Malbork: razlika između inačica
m robot Dodaje: vi:Malbork |
mNema sažetka uređivanja |
||
| Redak 231: | Redak 231: | ||
[[bg:Малборк]] |
[[bg:Малборк]] |
||
[[br:Malbork]] |
[[br:Malbork]] |
||
[[ca:Malbork]] |
|||
[[cs:Malbork]] |
[[cs:Malbork]] |
||
[[cy:Malbork]] |
[[cy:Malbork]] |
||
Inačica od 22. svibnja 2012. u 14:14
| Malbork | |||
|---|---|---|---|
 | |||
|
|||
| Koordinate: 54°02′N 19°02′E / 54.033°N 19.033°E | |||
| Država | Poljska | ||
| Vojvodstvo | Pomeransko vojvodstvo | ||
| Povjat | Malbrok | ||
| Općina | Malbork | ||
| Status grada | 1286. | ||
| Vlast | |||
| - Gradonačelnik | Andrzej Rychłowski | ||
| Površina | |||
| - Ukupna | 17.15 km² | ||
| Visina | 18 m | ||
| Najveća visina | 30 m | ||
| Najmanja visina | 6 m | ||
| Stanovništvo (2009.) | |||
| - Grad | 38.179 | ||
| - Gustoća | 2226.2/km² | ||
| Poštanski broj | 82-200 do 82-210 | ||
| Pozivni broj | (+48) 55 | ||
| Registarska oznaka | GMB | ||
| Službena stranica http://www.malbrok.pl | |||
| Zemljovid | |||
 | |||
Malbork (njem.: Marienburg, lit.: Marienburgas, lat.: Mariaeburgum, Mariae castrum i Marianopolis) je grad u sjevernoj Poljskoj pokrajini Żuławy u delti rijeke Visle (Pomeransko vojvodstvo), i glavni grad povjata Malbork.
Povijest
Grad je nastao oko pruskog srednjovjekovnog dvorca Ordensburg Marienburg (danas Malborški dvorac) koji su osnovali teutonski vitezovi 1274. godine na obalama rijeke Nogat kilometara od mora do kojega je imala olakšan pristup. I dvorac i grad su ime dobili po zaštitnici grada, Blaženoj Djevici Mariji. Utvrđeni dvorac je postao sjedište teutonskog reda i najveća gotička utvrda u Europi. Teutonski vitezovi su naplaćivali putarinu na riječnom preometu i uveli su monopol na trgovinu jantarom. Kasnije je postao članicom Hanzeatske lige trgovačkih gradova i više sabora ovog udruženja je održano u dvorcu. Tijekom Trinaestogodišnjeg rata teutonski vitezovi su dvorac prepustili carskim vojnicima iz Češke koji su ga 1457. godine prodali poljskom kralju Kazimiru IV. Nakon što su Prusi pružili trogodišnji otpor Poljacima grad je ipak pao i vođa otpora, Bartholomäus Blume, je obješen i raščetvoren, a 14 njegovih oficira je bačeno u tamnicu gdje su preminuli[1] Blumeu je podignut spomenik 1864. godine kada su Malborkom ponovno vladali Prusi.
Nakon Drugog mirovnog ugovora u Thornu (1466.) Malbork je pripao Kraljevini Pruskoj, a anektiran je nakon Prve podjele Poljske 1772. godine. Marienburg je postao dijelom Njemačkog Carstva 1871. godine, a Versjaskim ugovorom je dato stanovnicima grada da se na referendumu odluče hoće li biti dijelom istočne Pruske ili Druge Poljske republike. Nakon što su glasali 11. srpnja 1820., građani su dali 9.641 glasova za Prusku, a samo 165 za Poljsku.
Velika ekonomska kriza je snažno uzdrmala Istočnu Prusku koja se teško oporavljala od Prvog svjetskog rata. Kada su Nacisti došli na vlast 1933. godine počeli su progoniti Židove, a nakon Invazije na Poljsku 1939. godine i poljsku manjinu u gradu.
Tijekom Drugog svjetskog rata u blizini grada je podignuta zračna luka i tvornica zrakoplova koju su Saveznici bombardirali dva puta, 1943. i 1944. godine. Pred kraj rata grad je proglašen Festungom (nacističkim gradom-utvrdom) i većina stanovnika, osim njih 4.000, je pobjeglo iz grada. Bitka za grad je potrajala od početka 1945. do 9. ožujka kada je Crvena armija osvojila grad. Grad je predala poljskim vlastima u travnju 1945. godine, a u međuvremenu je lokalno stanovništvo nestalo od kojih se za 1.840 stanovnika ništa nije znalo. Tek je 1996. godine pronađeno 176 tijela u masovnoj grobnici, nakon čega je otkrivena još jedna 2005. godine s 123 tijela[2], te ogromna masovna grobnica 2008. godine s ostacima 2.116 tijela[3][4]. Nakon forinzačarske analize tijela su pokopana na Njemačkom ratnom groblju Stare Czarnowo. Istragom je utvrđeno je da su bili pokopani nagi i bez zubnih plombi, no kako je samo nekoliko tijela imalo puščane rane, zaključeno je kako nema osnova za pokretanje istrage o ratnom zločinu 1. listopada 2010. godine[5].
Nakon rata grad su naselili Poljaci, većinom oni protjerani iz poljskih područja koje je anektirao SSSR. Populacija je konstantno rasla, te je 1946. grad brojao 10 017 stanovnika, 1965. - 28 292, 1994. - 40 347, a 2004.- 38 950 stanovnika.
Stari grad nije obnovljen, a njegova opeka je rabljena u obnovi srednjovjekovnih središta Varšave i Gdanjska. Tako je jedina srednjovjekovna građevina u gradu crkva sv. Ivana, a na mjestu starog grada je podignuto stambeno naselje 1960.-ih[6].
Znamenitosti
| Dvorac teutonskih vitezova u Malbroku | |
|---|---|
 Svjetska baština – UNESCO | |
 | |
| Država |  Poljska |
| Godina uvrštenja | 1997. (21. zasjedanje) |
| Vrsta | Kulturno dobro |
| Mjerilo | ii, iii, iv |
| Ugroženost | — |
| Poveznica | UNESCO |
Dvorac Marineburg ("Marijin dvorac") je klasični primjer srednjovjekovne utvrde koji se gradio preko 230 godina, a po završetku izgradnje, 1406. godine, bio je najveći gotički dvorac u Europi, te najveći dvorac od opeke i dan danas. Dvorac zapravo čine tri dvorca jedan u drugome, a tijekom Drugog svjetskog rata više od 50% dvorca je bilo uništeno. Dvorac je obnovljen u godinama nakon rata, osim katedrale koja se još uvijek obnavlja. Danas se u dvorcu nalazi Muzej dvorca sa izlošcima o povijesti dvorca i grada Malbroka.
Slavni stanovnici
|
|
Gradovi prijatelji
Malbork ima ugovore o partnerstvu sa slijedećim gradovima:
Larvik, Norveška- Margny-lès-Compiègne, Francuska
- Nordhorn i Monheim am Rhein, Njemačka
- Sölvesborg, Švedska
- Trajkai, Litva
Izvori
- ↑ W.J. Watt, The History of Prussia, str. 184.-191.
- ↑ Misterij masovnih grobnica poljskog grada, Spiegel ONLINE, posjećeno 10. prosinca 2010. (engl.)
- ↑ Njemačka komisija za ratne grobnice (njem.)
- ↑ Suočavanje s njemačkim stradanjima, NY Times, posjećeno 10. prosinca 2010. (engl.)
- ↑ Dokument komisije o ubojstvima 1945. godine u Malbroku, posjećeno 10. prosinca 2010. (polj.)
- ↑ Povijest grada na službenim stranicama, posjećeno 10. prosinca 2010. (polj.)
Vanjske poveznice
Ostali projekti
 | Zajednički poslužitelj ima stranicu o temi Malbork |
| |||||||||||||||||
.svg){kind=small}