Šopot
Šopot | |
---|---|
Šopot na zemljovidu Hrvatske | |
Država | ![]() |
Županija | Zadarska |
Općina/Grad | Benkovac |
Najbliži (veći) grad | Benkovac |
Nadmorska visina | 170 m |
Zemljopisne koordinate | 44°00′50″N 15°33′26″E / 44.013929°N 15.557156°E |
Stanovništvo (2011.) | |
- Ukupno | 281 |
Broj stanovnika Šopot (Benkovac, Zadarska) [uredi] | |
2001. | |
2011. | 281 |
2021. | 323 |
Izvor: Državni zavod za statistiku RH Podatci sukladni popisu od 22. rujna 2022. | |
Šopot je naselje u Zadarskoj županiji.
Upravna organizacija[uredi | uredi kôd]
Upravnom organizacijom dijelom je Grada Benkovca.
Zemljopisni položaj[uredi | uredi kôd]
Nalazi se par kilometara jugozapadno od samog grada Benkovca.
Stanovništvo[uredi | uredi kôd]
broj stanovnika | 130 | 399 | 140 | 122 | 167 | 204 | 312 | 347 | 474 | 486 | 521 | 572 | 565 | 531 | 271 | 281 | 323 |
1857. | 1869. | 1880. | 1890. | 1900. | 1910. | 1921. | 1931. | 1948. | 1953. | 1961. | 1971. | 1981. | 1991. | 2001. | 2011. | 2021. |
Povijest[uredi | uredi kôd]
Šopot je važno mjesto za starohrvatsku arheologiju, 1928. godine pronađeni su temelji starohrvatske crkve i glasovit natpis s imenom kneza Branimira.[1] Kameni zabatni napis najstariji je dokument gdje se spominje ime Hrvat (napis sadrži ime hrvatskog kneza Branimira):
- +BRANIMIRO COM ... DUX CRUATORVM COGIT...
Nalazi se u zadužbini koju je hrvatski knez Branimir dao sagraditi, a dovršena je 892. godine.
Mjesto je stradalo u velikosrpskoj agresiji na Hrvatsku. Tada su srpski odmetnici uz pomoć JNA su počinili masovni ratni zločin u ovom selu.[2]
Promet[uredi | uredi kôd]
Nalazi se sjeveroistočno od autoceste kralja Tomislava, autoceste Split-Zagreb.
Od Šopota do Benkovca vodi željeznička pruga. U drugom smjeru, pruga vodi do Škabrnje i Zadra.
Kroz Šopot vodi državna cesta Državna cesta D27 .
Izvori[uredi | uredi kôd]
- ↑ Arhivirana kopija. Inačica izvorne stranice arhivirana 4. prosinca 2011. Pristupljeno 18. prosinca 2011. journal zahtijeva
|journal=
(pomoć)CS1 održavanje: arhivirana kopija u naslovu (link) - ↑ Zadarski list Inačica izvorne stranice arhivirana 23. studenoga 2010. Žrtva Nadina nikad zaboravljena, zločinci još nekažnjeni, 20. studenoga 2010.
" Tko je to mučki ubio Erstiće u Medviđi, Marinoviće u Bruškoj, Kutije u Lisičiću, Marinoviće u Šopotu, Šuniće u Rodaljicama, Žiliće u Podgrađu, Arbanase u Smilčiću, nabrajao je Kutija te je konstatirao kako nema kolektivne odgovornosti kad su "oni" u pitanju. "
|
![]() |
Portal Hrvatske – Pristup člancima s tematikom o Hrvatskoj. |