[15]
Izvori
- ↑ a b c d e f g Capybara. Bristol Zoo. Inačica izvorne stranice arhivirana 18. rujna 2007. Pristupljeno 29. svibnja 2024.CS1 održavanje: bot: nepoznat status originalnog URL-a (link)
- ↑ a b Capybara Facts. Smithsonian National Zoological Park. Inačica izvorne stranice arhivirana 30. rujna 2005. Pristupljeno 24. prosinca 2021.
- ↑ Ferreira, A. B. H. 1986. Novo Dicionário da Língua Portuguesa, 2. izdanje. Rio de Janeiro. Nova Fronteira. str. 344.
- ↑ a b Capybara – Bristol Zoo Gardens. web.archive.org. 18. rujna 2007. Inačica izvorne stranice arhivirana 18. rujna 2007. Pristupljeno 29. svibnja 2024.CS1 održavanje: bot: nepoznat status originalnog URL-a (link)
- ↑ a b c d e f g h Ojasti, J. 11. svibnja 2009. The Capybara, Its Biology and Management. Claro, Kleber Del; Oliveira, Paulo S.; Rico-Gray, Victor (ur.). Tropical Biology and Conservation Management - Volume X: Savanna Ecosystems (engleski). EOLSS Publications. ISBN 978-1-84826-281-2
- ↑ a b c d Mones, Alvaro; Ojasti, Juhani. 16. lipnja 1986. Hydrochoerus hydrochaeris. Mammalian Species (264): 1–7
- ↑ Capybara. Rainforest Alliance (engleski). Pristupljeno 29. svibnja 2024.
- ↑ Capybara | Description, Behavior, & Facts | Britannica. www.britannica.com (engleski). 8. svibnja 2024. Pristupljeno 29. svibnja 2024.
- ↑ a b Kapibara British Broadcasting Corp.: Science and Nature: Animals
- ↑ Alho, Cleber J. R.; Rondon, Nelson L. 1. siječnja 1987. Habitats, population densities, and social structure of capybaras (Hydrochaeris Hydrochaeris, Rodentia) in the Pantanal, Brazil. Revista Brasileira de Zoologia (engleski)
- ↑ a b Lord, Rexford D. 1. ožujka 1994. A descriptive account of capybara behaviour. Studies on Neotropical Fauna and Environment (engleski). 29 (1): 11–22
- ↑ Maldonado-Chaparro, Adriana; Sánchez-Palomino, Pedro. 1. prosinca 2010. Seasonal Spatial Distribution Patterns Of A Capybara (Hydrochoerus Hydrochaeris) Population In The Flooded Savannas Of Colombia. Mastozoología neotropical
- ↑ Herrera, Emilio A.; Macdonald, David W. 1993. Aggression, dominance, and mating success among capybara males (Hydrochaeris hydrochaeris). Behavioral Ecology (engleski). 4 (2): 114–119. doi:10.1093/beheco/4.2.114. ISSN 1045-2249
- ↑ Goñi, Uki. Attack of the giant rodents or class war? Argentina's rich riled by new neighbors. The Guardian
- ↑ lopez, Sophia. Capybaras are taking over the internet. The Gauntlet
Drugi projekti
![]() | Zajednički poslužitelj ima stranicu o temi Kapibara |
![]() | Wikivrste imaju podatke o taksonu Kapibara |