Nikola III. Zrinski: razlika između inačica

Izvor: Wikipedija
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
m pov
Nema sažetka uređivanja
Redak 1: Redak 1:
{| class="infobox vcard" style="font-size: 88%; text-align: left; width: 22em;"
[[Datoteka:Nikola III. Zrinski (1489-1534.).JPG|mini|230px|Lik Nikole III. Zrinskog na srebrnom taliru iz [[Gvozdansko]]g]]
|-
! colspan="2" style="background: #5A1AA6; color: #799919; font-size: 120%; text-align: center;" class="fn"| {{{ime|{{PAGENAME}}}}}
|-
{{!}}-
{{#if: {{{slika|<noinclude>-</noinclude>}}} |
{{!}} colspan="2" style="text-align: center;" {{!}} <span class="photo">[[Datoteka: Nikola III. Zrinski (1489-1534.).JPG|mini|230px|Lik Nikole III. Zrinskog na srebrnom taliru<br>kovanom u [[Gvozdansko]]m]]</span>
{{!}}-
}}
{{#if: {{{opis|<noinclude>-</noinclude>}}} |
{{!}} colspan="2" style="text-align: center;" {{!}}
{{!}}-
}}
{{#if: {{{titula|<noinclude>-</noinclude>}}} |
{{!}} colspan="2" style="background: #D6DFB2; font-size: 110%; text-align: right;" {{!}} <center>'''[[knez]]''' </center>
{{!}}- [[knez]]
}}
{{#if: {{{matična kuća|<noinclude>-</noinclude>}}} |
! style="vertical-align: top;" {{!}} Matična kuća
{{!}} [[Knezovi Zrinski|Zrinski]]
{{!}}-
}}
{{#if: {{{rođenje|<noinclude>-</noinclude>}}} |
! style="vertical-align: top;" {{!}} Rođenje
{{!}} 1488. (ili 1489.)?
{{!}}-
}}
{{#if: {{{smrt|<noinclude>-</noinclude>}}} |
! style="vertical-align: top;" {{!}} Smrt
{{!}} 1534.
{{!}}-
}}
{{#if: {{{otac|<noinclude>-</noinclude>}}} |
! style="vertical-align: top;" {{!}} Otac
{{!}} Petar II. Zrinski<br>(oko 1435-1493.)
{{!}}-
}}
{{#if: {{{majka|<noinclude>-</noinclude>}}} |
! style="vertical-align: top;" {{!}} Majka
{{!}}
{{!}}-
}}
{{#if: {{{supruga|<noinclude>-</noinclude>}}} |
! style="vertical-align: top;" {{!}} {{{supruga-type|{{#switch:{{{type}}}|plemić={{#switch:{{{consort}}}|yes=Spouse|<!--BACKWARD COMPAT FROM IBR-->{{#switch:{{{2}}}|consort=Spouse|Consort}}<!--BACKWARD COMPAT FROM IBR-->}}|plemić={{#switch:{{{consort}}}|yes=Spouse|<!--BACKWARD COMPAT FROM IBR-->{{#switch:{{{2}}}|consort=Spouse|Consort}}<!--BACKWARD COMPAT FROM IBR-->}}|Supruga}}}}}
{{!}} Jelena Karlović Krbavska,<br>sestra bana [[Ivan Karlović|Ivana Karlovića]]
{{!}}-
}}
{{#if:{{{djeca|<noinclude>-</noinclude>}}} |
! style="vertical-align: top;" {{!}} Djeca
{{!}} Jelena, Margareta,<br>Ivan I., Juraj III.,<br>[[Nikola Šubić Zrinski|Nikola IV.]], budući<br>hrvatski ban, Petar III.
{{!}}-
}}
{{#if: {{{nacionalnost|<noinclude>-</noinclude>}}} |
! style="vertical-align: top;" {{!}} Nacionalnost
{{!}} [[Hrvat]]
{{!}}-
}}
{{#if: {{{vjera|<noinclude>-</noinclude>}}} |
! style="vertical-align: top;" {{!}} Vjera
{{!}} [[Rimokatolik|rimokatolička]]
{{!}}-
}}
{{#if: {{{dužnosti|<noinclude>-</noinclude>}}} |
! style="vertical-align: top;" {{!}} Dužnosti
{{!}}
}}
|}<noinclude>
'''Nikola III. Zrinski''' ([[Mađarski jezik|mađar.]] ''Zrínyi III. Miklós''), (*[[1488]]. ili [[1489]].(?) – [[Zrin]], [[1534]].), [[Hrvati|hrvatski]] velikaš iz obitelji [[Knezovi Zrinski|knezova Zrinskih]].
'''Nikola III. Zrinski''' ([[Mađarski jezik|mađar.]] ''Zrínyi III. Miklós''), (*[[1488]]. ili [[1489]].(?) – [[Zrin]], [[1534]].), [[Hrvati|hrvatski]] velikaš iz obitelji [[Knezovi Zrinski|knezova Zrinskih]].


Redak 7: Redak 73:


Sjedište mu je bilo u utvrđenom gradu [[Zrin (utvrda)|Zrinu]], a posjedi su mu obuhvaćali širi prostor [[Zrinska gora|Zrinske gore]] (danas područje [[Banija|Banovine]]), s više utvrda, među kojima [[Gvozdansko]], [[Pedalj]] i [[Kostajnica|Kostajnicu]].
Sjedište mu je bilo u utvrđenom gradu [[Zrin (utvrda)|Zrinu]], a posjedi su mu obuhvaćali širi prostor [[Zrinska gora|Zrinske gore]] (danas područje [[Banija|Banovine]]), s više utvrda, među kojima [[Gvozdansko]], [[Pedalj]] i [[Kostajnica|Kostajnicu]].

Nikola je znamenit po tome što je krajem godine [[1526]]. i početkom [[1527]]. sudjelovao na [[Hrvatski sabor|saboru]] hrvatskog plemstva u [[Cetin|Cetingradu]] na kojem je [[Austrija|austrijski]] nadvojvoda [[Ferdinand I., car Svetog Rimskog Carstva|Ferdinand Habsburški]] izabran za hrvatskog kralja. Na Cetinskoj povelji, jednom od najvažnijih dokumenata hrvatske državnosti, među pečatima šest velmoža koji su u ime svih sudionika Sabora potvrdili donešene odluke, nalazi se i Nikolin pečat. Neki povjesničari smatraju da je upravo Zrinski najzaslužniji za to da je baš Ferdinand postao hrvatskim kraljem.
Nikola je znamenit po tome što je krajem godine [[1526]]. i početkom [[1527]]. sudjelovao na [[Hrvatski sabor|saboru]] hrvatskog plemstva u [[Cetin|Cetingradu]] na kojem je [[Austrija|austrijski]] nadvojvoda [[Ferdinand I., car Svetog Rimskog Carstva|Ferdinand Habsburški]] izabran za hrvatskog kralja. Na [[Cetingradska povelja|Cetingradskoj povelji]], jednom od najvažnijih dokumenata hrvatske državnosti, među pečatima šest velmoža koji su u ime svih sudionika Sabora potvrdili donešene odluke, nalazi se i Nikolin pečat. Neki povjesničari smatraju da je upravo on najzaslužniji za to da je baš Ferdinand postao hrvatskim kraljem.
[[Datoteka:cetinska_povelja.jpg|mini|200px|lijevo|Pečat Nikole III. Zrinskog nalazi se na Cetinskoj povelji]]
[[Datoteka:cetinska_povelja.jpg|mini|200px|lijevo|Pečat Nikole III. Zrinskog nalazi se na [[Cetingradska povelja|Cetingradskoj povelji]] iz 1527.]]

Surađivao je već ranije s habsburškim nadvojvodom, jer je ovaj novčano pomagao neke hrvatske velikaše ([[Frankapani|Frankopane]], [[Ivan Karlović|Ivana Karlovića]], Stjepana [[Babonići|Babonića]] Blagajskog) u sklopu organiziranja obrane od nadirućih [[Osmansko Carstvo|Turaka]]. Dana 22. listopada 1524. boravio je u [[Beč]]u, gdje je s Ferdinandom sklopio sporazum o ustupanju svojih dviju utvrda (Novigrad na Uni, današnji [[Dvor na Uni]], te Dobru Njivu, također na rijeci [[Una|Uni]]) za dvogodišnji smještaj nadvojvodinih vojnih posada, uz uvjet da nakon toga budu vraćene Zrinskom. Habsburgovac je pritom Nikoli dao novac za držanje postrojbe od pedeset konjanika. To su bili zametci budućeg stvaranja [[Vojna krajina|Vojne krajine]].


Na svom posjedu u [[Gvozdansko]]m podno [[Zrinska gora|Zrinske gore]] još je njegov otac Petar od [[1463]]. godine kovao novac, koristeći [[zlato]], [[srebro]], [[olovo]] i druge [[Kovina|kovine]] dobivene iz tamošnjih [[rudnik]]a. Tu je djelatnost nastavio i Nikola, preuzevši rudnike, topionice, ljevaonice i kovnice, kujući više vrsti, pretežno srebrnog, novca (denare, filire, groše, ali i velike srebrne talire). Kalupe za talire izrađivao je vrsni majstor kovničar Sebastian Rieder, kojeg je Zrinskom u Gvozdansko poslao novoizabrani kralj Ferdinand.
Na svom posjedu u [[Gvozdansko]]m podno [[Zrinska gora|Zrinske gore]] još je njegov otac Petar od [[1463]]. godine kovao novac, koristeći [[zlato]], [[srebro]], [[olovo]] i druge [[Kovina|kovine]] dobivene iz tamošnjih [[rudnik]]a. Tu je djelatnost nastavio i Nikola, preuzevši rudnike, topionice, ljevaonice i kovnice, kujući više vrsti, pretežno srebrnog, novca (denare, filire, groše, ali i velike srebrne talire). Kalupe za talire izrađivao je vrsni majstor kovničar Sebastian Rieder, kojeg je Zrinskom u Gvozdansko poslao novoizabrani kralj Ferdinand.
Redak 29: Redak 98:


*[http://bib.irb.hr/prikazi-rad?&rad=300940 Nacrt arheološke topografije kostajničko-dvorskog kraja]
*[http://bib.irb.hr/prikazi-rad?&rad=300940 Nacrt arheološke topografije kostajničko-dvorskog kraja]
*[http://hr.scribd.com/doc/26348432/Neven-Budak-Habsburzi-i-Hrvati Nikolin sporazum s Ferdinandom Habsburškim iz 1524. o ustupanju dviju utvrda na Uni]
*[http://povijest.net/sadrzaj/ppz/48-numizmatika/312-novac-obitelji-zrinski.html Kovnica novca Nikole III. Zrinskog]
*[http://povijest.net/sadrzaj/ppz/48-numizmatika/312-novac-obitelji-zrinski.html Kovnica novca Nikole III. Zrinskog]
*[http://www.ceeol.com/aspx/issuedetails.aspx?issueid=dec800de-536c-4559-bf4e-adeaeaa1612d&articleId=055ef5b0-3efd-4878-86f3-4631e1bed302 Rudnici srebra i novac Zrinskih]
*[http://www.ceeol.com/aspx/issuedetails.aspx?issueid=dec800de-536c-4559-bf4e-adeaeaa1612d&articleId=055ef5b0-3efd-4878-86f3-4631e1bed302 Rudnici srebra i novac Zrinskih]
Redak 34: Redak 104:


[[Kategorija:Zrinski]]
[[Kategorija:Zrinski]]



[[Kategorija:Hrvatska povijest 1102.-1527.]]
[[Kategorija:Hrvatska povijest 1102.-1527.]]
[[Kategorija:Hrvatska povijest 1527.-1790.]]
[[Kategorija:Hrvatska povijest 1527.-1790.]]

Inačica od 12. studenoga 2012. u 21:28

Nikola III. Zrinski
Lik Nikole III. Zrinskog na srebrnom taliru
kovanom u Gvozdanskom
knez
Matična kuća Zrinski
Rođenje 1488. (ili 1489.)?
Smrt 1534.
Otac Petar II. Zrinski
(oko 1435-1493.)
Majka
Supruga Jelena Karlović Krbavska,
sestra bana Ivana Karlovića
Djeca Jelena, Margareta,
Ivan I., Juraj III.,
Nikola IV., budući
hrvatski ban, Petar III.
Nacionalnost Hrvat
Vjera rimokatolička
Dužnosti

Nikola III. Zrinski (mađar. Zrínyi III. Miklós), (*1488. ili 1489.(?) – Zrin, 1534.), hrvatski velikaš iz obitelji knezova Zrinskih.

Životopis

Nikola III. Zrinski bio je sin Petra II. Zrinskog (rođenog oko 1435. godine), koji je poginuo u bitki na Krbavskom polju 9. rujna 1493. godine. Bio je oženjen kneginjom Jelenom Karlović Krbavskom (iz starohrvatskog plemena Gusića), sestrom bana Ivana Karlovića. S njom je imao šestoro djece, među kojima je bio i jedan od najslavnijih velikana hrvatske povijesti, ban i vojskovođa Nikola Zrinski "Sigetski".

Sjedište mu je bilo u utvrđenom gradu Zrinu, a posjedi su mu obuhvaćali širi prostor Zrinske gore (danas područje Banovine), s više utvrda, među kojima Gvozdansko, Pedalj i Kostajnicu.

Nikola je znamenit po tome što je krajem godine 1526. i početkom 1527. sudjelovao na saboru hrvatskog plemstva u Cetingradu na kojem je austrijski nadvojvoda Ferdinand Habsburški izabran za hrvatskog kralja. Na Cetingradskoj povelji, jednom od najvažnijih dokumenata hrvatske državnosti, među pečatima šest velmoža koji su u ime svih sudionika Sabora potvrdili donešene odluke, nalazi se i Nikolin pečat. Neki povjesničari smatraju da je upravo on najzaslužniji za to da je baš Ferdinand postao hrvatskim kraljem.

Pečat Nikole III. Zrinskog nalazi se na Cetingradskoj povelji iz 1527.

Surađivao je već ranije s habsburškim nadvojvodom, jer je ovaj novčano pomagao neke hrvatske velikaše (Frankopane, Ivana Karlovića, Stjepana Babonića Blagajskog) u sklopu organiziranja obrane od nadirućih Turaka. Dana 22. listopada 1524. boravio je u Beču, gdje je s Ferdinandom sklopio sporazum o ustupanju svojih dviju utvrda (Novigrad na Uni, današnji Dvor na Uni, te Dobru Njivu, također na rijeci Uni) za dvogodišnji smještaj nadvojvodinih vojnih posada, uz uvjet da nakon toga budu vraćene Zrinskom. Habsburgovac je pritom Nikoli dao novac za držanje postrojbe od pedeset konjanika. To su bili zametci budućeg stvaranja Vojne krajine.

Na svom posjedu u Gvozdanskom podno Zrinske gore još je njegov otac Petar od 1463. godine kovao novac, koristeći zlato, srebro, olovo i druge kovine dobivene iz tamošnjih rudnika. Tu je djelatnost nastavio i Nikola, preuzevši rudnike, topionice, ljevaonice i kovnice, kujući više vrsti, pretežno srebrnog, novca (denare, filire, groše, ali i velike srebrne talire). Kalupe za talire izrađivao je vrsni majstor kovničar Sebastian Rieder, kojeg je Zrinskom u Gvozdansko poslao novoizabrani kralj Ferdinand.

U doba prijeteće opasnosti od Turaka, Nikola III. Zrinski umire u Zrinu, najvjerojatnije u rano proljeće godine 1534. Njegova supruga Jelena se, naime, već 3. svibnja te godine naziva udovicom. Pokopan je u franjevačkoj crkvi Svete Margarete (ili Svete Marije Magdalene, prema nekim izvorima), čije se ruševine i danas nalaze u blizini zrinske utvrde. Njegova kamena nadgrobna ploča, masivna i bogato ukrašena, s grbom obitelji Zrinski i natpisom uklesanim gotičkim slovima uzduž ruba, uspjela se, premda ne cijela, nego bez jednog manjeg dijela, sačuvati do danas.

Nikolinom smrću prestaje radom kovnica novca u Gvozdanskom, ali su rudnici u tom kraju bili otvoreni sve do 1577. ili 1578. godine, kada Osmanlije zauzimaju to područje. Nikolin sin i nasljednik Nikola IV. (Sigetski) se dvanaest godina nakon očeve smrti preselio na nešto sigurniji sjever Hrvatske, u dobro utvrđeni grad Čakovec u Međimurju. Kada je prostor Zrinske gore početkom 18. stoljeća oslobođen od Turaka, od nekadašnjih vlasnika se na velika imanja i u brojne utvrde nije imao više tko vratiti, jer je cijela, nekoć razgranata, obitelj knezova Zrinskih u međuvremenu izumrla.

Potomstvo

Nikola III. je u braku s Jelenom Karlović Krbavskom imao šestero djece:

  • Jelena († o. 1573.), žena Franje Tahija
  • Margareta III., (o. 1552.)
  • Ivan I.
  • Juraj III. (1528.-1547.)
  • Nikola IV. († 1566.), hrvatski ban i sigetski kapetan
  • Petar III. († 1547.)

Vanjske poveznice