Samostan Batalha: razlika između inačica

Koordinate: 39°39′33″N 8°49′34″W / 39.65917°N 8.82611°W / 39.65917; -8.82611
Izvor: Wikipedija
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
m r2.7.1) (robot Dodaje: nl:Klooster van Batalha
m karta u infokutiji
Redak 7: Redak 7:
|ugroženost = ne
|ugroženost = ne
|poveznica = http://whc.unesco.org/en/list/264
|poveznica = http://whc.unesco.org/en/list/264
|država = {{ZD|P|POR}}
|država = {{ZD+X/P|POR}}
<br>
<center>{{Lokacijska karta|Portugal|width=150|float=center
|caption=|mark=Maailmanperintökohde 772b tunnusosa.svg|marksize=10
|label=Samostan Batalha|position=right
|lat_deg=39|lat_min=39|lat_sec=33|lat_dir=N
|lon_deg=8|lon_min=49|lon_sec=34|lon_dir=W
}}<small>Lokacija samostana Batalha u Portugalu</small></center>
}}
}}
[[Datoteka:Mosteiro da Batalha (2).JPG|mini|300px|lijevo|<center>Panorama samostana]]
[[Datoteka:Mosteiro da Batalha (2).JPG|mini|300px|lijevo|<center>Panorama samostana]]
Redak 14: Redak 21:
==Povijest i odlike==
==Povijest i odlike==


[[Datoteka:Santa Maria da Vitoria.jpg|mini|<center>Oktogonalne kapele]]
[[Datoteka:Batalha01.jpg|mini|<center>Bočni pogled na samostan iza skulpture [[Nuno Álvares Pereira|Nuna Álvaresa Pereire]]]]
Samostan je započeo portugalski arhitekt Afonso Domingues nakon što je Ivan I. Portugalski izvojevao pobjedu nad Kastiljcima u bitci kod Aljubarrote 1385. godine, a pred koju se zavjetovao [[Gospa|Gospi]] da će joj u slučaju pobjede podići samostan. Gradnju je nastavio Francuz[[ David Huguet]], koji je od 1402. do 1438. godine izgradio i kapelu u kojoj su sahranjeni osnivač samostana, [[Ivan I. Portugalski]], njegova žena Filipa od Lancastera i njihov sin, ali nije dovršio [[oktagon]]alni [[mauzolej]] kralja Edvarda I.
Samostan je započeo portugalski arhitekt Afonso Domingues nakon što je Ivan I. Portugalski izvojevao pobjedu nad Kastiljcima u bitci kod Aljubarrote 1385. godine, a pred koju se zavjetovao [[Gospa|Gospi]] da će joj u slučaju pobjede podići samostan. Gradnju je nastavio Francuz[[ David Huguet]], koji je od 1402. do 1438. godine izgradio i kapelu u kojoj su sahranjeni osnivač samostana, [[Ivan I. Portugalski]], njegova žena Filipa od Lancastera i njihov sin, ali nije dovršio [[oktagon]]alni [[mauzolej]] kralja Edvarda I.


Tijekom vladavine [[Alfons V. Portugalski|Alfonsa V.]] (1438.-81.) portugalski arhitekt Fernao da Évora je dogradio samostan u otmjenom i strogom stilu. Majstor manuelinskog stila, Mateus Fernades Stariji, je uredio vijence na [[arkada]]ma kraljevskog [[klaustar|klaustra]] i nastavio je graditi kapele u oktagonu. Gradnju samostana je financiralo sedam kraljeva, dok kralj [[Ivan III. Portugalski]] (1521.-57.) nije naposlijetku odustao financirati njegovo dovršenje 1517. godine, kako bi se posvetio [[Hijeronimitski samostan u Lisabonu|Hijeronimitskom samostanu u Lisabonu]], te su oktogonalne kapele ostale nedovršene.
Tijekom vladavine [[Alfons V. Portugalski|Alfonsa V.]] (1438.-81.) portugalski arhitekt Fernao da Évora je dogradio samostan u otmjenom i strogom stilu. Majstor manuelinskog stila, Mateus Fernades Stariji, je uredio vijence na [[arkada]]ma kraljevskog [[klaustar|klaustra]] i nastavio je graditi kapele u oktagonu. Gradnju samostana je financiralo sedam kraljeva, dok kralj [[Ivan III. Portugalski]] (1521.-57.) nije naposlijetku odustao financirati njegovo dovršenje 1517. godine, kako bi se posvetio [[Jeronimitski samostan|Jeronimitskom samostanu u Lisabonu]], te su oktogonalne kapele ostale nedovršene.


Samostan je neznatno oštećen u potresu 1755. godine, a 1811. godine su ga opljačkale i zapalile francuske trupe Andrea Massene. Godine 1834. su ga [[dominikanci]] napustili, da bi 1840. godine otpočela obnova. Godine 1907. je proglašen nacionalnim spomenikom, a od 1980. je [[muzej]].
Samostan je neznatno oštećen u potresu 1755. godine, a 1811. godine su ga opljačkale i zapalile francuske trupe Andrea Massene. Godine 1834. su ga [[dominikanci]] napustili, da bi 1840. godine otpočela obnova. Godine 1907. je proglašen nacionalnim spomenikom, a od 1980. je [[muzej]].


<gallery>
<gallery>
Datoteka:Santa Maria da Vitoria.jpg|<center>Oktogonalne kapele
Datoteka:Batalha01.jpg|<center>Bočni pogled na samostan iza skulpture [[Nuno Álvares Pereira|Nuna Álvaresa Pereire]]
Slika:BatalhaPortal2.jpg|<center>Detalj glavnog [[portal]]a
Slika:BatalhaPortal2.jpg|<center>Detalj glavnog [[portal]]a
Slika:BatalhaNave1.jpg|<center>Glavni [[brod (arhitektura)]]
Slika:BatalhaNave1.jpg|<center>Glavni [[brod (arhitektura)]]

Inačica od 28. travnja 2012. u 09:00

Samostan Batalha
Svjetska baštinaUNESCO
}}
Država Portugal


Samostan Batalha na zemljovidu Portugala
Samostan Batalha
Samostan Batalha
Lokacija samostana Batalha u Portugalu
Godina uvrštenja1989. (7. zasjedanje)
VrstaKulturno dobro
Mjeriloi, iv
Ugroženost
PoveznicaUNESCO
Panorama samostana

Samostan Djevice Marije u Batalhi (portugalski: Monasterio de Santa Maria da Vitória) je dominikanski rimokatolički samostan u gradu Batalha, u središnjem Portugalu. On je jedan od najboljih primjera kasnogotičke arhitekture i originalnog portugalskog manuelinskog stila koji se očituju istaknutim zabatima, tornjevima, filijalama i kontraforima, te je postala simbolom nacionalnog ponosa. Zbog njegove umjetničke i povijesne važnosti, upisan je na UNESCO-v popis mjesta svjetske baštine u Europi 1983. godine.

Povijest i odlike

Samostan je započeo portugalski arhitekt Afonso Domingues nakon što je Ivan I. Portugalski izvojevao pobjedu nad Kastiljcima u bitci kod Aljubarrote 1385. godine, a pred koju se zavjetovao Gospi da će joj u slučaju pobjede podići samostan. Gradnju je nastavio FrancuzDavid Huguet, koji je od 1402. do 1438. godine izgradio i kapelu u kojoj su sahranjeni osnivač samostana, Ivan I. Portugalski, njegova žena Filipa od Lancastera i njihov sin, ali nije dovršio oktagonalni mauzolej kralja Edvarda I.

Tijekom vladavine Alfonsa V. (1438.-81.) portugalski arhitekt Fernao da Évora je dogradio samostan u otmjenom i strogom stilu. Majstor manuelinskog stila, Mateus Fernades Stariji, je uredio vijence na arkadama kraljevskog klaustra i nastavio je graditi kapele u oktagonu. Gradnju samostana je financiralo sedam kraljeva, dok kralj Ivan III. Portugalski (1521.-57.) nije naposlijetku odustao financirati njegovo dovršenje 1517. godine, kako bi se posvetio Jeronimitskom samostanu u Lisabonu, te su oktogonalne kapele ostale nedovršene.

Samostan je neznatno oštećen u potresu 1755. godine, a 1811. godine su ga opljačkale i zapalile francuske trupe Andrea Massene. Godine 1834. su ga dominikanci napustili, da bi 1840. godine otpočela obnova. Godine 1907. je proglašen nacionalnim spomenikom, a od 1980. je muzej.

Izvori

Logotip Zajedničkog poslužitelja
Logotip Zajedničkog poslužitelja
Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Samostan Batalha

Vanjske poveznice