Gimnazija: razlika između inačica

Izvor: Wikipedija
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
m r2.7.2+) (robot Dodaje: ku:Dibistana amadeyî
Addbot (razgovor | doprinosi)
m Bot: Migrating 41 interwiki links, now provided by Wikidata on d:q55043 (translate me)
Redak 31: Redak 31:
[[Kategorija: Srednje obrazovanje]]
[[Kategorija: Srednje obrazovanje]]
[[Kategorija:Škole]]
[[Kategorija:Škole]]

[[az:Gimnaziya]]
[[bg:Гимназия]]
[[bs:Gimnazija]]
[[ca:Institut (Catalunya)]]
[[cs:Gymnázium]]
[[da:Gymnasium]]
[[de:Gymnasium]]
[[el:Γυμνάσιο]]
[[en:Gymnasium (school)]]
[[eo:Gimnazio]]
[[es:Gymnasium]]
[[et:Gümnaasium]]
[[fi:Lukio]]
[[fr:Gymnasium]]
[[he:גימנסיה]]
[[hu:Gimnázium]]
[[io:Gimnazio]]
[[is:Fjölbrautaskóli]]
[[ja:ギムナジウム]]
[[kk:Гимназия]]
[[ko:김나지움]]
[[ku:Dibistana amadeyî]]
[[la:Gymnasium]]
[[lt:Gimnazija]]
[[ml:ജിംനേഷ്യം (വിദ്യാലയം)]]
[[nl:Gymnasium]]
[[nn:Gymnas]]
[[no:Gymnasium]]
[[pl:Gimnazjum]]
[[pt:Ginásio (escola)]]
[[ro:Gimnaziu]]
[[ru:Гимназия]]
[[sh:Gimnazija]]
[[sk:Gymnázium]]
[[sl:Gimnazija]]
[[sr:Гимназија]]
[[sv:Gymnasium]]
[[tr:Gymnasium (okul)]]
[[uk:Гімназія]]
[[uz:Gimnaziya]]
[[zh:文科中学]]

Inačica od 9. ožujka 2013. u 07:23

Gimnazija je općeobrazovna srednja škola koja traje četiri godine, u koju se može upisati nakon završetka osnovne škole. Svrha obrazovanja u gimnaziji je razviti kod učenika intelektualnu širinu, potrebu za novim spoznajama i djelovanjima, istraživačku radoznalost, te osposobiti ih za razložno i stvaralačko mišljenje te samostalno učenje.

Kao općeobrazovna škola gimnazija je prijelazni stupanj k profesionalnom osposobljavanju u višim i visokim školama te fakultetima, tj. ona ne osposobljava učenika za neko posebno zanimanje već ga uglavnom usmjerava na daljnje školovanje.

Podjela

Gimnazije se dijele na opće, jezične, klasične, prirodoslovno-matematičke i prirodoslovne.

Opća gimnazija podrazumijeva uravnotežen odnos svih općeobrazovnih nastavnih predmeta, a od drugog razreda izborna nastava je obvezni dio nastavnog plana i programa.

Jezična gimnazija sadrži povečan broj sati učenja stranih jezika, dok u trećem i četvrtom razredu umjesto jednog od prirodoslovnih predmeta (biologija, kemija, fizika) učenici mogu birati povećane programe stranih jezika.

Klasična gimnazija podrazumijeva učenje latinskog i grčkog tijekom sve četiri godine tri sata tjedno.

Prirodoslovno-matematička gimnazija sadrži veći fond sati matematike, fizike i informatike tijekom sve četiri godine obrazovanja, a učenicima pruža mogućnost izbora proširenog programa matematike i informatike umjesto drugog stranog jezika.

Prirodoslovna gimnazija temelji se na uravnoteženom odnosu matematike, kemije, fizike i biologije s posebnim naglaskom na laboratorijskim vježbama, a u okviru izbornog dijela programa učenici se mogu odlučiti za učenje drugog stranog jezika ili osnova ekologije.

Predmeti

Obvezni predmeti u svim gimnazijama u Hrvatskoj su: hrvatski jezik, dva strana jezika (mogućnost učenja engleskog, njemačkog, talijanskog, francuskog i španjolskog jezika) latinski jezik, glazbena umjetnost, likovna umjetnost, psihologija, logika, sociologija, filozofija, povijest, geografija, matematika, fizika, kemija, biologija, informatika, politika i gospodarstvo, tjelesna i zdravstvena kultura, te vjeronauk ili etika kao izborni predmet. U klasičnim gimnazijama još se uči i grčki jezik, a u prirodoslovnim i osnove ekologije.

Raširenost

U nekim gimnazijama nastava se odvija i na manjinskim jezicima, npr. u Gimnaziji Beli Manastir i Opštoj pravoslavnoj gimnaziji Kantakuzina Katarina Branković u Zagrebu na srpskom jeziku.

U Hrvatskoj postoji nekoliko desetaka gimnazija diljem zemlje.


Vanjske poveznice

Slične stranice

Popis gimnazija u Hrvatskoj