Venecijanska laguna: razlika između inačica

Izvor: Wikipedija
Pregledaj povijest
← Starija izmjenaNovija izmjena →
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
VizualnoWikitekst
m ispravak grešaka
Redak 2: Redak 2:


'''Venecijanska laguna''' ([[Talijanski jezik|talijanski]]: ''Laguna Veneta'') je zatvoreni zaljev u [[Jadransko more|Jadranskom moru]] u kojem se nalazi grad [[Venecija]].
'''Venecijanska laguna''' ([[Talijanski jezik|talijanski]]: ''Laguna Veneta'') je zatvoreni zaljev u [[Jadransko more|Jadranskom moru]] u kojem se nalazi grad [[Venecija]].

== Zemljopisne odlike ==


''Venecijanska laguna'' proteže se od rijeke [[Sile]] na sjeveru do rijeke [[Brenta|Brente]] na jugu, ima površinu od oko 550 km ². Od toga je oko 8% tvrdo i suho tlo, u to je uključena i [[Venecija]] i mnoštvo manjih otočića. Oko 11% površine je trajno pokriveno otvorenim vodama, i [[kanal|kanalima]], dok se oko 80% površine sastoji se od blatnih pličina i slatina. Laguna je najveća [[močvara]] u [[Sredozemno more|Sredozemlju]]. <ref>Sylvia Poggioli ([[7. siječnja]], [[2008]]) [http://www.npr.org/templates/story/story.php?storyId=17855145 ''MOSE Project Aims to Part Venice Floods'']. ''Jutarnje izdanje'', radio programa</ref>
''Venecijanska laguna'' proteže se od rijeke [[Sile]] na sjeveru do rijeke [[Brenta|Brente]] na jugu, ima površinu od oko 550 km ². Od toga je oko 8% tvrdo i suho tlo, u to je uključena i [[Venecija]] i mnoštvo manjih otočića. Oko 11% površine je trajno pokriveno otvorenim vodama, i [[kanal|kanalima]], dok se oko 80% površine sastoji se od blatnih pličina i slatina. Laguna je najveća [[močvara]] u [[Sredozemno more|Sredozemlju]]. <ref>Sylvia Poggioli ([[7. siječnja]], [[2008]]) [http://www.npr.org/templates/story/story.php?storyId=17855145 ''MOSE Project Aims to Part Venice Floods'']. ''Jutarnje izdanje'', radio programa</ref>
Redak 12: Redak 14:


Današnja laguna je rezultat velikih ljudskih intervencija. U [[15. stoljeće|15.]] i [[16. stoljeće|15. stoljeću]], [[Mletačka republika|Mlečani]] su počeli sa velikim [[Melioracija|meliracionim]] radovima da spriječe pretvaranje lagune u močvaru, time su spriječili prirodnu evoluciju lagune. Crpljenje pitke vode za Venecijanski vodovod iz velikog podzemnog jezera slatke vode ispod [[Venecija|Venecije]] od [[19. stoljeće|19. stoljeća]] ubrzalo je potonuće grada Venecije u vode lagune.
Današnja laguna je rezultat velikih ljudskih intervencija. U [[15. stoljeće|15.]] i [[16. stoljeće|15. stoljeću]], [[Mletačka republika|Mlečani]] su počeli sa velikim [[Melioracija|meliracionim]] radovima da spriječe pretvaranje lagune u močvaru, time su spriječili prirodnu evoluciju lagune. Crpljenje pitke vode za Venecijanski vodovod iz velikog podzemnog jezera slatke vode ispod [[Venecija|Venecije]] od [[19. stoljeće|19. stoljeća]] ubrzalo je potonuće grada Venecije u vode lagune.

== Upravna podjela ==

Teritorij Venecijanske lagune nalazi se gotovo u cijelosti unutar provincije Venecije i podijeljen je uglavnom između gradova: [[Venezia]], [[Chioggia]] i [[Cavallino-Treporti]] , manji dijelovi pripadaju gradovima: [[Jesolo]], [[Quarto d'Altino]], [[Mira (Italia)|Mira]], [[Campagna Lupia]].
Nadležnost nad vodama u Laguni imaju Lučke kapetanije u Veneciji i Chioggi i Talijanski magistrat za vode.

== Otoci lagune ==

Izvorno mnogi otoci u laguni bili su močvarni, i nepogodni za ljudsko stanovanje, ali su postupno odvodnjom i kanaliziranjem voda, isušeni i kasnije naseljeni. Mnogi manji otoci u laguni su potpuno umjetni.
Izvorno mnogi otoci u laguni bili su močvarni, i nepogodni za ljudsko stanovanje, ali su postupno odvodnjom i kanaliziranjem voda, isušeni i kasnije naseljeni. Mnogi manji otoci u laguni su potpuno umjetni.
[[datoteka:Venice and Porto di Lido as seen from the air.jpg|mini|desno|320px|Pogled iz zraka na Venecijansku lagunu sa bezbroj otočića i Venecijom u sredini]]
[[datoteka:Venice and Porto di Lido as seen from the air.jpg|mini|desno|320px|Pogled iz zraka na Venecijansku lagunu sa bezbroj otočića i Venecijom u sredini]]
Redak 26: Redak 36:
*[[Burano]] 0.21 km²
*[[Burano]] 0.21 km²
*[[Tronchetto]] 0.18 km²
*[[Tronchetto]] 0.18 km²
*Sacca Fisola 0.18 km²
*[[Sacca Fisola]] 0.18 km²
*[[Isola Di San Michele]] 0.16 km²
*[[Isola Di San Michele]] 0.16 km²
*[[Sacca Sessola]] 0.16 km²
*[[Sacca Sessola]] 0.16 km²
*[[Santa Cristina]] 0.13 km²
*[[Santa Cristina]] 0.13 km²
[[datoteka:Venice09.jpg|mini|desno|320px|Otočić San Giorgio Maggiore]]
[[datoteka:Venice09.jpg|mini|desno|320px|Otočić San Giorgio Maggiore]]
Ostali naseljeni otoci lagune su:
Ostali manji otoci lagune su:

*[[Cavallino]]
*[[Lazzaretto Nuovo]]
*[[Lazzaretto Nuovo]]
*[[Lazzaretto Vecchio]]
*[[Lazzaretto Vecchio]]
Redak 38: Redak 48:
*[[Pellestrina]]
*[[Pellestrina]]
*[[Poveglia]]
*[[Poveglia]]
*[[La Salina]]
*[[San Clemente]]
*[[San Clemente]]
*San Francesco del Deserto
*[[San Francesco del Deserto]]
*[[San Giorgio in Alga]]
*[[San Giorgio in Alga]]
*[[San Giorgio Maggiore]]
*[[San Giorgio Maggiore]]
*[[San Lazzaro degli Armeni]]
*[[San Lazzaro degli Armeni]]
*Santa Maria della Grazia
*[[Santa Maria della Grazia]]
*[[San Pietro di Castello]]
*[[San Pietro di Castello]]
*San Servolo
*[[San Servolo]]
*Santo Spirito
*[[Santo Spirito]]
*[[Sottomarina]]
*[[Sottomarina]]
*[[Vignole]]
*[[Vignole]]

=== Utvrđeni otoci ===

*Campalto
*Buel del Lovo
*Tessera
*Carbonera
*Campana o Podo
*Ex Poveglia
*Trezze
*Fisolo

=== Nestali otoci ===
*[[Ammiana]]
*[[Costanziaco]]
*[[San Marco in Boccalama]]
*[[Vigilia]]


== Izvori ==
== Izvori ==

Inačica od 15. listopada 2009. u 18:15

Venecijanska laguna

Venecijanska laguna (talijanski: Laguna Veneta) je zatvoreni zaljev u Jadranskom moru u kojem se nalazi grad Venecija.

Zemljopisne odlike

Venecijanska laguna proteže se od rijeke Sile na sjeveru do rijeke Brente na jugu, ima površinu od oko 550 km ². Od toga je oko 8% tvrdo i suho tlo, u to je uključena i Venecija i mnoštvo manjih otočića. Oko 11% površine je trajno pokriveno otvorenim vodama, i kanalima, dok se oko 80% površine sastoji se od blatnih pličina i slatina. Laguna je najveća močvara u Sredozemlju. [1]

Laguna je povezana s Jadranskim morem s tri ulaza: kod otoka Lido di Venezia (ulaz u Mestre i Veneciju), kod luke Malamocco i kod grada Chioggie. Laguna ima visoke oscilacije u razini vode, najekstremnije su za proljetnih plima poznatih kao Acqua Alta (talijanski: visoka voda), koje redovito poplave veći dio Venecije.

Venecijanska laguna je najveći ostatak jednog puno većeg sustava laguna i riječnih estuarija koji se je u doba Rima prostirao od Ravenne na jugu, do Trsta na sjeveru. U V st. i VI st. na otoke u laguni je zbog sigurnosti bježalo romanizirano stanovništvo sjeverne Italije, pred provalama barbarskih naroda. Kasnije su u zaštiti lagune, uspjeli stvoriti moćnu Mletačku republiku.

Pogled na otočić Torcello iz lagune

Laguna je geološki nastala negdje oko 7 000. - 6 000. godina pr. Kr. godina, kada je naglo topljenje leda poplavilo ravne obale gornjeg Jadrana. Taloženje riječnih sedimenata nadoknadilo je potapanje obale, a uzduž čitave morske obale oko ušća rijeke Po svi zaljevi i lagune, postupno su dobili pješčane sprudove prema otvorenom moru.

Današnja laguna je rezultat velikih ljudskih intervencija. U 15. i 15. stoljeću, Mlečani su počeli sa velikim meliracionim radovima da spriječe pretvaranje lagune u močvaru, time su spriječili prirodnu evoluciju lagune. Crpljenje pitke vode za Venecijanski vodovod iz velikog podzemnog jezera slatke vode ispod Venecije od 19. stoljeća ubrzalo je potonuće grada Venecije u vode lagune.

Upravna podjela

Teritorij Venecijanske lagune nalazi se gotovo u cijelosti unutar provincije Venecije i podijeljen je uglavnom između gradova: Venezia, Chioggia i Cavallino-Treporti , manji dijelovi pripadaju gradovima: Jesolo, Quarto d'Altino, Mira, Campagna Lupia. Nadležnost nad vodama u Laguni imaju Lučke kapetanije u Veneciji i Chioggi i Talijanski magistrat za vode.

Otoci lagune

Izvorno mnogi otoci u laguni bili su močvarni, i nepogodni za ljudsko stanovanje, ali su postupno odvodnjom i kanaliziranjem voda, isušeni i kasnije naseljeni. Mnogi manji otoci u laguni su potpuno umjetni.

Pogled iz zraka na Venecijansku lagunu sa bezbroj otočića i Venecijom u sredini

Najveći otoci venecijanske lagune su:

Otočić San Giorgio Maggiore

Ostali manji otoci lagune su:

Utvrđeni otoci

  • Campalto
  • Buel del Lovo
  • Tessera
  • Carbonera
  • Campana o Podo
  • Ex Poveglia
  • Trezze
  • Fisolo

Nestali otoci

Izvori

  1. ↑ Sylvia Poggioli (7. siječnja, 2008) MOSE Project Aims to Part Venice Floods. Jutarnje izdanje, radio programa

Vanjske poveznice

Dobavljeno iz "https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Venecijanska_laguna&oldid=2093494"