Ravni kotari: razlika između inačica

Koordinate: 44°11′32″N 15°18′28″E / 44.19230451°N 15.30785036°E / 44.19230451; 15.30785036
Izvor: Wikipedija
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka uređivanja
Redak 29: Redak 29:
Datoteka:Nosnje Ravni Kotari EMZ 1300109.jpg|Narodna nošnja iz Ravnih kotara
Datoteka:Nosnje Ravni Kotari EMZ 1300109.jpg|Narodna nošnja iz Ravnih kotara
Datoteka:Old Maslenica Bridge.JPG|Pogled na Maslenički most i sjeverni dio Ravnih kotara
Datoteka:Old Maslenica Bridge.JPG|Pogled na Maslenički most i sjeverni dio Ravnih kotara
Datoteka:Ravni kotari kod Posedarja.jpg|Predjel Ravnih kotara kod Posedarja
</gallery>
</gallery>



Inačica od 25. rujna 2013. u 17:29

Predjel Ravnih kotara južno od Ostrovice
Benkovac, administrativno središte Ravnih kotara
Zračna luka u Zemuniku Donjem
Greda i zabat s natpisom kneza Branimira iz 879. godine u Šopotu kod Benkovca

Ravni kotari su zemljopisno područje u Hrvatskoj smješteno u sjevernoj Dalmaciji. Administrativno se nalaze većim dijelom u Zadarskoj, a manjim, jugoistočnim, u Šibensko-kninskoj županiji.

Zemljopis

Prostiru se od Bukovice, Benkovca i Novigradskog mora na sjeveroistoku do tankog priobalnog pojasa od Zadra do Skradina (ušća Krke) na jugozapadu, odnosno od zaleđa Zadra na zapadu do zaleđa Skradina na istoku. Najplodniji su dio dalmatinskog primorja. Administrativno središte je Benkovac kao jedini grad, makar se nalazi na istočnom rubu Ravnih kotara. Najviša točka je vrh Standardac na 305 metara nadmorske visine.

Prometni položaj

Povoljan je prometni položaj na mjestu gdje se križaju ceste koje vode iz Zadra prema Kninu te iz Like prema moru. Taj položaj je još više naglašen u 20. stoljeću izgradnjom željezničke pruge Zadar-Knin (1966. godine), te posebno autoceste A1 Zagreb-Split (2005.), koja prolazi kraj Benkovca. U Ravnim kotarima nalazi se Zračna luka Zadar u Zemuniku Donjem.

Stanovništvo

Prije Domovinskog rata, stanovništvo je bilo mješovito hrvatsko i srpsko. Tijekom rata bilo je iseljavanja i stradavanja. Nakon oslobađanja okupiranih područja u Oluji 1995. godine, većinsko je hrvatsko stanovništvo.

Znamenitosti

Slavni ljudi

Galerija