DVB-T: razlika između inačica

Izvor: Wikipedija
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
→‎Digitalni multipleksi: wikipedizacija, depersonalizacija stila pisanja, ispravak gramatičkih pogrešaka
→‎Digitalni multipleksi: osvježenje podatka o kapital networku
Redak 17: Redak 17:
Slijedom Vladine strategije prelaska na digitalno emitiranje TV signala Hrvatska agencija za telekomunikacije je 28. siječnja 2009. otvorila natječaj za operatera koji će emitirati prva dva multipleksa za područje Hrvatske. Na natječaj su se prijavili [[T-Com]] i [[Odašiljači i veze]]. Agencija je 24. travnja 2009. odlučila Odašiljačima i vezama izdati dozvole za desetogodišnje emitiranje signala prva dva multipleksa. U kolovozu 2010. Odašiljači i veze su dobili dozvolu i za nacionalno/regionalni multipleks D. Odašiljači i veze su 26. siječnja 2010. godine pokrenuli emitiranje [[EPG|elektronskog programskog vodiča]]. EPG se ispočetka emitirao samo za multipleks A u regiji D4 te u regijama u kojima je prelazak na digitalnu televiziju završen. Dana 30. lipnja 2010. godine EPG je aktiviran u svim digitalnim regijama za oba multipleksa A i B.
Slijedom Vladine strategije prelaska na digitalno emitiranje TV signala Hrvatska agencija za telekomunikacije je 28. siječnja 2009. otvorila natječaj za operatera koji će emitirati prva dva multipleksa za područje Hrvatske. Na natječaj su se prijavili [[T-Com]] i [[Odašiljači i veze]]. Agencija je 24. travnja 2009. odlučila Odašiljačima i vezama izdati dozvole za desetogodišnje emitiranje signala prva dva multipleksa. U kolovozu 2010. Odašiljači i veze su dobili dozvolu i za nacionalno/regionalni multipleks D. Odašiljači i veze su 26. siječnja 2010. godine pokrenuli emitiranje [[EPG|elektronskog programskog vodiča]]. EPG se ispočetka emitirao samo za multipleks A u regiji D4 te u regijama u kojima je prelazak na digitalnu televiziju završen. Dana 30. lipnja 2010. godine EPG je aktiviran u svim digitalnim regijama za oba multipleksa A i B.


U siječnju 2010. Vijeće za elektroničke medije raspisalo je natječaj za eksperimentalno emitiranje tri specijalizirana programa unutar B multipleksa. Na natječaj se javilo šest kanala: [[Croatian Music Channel]], [[Kapital Network]], [[NeT|Nezavisna Televizija]] s programom Retronet, [[Nova TV]] s programom Doma TV te [[RTL Televizija]] s dva programa RTL 2 Serije i RTL 2 zabava.<ref>[http://mportal.com.hr/Default.aspx?ref=news&cat=44&id=4308 Specijalizirani kanali za digitalni MUX B: od serija i filmova pa sve do glazbe i poslovnih vijesti]</ref> Vijeće je odlučilo izdati privremenu dozvolu za emitiranje Kapital Networku. Emitiranje Kapital Networka u mulitpleksu B započelo je [[6. ožujka]] a trajalo je sve do [[3. siječnja]] [[2011.]] kada je privremeno ugašen u DVB-T zemaljskoj mreži, te se na proljeće ponovo očekuje u multiplexu D.
U siječnju 2010. Vijeće za elektroničke medije raspisalo je natječaj za eksperimentalno emitiranje tri specijalizirana programa unutar B multipleksa. Na natječaj se javilo šest kanala: [[Croatian Music Channel]], [[Kapital Network]], [[NeT|Nezavisna Televizija]] s programom Retronet, [[Nova TV]] s programom Doma TV te [[RTL Televizija]] s dva programa RTL 2 Serije i RTL 2 zabava.<ref>[http://mportal.com.hr/Default.aspx?ref=news&cat=44&id=4308 Specijalizirani kanali za digitalni MUX B: od serija i filmova pa sve do glazbe i poslovnih vijesti]</ref> Vijeće je odlučilo izdati privremenu dozvolu za emitiranje Kapital Networku. Emitiranje Kapital Networka u mulitipleksu B započelo je [[6. ožujka]] a trajanje je produživano nekoliko puta. Prvo do [[27. prosinca]], zatim do [[31. prosinca]], s zadnjim krajnjim navedenim rokom do [[3. siječnja]] [[2011.]]. Očekuje se prelazak KN-a u multiplex D.


{| class="wikitable" style="text-align:center; font-size:95%"
{| class="wikitable" style="text-align:center; font-size:95%"

Inačica od 31. prosinca 2010. u 19:02

DVB-T (kratica za "Digital Video Broadcasting - Terrestrial") europski je DVB standard za digitalnu zemaljsku televiziju. Za prijenos komprimiranog signala slike i zvuka koristi se MPEG uz COFDM modulaciju. U Hrvatskoj je digitalno emitiranje počelo 2002. godine. Godine 2006. na regionalnoj konferenciji o budućnosti digitalne televizije u Europi, Hrvatskoj je dodjeljeno osam multipleksa. Trenutno su aktivna tri multipleksa, od čega su dva nacionalna te jedan regionalni. Prednosti DVB-T-a su bolje iskorištenje frekvencijskog spektra, stalnost kvalitete slike sve dok su smetnje manje od određene razine i mogućnost uvođenja dodatnih usluga: superteletekst, elektronički programski vodič (EPG), slika širokog omjera 16:9 te slika visoke rezolucije (HDTV). Nedostataci su da je zbog digitalne kompresije nešto smanjena kvaliteta slike u odnosu na analognu u idealnim uvjetima i veća osjetljivost na određene vrste smetnji koje iznad razine koju sustav može kompenzirati mogu i potpuno onemogućiti prijam.

DVB-T u Hrvatskoj

Prvo eksperimentalno emitiranje u digitalnoj tehnologiji započelo je 13. lipnja 2002. godine s odašiljača Sljeme. Nedugo nakon toga pušten je u rad i digitalni odašiljač na HRT domu. Krajem 2004. počelo se emitirati i s odašiljača Učka za područje Istre i Kvarnera. DVB-T odašiljači na Labinštici, Josipovcu i Srđu pušteni su u pogon u prosincu 2005., a u siječnu 2006. počelo je emitiranje s Ugljana. Krajem 2006. postavljen je odašiljač i na Vidovoj Gori. Time su najgušće naseljena područja Hrvatske bila pokrivena s ukupno 9 odašiljača.

Na regionalnoj konferenciji GE06 o budućnosti digitalne televizije u Europi, održanoj u lipnju 2006. u Ženevi, hrvatski su stručnjaci i pregovarači ostvarili 100% uspjeh u svojim zahtjevima. Talijanska je strana bila protiv hrvatskih zahtjeva smatrajući da je njima potreban veći broj frekvencija. Takva je trenutna situacija u analogiji, zbog koje je u Hrvatskoj nemoguće dijeliti nove nacionalne koncesije zbog toga što je većina frekvencija uz more ometena signalima iz Italije. Hrvatska je dobila pravo na 8 digitalnih multipleksa. Nacionalnom pokrivenošću emitirat će se 7 kanala u UHF frekvencijskom području te 1 u VHF-III frekvencijskom području. Sadašnji broj od četiri kanala na nacionalnoj razini u budućnosti bi mogao porasti na 40-ak.

U listopadu 2007. započeo je pilot projekt "Digitalna Istra" kojim se omogućilo gledateljima u Istri kvalitetan prijem DVB-T signala s odašiljača Učka i desetak drugih repetitora na području Istarske županije. U isto vrijeme TV pretplatnicima u Istri dana je mogućnost kupovine DVB-T prijemika uz državnu subvenciju u iznosu od 200.00 kn.

Alternativni davatelj DVB-T usluge Croatel, je tijekom 2007. i 2008. godine postavio odašiljače u Zagrebu, Splitu i Rijeci. Osim programa na nacionalnoj razini na njemu su se emitirali HRT plus i Discovery HD Europe u MPEG-4 standardu. Croatel je prestao s eksperimentalnim emitiranjem u proljeće 2008. godine.

Vlada Republike Hrvatske je 31. srpnja 2008. donijela nacionalni projekt prelaska na digitalno emitiranje programa, takozvanu "Switchover" strategiju Digitalna Hrvatska u sklopu koje će se ugasiti svi analogni televizijski odašiljači do 31.12.2010. godine.

Digitalni multipleksi

U Hrvatskoj se u digitalnom obliku na nacionalnoj razini trenutno emitiraju tri multipleksa. Multipleks A s programima HRT 1, HRT 2, RTL Televizija i Nova TV i multipleks B u kojima se nalaze programi dva buduća nova HRT-ova specijalizirana programa privremeno nazvani HRT 3 i HRT 4 kao i RTL 2 i Doma TV. Regionalni TV programi u digitalnom obliku emitiraju se unutar multipleksa D zajedno sa tri nacionalna Croatian Music Channel, Kapital Network i Sportska Televizija. Multiplex D je nacionalno/regionalni multiplex. U proljeće 2011. godine multipleks D će se podijeliti na dva dijela: regionalno-nacionalni te lokalni. Regionalno-nacionalni će se tvoriti od dva regionalna program te tri programa s nacionalnom koncesijom. Lokalni multipleks D će se sastojati od dva programaa s lokalnom koncesijom. Regija D4 će jedina imati tri programa s lokalnom koncesijom.

Slijedom Vladine strategije prelaska na digitalno emitiranje TV signala Hrvatska agencija za telekomunikacije je 28. siječnja 2009. otvorila natječaj za operatera koji će emitirati prva dva multipleksa za područje Hrvatske. Na natječaj su se prijavili T-Com i Odašiljači i veze. Agencija je 24. travnja 2009. odlučila Odašiljačima i vezama izdati dozvole za desetogodišnje emitiranje signala prva dva multipleksa. U kolovozu 2010. Odašiljači i veze su dobili dozvolu i za nacionalno/regionalni multipleks D. Odašiljači i veze su 26. siječnja 2010. godine pokrenuli emitiranje elektronskog programskog vodiča. EPG se ispočetka emitirao samo za multipleks A u regiji D4 te u regijama u kojima je prelazak na digitalnu televiziju završen. Dana 30. lipnja 2010. godine EPG je aktiviran u svim digitalnim regijama za oba multipleksa A i B.

U siječnju 2010. Vijeće za elektroničke medije raspisalo je natječaj za eksperimentalno emitiranje tri specijalizirana programa unutar B multipleksa. Na natječaj se javilo šest kanala: Croatian Music Channel, Kapital Network, Nezavisna Televizija s programom Retronet, Nova TV s programom Doma TV te RTL Televizija s dva programa RTL 2 Serije i RTL 2 zabava.[1] Vijeće je odlučilo izdati privremenu dozvolu za emitiranje Kapital Networku. Emitiranje Kapital Networka u mulitipleksu B započelo je 6. ožujka a trajanje je produživano nekoliko puta. Prvo do 27. prosinca, zatim do 31. prosinca, s zadnjim krajnjim navedenim rokom do 3. siječnja 2011.. Očekuje se prelazak KN-a u multiplex D.

MUX Programi Pokrivenost
A HRT 1HRT 2RTL TelevizijaNova TV 98%
B HRT 3* • HRT 4* • RTL 2Doma TV 95%
D** Croatian Music ChannelKapital NetworkSportska Televizija • regionalni programi 90%

Napomena: Podaci o pokrivenosti su predviđeni postoci pokrivenosti teritorija RH kada su u potpunosti završi proces digitalizacije.

  • * naziv programa nije konačan, a ujedno se privremeno do 28. veljače 2011. god. na tim programima emitiraju 1. i 2. program HRT-a.
  • ** MUX D će do proljeća 2011. god. emitirati zasad samo regionalne programe.

Digitalne regije u Hrvatskoj

Završnom odlukom Ženevske konferencije Hrvatska je podijeljena u devet digitalnih regija.

D1
  • dio Osječko - baranjske županije
  • Vukovarsko - srijemska županija
  • dio Brodsko - posavske županije
D2
  • dio Bjelovarsko - bilogorske županije
  • Virovitičko - podravska županija
  • Požeško - slavonska županija
  • dio Brodsko - posavske županije
  • dio Osječko - baranjske županije
  • dio Sisačko - moslavačke županije
D3
  • Međimurska županija
  • Varaždinska županija
  • dio Koprivničko - križevačka županije
  • dio Bjelovarsko - bilogorske županije
D4
  • Grad Zagreb
  • Zagrebačka županija
  • dio Sisačko - moslavačke županije
  • Krapinsko - zagorska županija
  • dio Karlovačke županije
D5
  • Istarska županija
  • dio Primorsko - goranske županije
  • dio Ličko - senjske županije
D6
  • dio Karlovačke županije
  • dio Ličko - senjske županije
  • dio Primorsko - goranske županije
D7
  • Zadarska županija
  • Šibensko - kninska županija
  • dio Ličko - senjske županije
D8
  • Splitsko - dalmatinska županija
  • dio Dubrovačko - neretvanske županije
D9
  • dio Dubrovačko - neretvanske županije

Digitalne lokalne podregije u Hrvatskoj

d11
  • Osijek
  • Antunovac
  • Čepin
  • Bizovac
  • Petrijevci
  • Darda
d21
  • Slavonski Brod
  • Gornja Vrba
  • Bedrina
  • Brodski stupnik
  • dio općine Sibinj
d31
  • Čakovec
  • Varaždin
  • Mursko Središće
  • Selnica
  • Vratište
  • Belica
  • Gornji Mihaljevac
  • Sveti Juraj na Bregu
  • Šenkovec
  • Mala Subotica
  • Orehovica
  • Strahoninec
  • Nedelišće
  • Petrijanec
  • Maruševec
  • Vidovec
  • Beretinec
  • Sveti Ilija
  • Gornji Kneginec
  • Jalžabet
  • Trnovec Bartolovečki
d41
  • Grad Zagreb
  • Velika Gorica
  • Sveta Nedjelja
  • Stupnik
  • dio općine Samobor
d45
  • Jastrebarsko
  • Klinča Sela
  • Krašić
  • Pisarovina
d46
  • Karlovac
  • Lasinja
  • Ozalj
  • Žakanje
  • Draganić
  • Netretić
  • Duga Resa
  • Generalski Stol
  • Barilovići
  • Krnjak
  • dio općina Vojnić
  • Bosiljevo
d53
  • Rijeka
  • Kostrena
  • Bakar
  • Kraljevica
  • Crikvenica
  • Omišalj
  • Dobrinj
  • Dubašnica
  • Malinska
  • Vrbnik
  • Krk
  • Moščenička Draga
  • Lovran
  • Kastav
  • Viškovo
  • dio općina Opatija
  • Vinodolska općina
  • Novi Vinodolski
d54
  • Pula
  • Medulin
  • Fažana
  • Vodnjan
  • Bale
  • Rovinj
  • Kanfanar
d71
  • Zadar
  • Nin
  • Poličnik
  • Zemunik Donji
  • Bibinje
  • Sukošan
  • Preko
d72
  • Šibenik
d82
  • Split
  • Solin
  • Kaštela
  • Podstrana
  • Dugi Rat
  • Trogir
  • Okrug
  • Šolta
  • Milna
  • Sutivan
  • Supetar
  • Nerežišća
  • Postira
  • Bol
d91
  • Dubrovnik

Gašenje analognog emitiranja - Switch-off

Odlukom Vlade Republike Hrvatske doneseni su rokovi gašenja mreže analognih odašiljača i repetitora koji emitiraju nacionalne TV programe. Nakon sljedećih datuma TV program može se primati samo digitalnim putem.

Regija Datum gašenja
D5 26. siječnja 2010.
D3 03. ožujka 2010.
D7 30. ožujka 2010.
D9 27. travnja 2010.
D1 25. svibnja 2010.
D2 29. lipnja 2010.
D6 20. srpnja 2010.
D8 7. rujna 2010.
D4 5. listopada 2010.


Frekvencije digitalnih odašiljača

HD televizija

HDTV je televizija visoke rezolucije i kvalitete zvuka. Mnoge televizijske kuće diljem svijeta emitiraju takve programe, uglavnom satelitskim putem. Za ovakvu kvalitetu programa potrebno je prenijeti daleko više podataka nego za "običnu" televiziju, pa se zato koristi MPEG-4 kodiranje slike. HD emitiranjem se prenosi i AC3 zvuk, odnosno Dolby Surround programi s višekanalnim zvukom. Početkom 2007. godine Hrvatska Radio Televizija pokrenula je HDTV program HRT HD. Program je u eksperimentalnoj fazi i u početku se emitirao samo s jednog odašiljača, postavljenog na HRT domu. Tijekom 2008. godine mreža odašiljača se proširila, a HRT HD je postao dostupan i u drugim većim gradovima. Sredinom 2008. godine je na tom programu po prvi put prikazan sportski sadržaj u HD kvaliteti. Prikazana su dva najveća sportska događaja te godine: Europsko prvenstvo u nogometu te Olimpijske igare u Pekingu.

Prednosti DVB-T-a

Prema preporuci Europske komisije sve članice EU-a moraju najkasnije do 2012 godine u potpunosti isključiti analogiju i prijeći na digitalno emitiranje. U nekim je zemljama taj postupak pri kraju, dok su neke iza Hrvatske koja svoje analogne sustave planira ugasiti do kraja 2010. godine.

Digitalna zemaljska televizija kvalitetom slike i zvuka nimalo ne zaostaje za digitalnom satelitskom televizijom jer je tehnologija prijenosta vrlo slična. DVB-T omogućava da se na jednoj frekvenciji, gdje se do sada mogao pratiti jedan kanal, emitira do 10 kanala u visokoj kvaliteti. Uz televizijske programe moguće je pratiti i radio kanale.

Novosti u digitalnoj televiziji su superteletekst, koji je brži i interaktivniji od običnog teleteksta, EPG - elektornski programski vodič na kojem se može vidjeti raspored emitiranja programa i nešto informacija o emisijama. DVB donosi mogućnost prikaza i slike širokog omjera (widescreen - 16:9), u usporedbi s još uvijek mogućim prikazom 4:3.

Za prijem digitalne zemaljske televizije potrebna je ista antena kao i za analognu televiziju, iako postoje specijalne antene za DVB-T te STB (Set Top Box) - uređaj za prijem digitalne zemaljske televizije kojeg možete spojiti na postojeći analogni televizijski prijemnik.

Sve one smetnje koje su postojole s analognom zemaljskom televizijom su uklonjene. Nema više "snijega", duplih slika i miješanja kanala. Da bi se mogli gledati digitalni programi, potrebno je primati barem toliko signala da se kanal može gledati bez prekida. Ukoliko signala nestane ili postane preloše kvalitete i dalje neće biti snijega nego će se slika jednostavno "zamrznuti", ili će se početi javljati kvadratići, što ovisi o opremi za prijam. Digitalna televizija omogućava praćenje kanala u boljoj kvaliteti i pri kvaliteti signala od oko 30%, a ponekad je potrebna manja jakost.

Tehnički opis DVB-T odašiljača

Brzina prijenosa - bitrate (Mbit/s) DVB-T sistema na 8 MHz kanalima (UHF)
Modulacija Omjer
koda
Zaštitni interval SFN mreže
1/4 1/8 1/16 1/32
QPSK 1/2 4.976 5.529 5.855 6.032
2/3 6.635 7.373 7.806 8.043
3/4 7.465 8.294 8.782 9.048
5/6 8.294 9.216 9.758 10.053
7/8 8.709 9.676 10.246 10.556
16-QAM 1/2 9.953 11.059 11.709 12.064
2/3 13.271 14.745 15.612 16.086
3/4 14.929 16.588 17.564 18.096
5/6 16.588 18.431 19.516 20.107
7/8 17.418 19.353 20.491 21.112
64-QAM 1/2 14.929 16.588 17.564 18.096
2/3 19.906 22.118 23.419 24.128
3/4 22.394 24.882 26.346 27.144
5/6 24.882 27.647 29.273 30.160
7/8 26.126 29.029 30.737 31.668
  • U Hrvatskoj, za MUX A, MUX B i nacionalno regionalni MUX D multipleksima koristi se 64-QAM modulacija, omjer koda 3/4 i zaštitni interval 1/4.
  • Lokalni MUX D emitira sa parametrima 16-QAM modulacija, omjer koda 1/2 (zagrebačko područje 3/4) i zaštitni interval SFN mreže 1/8 (zagrebačko područje 1/4).

Vidi i

Izvori

Vanjske poveznice