Domaće govedo: razlika između inačica

Domaće govedo
	Holstein-Frizijsko govedo, krava
Status zaštite
	; Status zaštite: Odomaćeni
Sistematika
Carstvo:	Animalia;
Koljeno:	Chordata;
Razred:	Mammalia;
Red:	Artiodactyla;
Porodica:	Bovidae;
Potporodica:	Bovinae;
Rod:	Bos;
Vrsta:	Bos taurus;
Podvrsta:	Domaće govedo;
Trojno ime
	Bos taurus taurus; Linnaeus, 1758.
Rasprostranjenost
	WD; wikislike; wikigalerija;

Pregledaj povijest

← Starija izmjena Novija izmjena →

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj

VizualnoWikitekst

Prikaz u jednom stupcu

Inačica od 5. prosinca 2013. u 00:05

Domaćim govedom, često jednostavno samo govedom nazivaju se domesticirani potomci divljeg goveda (Bos taurus). Domesticiranje je počelo prvo radi mesa, a kasnije radi mlijeka i njihove snage korištene za vuču.

Pripitomljavanje

Današnje domaće govedo prvobitno je došlo iz Anatolije i s Bliskog istoka. Domesticiranje domaćeg goveda počelo je već u 9. tisućljeću pr. kr.. Dokazom se smatra da su od 8 300. pr. Kr. stigli zajedno s poljoprivrednicima na Cipar na kojem do tada nije bilo goveda.

Od tada su ljudi uzgojili veliki broj različitih pasmina domaćih goveda gdje su djelomično križali Bos taurus s drugim vrstama goveda. Domesticirane su i druge vrste goveda, prije svega u Aziji. Tako od podvrste divljeg goveda, zebu, (Bos primigenius, ponekad Bos taurus) potiče domaće govedo podvrste zebu (Bos primigenius indicus, ponekad Bos taurus indicus), goveda banteng (Bos javanicus) potiče balisko domaće govedo (Bos javanicus f. domestica), gajal (Bos gaurus f. frontalis) potiče od gaura ((Bos gaurus), domaći jak (Bos mutus f. grunniens) od divljeg jaka (Bos mutus), i, za razliku od pravih goveda iz roda Bos, u Aziji je domesticiran je i domaći bivol (Bubalus bubalis f. bubalis) iz roda Bubalus, od azijskog vodenog bivola (Bubalus bubalis).

Uobičajeni nazivi

mladunci goveda nazivaju se "tele", u množini telići ili telad
muško spolno zrelo govedo u dobi između mladunačke i pune zrelosti je "junac", a žensko "junica"; razlikuju se od bika i krave po tome što pokazuju spolni nagon, no nisu se parile niti su tjelesno razvijene do kraja ^[1]
spolno zrela ženka domaćeg goveda naziva se "krava", "muzna krava" ili "mliječna krava".
krava koja nosi mladunca, bremenita krava je "steona krava"
spolno zreo mužjak domaćeg goveda naziva se "bik".
- kastrirani mužjak domaćeg goveda naziva se "vol".

Korištenje

Najveći broj domaćih goveda koja se uzgajaju radi mesa je u Brazilu, oko 200 milijuna. Domaća goveda uzgojena su u vrlo velikom broju različitih pasmina. Pri tome, pasmine su rezultat ciljanog odabira životinja koje se međusobno pare kako bi se dobili potomci određenih svojstava. Pored mesa, mlijeka i kože, izmet domaćih goveda je vrlo cijenjeno prirodno gnojivo u poljoprivredi, a služi i kao gorivo. U velikim dijelovima svijeta domaće govedo, posebno volovi, koriste se i za vuču, a imaju i važnu ulogu u oranju.

Pasmine su razvijane ciljanim parenjem roditeljskih životinja s određenim osobinama, kako bi se kod potomaka sustavno pojačavale željene osobine. Pri tome, slijedila su se dva glavna smjera, povećanje količine mlijeka i povećanje količine i kvalitete mesa.

Rasprostranjenost

Domaće govedo je rasprostranjeno širom svijeta, pri čemu su zebu pasmine bolje prilagođene tropima nego domaća goveda europskog porijekla. Od kraja 15. stoljeća Europljani dovode domaće govedo u Amerike, na niz otoka, u Australiju i na Novi Zeland gdje se vrlo brzo razvijaju krda podivljalih goveda. Međutim, od 18. stoljeća ta krda se počinju propadati, iz nikad do kraja objašnjenih razloga. Danas postoji samo još na otoku Amsterdam jedna populacija podivljalih domesticiranih goveda.

Također, postoje i nastojanja povratnog uzgoja, obrnutog procesu domesticiranja, pri čemu se pokušava uzgojiti ponovo osnovni oblik divljeg goveda kakav je bio prije procesa domesticiranja. Ta goveda dobila su ime po braći Heinz i Lutz Hecku koji su počeli s tom vrstom uzgoja, heckova goveda. Od 1980-ih jedna populacija tih goveda živi u OOstvaarersplassenu (području koje je potpuno prepušteno prirodi), gotovo potpuno prepušteni sami sebi. Krave se u zadnje vrijeme kolju u velikom broju. Najpoznatije klaonice krava nalaze se u Americi.

Najveći broj domaćih goveda postoji u Indiji, (oko 226 milijuna). U Kini ih je "samo" oko 108, a u SAD-u 96 milijuna.

Značenja

kršćanstvo - Simbolom je evanđelista Luke ^[2].

Izvori i referencije

Vanjske poveznice

Ostali projekti

	Zajednički poslužitelj ima stranicu o temi Domaće govedo
	Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Domaće govedo
	Wječnik ima rječničku natuknicu krava

Mrežna sjedišta

Informacije o izumirućim pasminama goveda
Opširan popis pasmina goveda - (Oklahoma State University / engl.)
Fotogalerija raznih pasmina domaćih goveda
Pasmine goveda u zemljama u razvoju (zemljopisno razvrstano, s fotografijama) - (Margarete Payer)
Domesticiranje goveda - (Univerzitet u Mainzu)

[1] Veterinarski fakultet

[2] Župa Medulin

[1]

[2]

@@ Redak 17: / Redak 17: @@
 | species = ''[[Divlje govedo|Bos taurus]]''
 | subspecies = Domaće govedo
-| troimeno = ''Bos gula taurus''
+| troimeno = ''Bos taurus taurus''
 | troimeno_autorstvo = [[Carolus Linnaeus|Linnaeus]], 1758.
 }}
-'''Domaćim govedom''', često jednostavno samo '''govedom''' nazivaju se [[domesticiranje|domesticirani]] potomci [[divlje govedo|divljeg goveda]] (lat. Bos gula taurus). Pripitomljavanje je nastupilo prije 6000 godina u Egiptu. U početku se rabilo kao radna snaga i prehrana.
+'''Domaćim govedom''', često jednostavno samo '''govedom''' nazivaju se [[domesticiranje|domesticirani]] potomci [[divlje govedo|divljeg goveda]] (''Bos taurus''). Domesticiranje je počelo prvo radi mesa, a kasnije radi [[mlijeko|mlijeka]] i njihove snage korištene za vuču.
+== Pripitomljavanje ==
-== Način života i razmnožavanje ==
+Današnje domaće govedo prvobitno je došlo iz [[Anatolija|Anatolije]] i s [[Bliski istok|Bliskog istoka]]. Domesticiranje domaćeg goveda počelo je već u [[9. tisućljeće pr. Kr.|9. tisućljeću pr. kr.]]. Dokazom se smatra da su od 8 300. pr. Kr. stigli zajedno s poljoprivrednicima na [[Cipar]] na kojem do tada nije bilo goveda.
-* Hrana: domaće govedo je preživač koji jede travu. Zimi se hrani žitom, repom i kukuruzom. Ljeti pojede manje od 50 kg trave dnevno.
-* Neprijatelji: grabežljivi sisavci i nametnici
+Od tada su ljudi uzgojili veliki broj različitih pasmina domaćih goveda gdje su djelomično križali ''Bos taurus'' s drugim vrstama [[goveda]]. Domesticirane su i druge vrste goveda, prije svega u [[Azija|Aziji]]. Tako od podvrste divljeg goveda, zebu, (''Bos primigenius'', ponekad ''Bos taurus'') potiče domaće govedo podvrste  [[zebu]] (''Bos primigenius indicus'', ponekad ''Bos taurus indicus''), goveda [[banteng]] (''Bos javanicus'') potiče balisko domaće govedo (''Bos javanicus'' f. domestica), gajal (''Bos gaurus'' f. frontalis) potiče od [[gaur]]a ((''Bos gaurus''), [[domaći jak]] (''Bos mutus'' f. grunniens) od divljeg jaka (''Bos mutus''), i, za razliku od pravih goveda iz roda Bos, u Aziji je  domesticiran je i [[domaći bivol]] (''Bubalus bubalis'' f. bubalis) iz roda Bubalus, od [[azijski vodeni bivol|azijskog vodenog bivola]] (''Bubalus bubalis'').
-* Nagon za zajednicom: živi u stadu
-Nakon 8 mjeseci života junice su spolno sazrijele, no dopušta se raspold nakon 2,5 godine starosti. Pare se početkom kalendarne godine u razdoblju od sječna do ožujka. Mladunce, telad, nose 330 dana, a u nekim slučajevima i oko 310 dana. U prosjeku se izlegne samo jedno tele.
 == Uobičajeni nazivi ==
-* mladunci goveda nazivaju se "tele", u množini telci ili telad
+* mladunci goveda nazivaju se "tele", u množini telići ili telad
-* muško spolno zrelo govedo u dobi između mladunačke i pune zrelosti je "bik", a žensko "junica"
+* muško spolno zrelo govedo u dobi između mladunačke i pune zrelosti je "junac", a žensko "junica"; razlikuju se od bika i krave po tome što pokazuju spolni nagon, no nisu se parile niti su tjelesno razvijene do kraja <ref>[http://www.vef.hr/org/stocarstvo/prezentacije/Za_Web_pasminska/Seminari/1_seminar.pdf Veterinarski fakultet] </ref>
 * spolno zrela ženka domaćeg goveda naziva se "krava", "muzna krava" ili "mliječna krava".
-* krava koja nosi mladunca, bremenita krava je "breja krava"
+* krava koja nosi mladunca, bremenita krava je "steona krava"
-* spolno zreo mužjak domaćeg goveda naziva se "vol".
+* spolno zreo mužjak domaćeg goveda naziva se "bik".
-* [[kastracija|kastrirani]] mužjak domaćeg goveda naziva se "bik".
+** [[kastracija|kastrirani]] mužjak domaćeg goveda naziva se "vol".
+[[Datoteka:Boškarin.JPG|thumb|Hrvatska [[autohtonost|autohtona]] pasmina [[Boškarin]].]]
 == Korištenje ==
-Najveći broj domaćih goveda koja se uzgajaju radi [[meso|mesa]] je u [[Argentini]], oko 200 milijuna. Domaća goveda uzgojena su u vrlo velikom broju različitih [[pasmina]]. Pri tome, pasmine su rezultat ciljanog odabira životinja koje se međusobno pare kako bi se dobili potomci određenih svojstava. Pored mesa, [[mlijeko|mlijeka]] i [[koža|kože]], [[izmet]] domaćih goveda je vrlo cijenjeno prirodno [[gnojivo]] u [[poljoprivreda|poljoprivredi]], a služi i kao [[gorivo]]. U velikim dijelovima svijeta domaće govedo, posebno volovi, koriste se i za vuču, a imaju i važnu ulogu u [[oranje|oranju]].
+Najveći broj domaćih goveda koja se uzgajaju radi [[meso|mesa]] je u [[Brazil]]u, oko 200 milijuna. Domaća goveda uzgojena su u vrlo velikom broju različitih [[pasmina]]. Pri tome, pasmine su rezultat ciljanog odabira životinja koje se međusobno pare kako bi se dobili potomci određenih svojstava. Pored mesa, [[mlijeko|mlijeka]] i [[koža|kože]], [[izmet]] domaćih goveda je vrlo cijenjeno prirodno [[gnojivo]] u [[poljoprivreda|poljoprivredi]], a služi i kao [[gorivo]]. U velikim dijelovima svijeta domaće govedo, posebno volovi, koriste se i za vuču, a imaju i važnu ulogu u [[oranje|oranju]].
 Pasmine su razvijane ciljanim parenjem roditeljskih životinja s određenim osobinama, kako bi se kod potomaka sustavno pojačavale željene osobine. Pri tome, slijedila su se dva glavna smjera, povećanje količine mlijeka i povećanje količine i kvalitete mesa.
 == Rasprostranjenost ==
+[[Datoteka:CH cow 2.jpg|200px|desno|thumb|Krava u [[Švicarska|Švicarskoj]].]]
 Domaće govedo je rasprostranjeno širom svijeta, pri čemu su [[zebu]] pasmine bolje prilagođene [[tropi]]ma nego domaća goveda europskog porijekla. Od kraja [[15. stoljeće|15. stoljeća]] Europljani dovode domaće govedo u [[Amerika|Amerike]], na niz [[otok]]a, u [[Australija|Australiju]] i na [[Novi Zeland]] gdje se vrlo brzo razvijaju krda podivljalih goveda. Međutim, od [[18. stoljeće|18. stoljeća]] ta krda se počinju propadati, iz nikad do kraja objašnjenih razloga. Danas postoji samo još na otoku [[Otok Amsterdam|Amsterdam]] jedna [[populacija]] podivljalih domesticiranih goveda.
@@ Redak 48: / Redak 50: @@
 Krave se u zadnje vrijeme kolju u velikom broju. Najpoznatije klaonice krava nalaze se u Americi.
-Najveći broj domaćih goveda postoji u [[Kin|<nowiki/>]][[Kini|Kin]][[Kini|i]], (oko 226 milijuna). U [[Indiji]] ih je "samo" oko 188, a u [[SAD]]-u 96 milijuna.
+Najveći broj domaćih goveda postoji u [[Indija|Indiji]], (oko 226 milijuna). U [[Kina|Kini]] ih je "samo" oko 108, a u [[SAD]]-u 96 milijuna.
 == Značenja ==
-*'''kršćanstvo''' - Simbolom je [[evanđelje|evanđelista]] [[Mateja]] <ref>[http://zupa-medulin.com/index.php?option=com_content&task=view&id=16&Itemid=332 Župa Medulin] </ref>.
+*'''kršćanstvo''' - Simbolom je [[evanđelje|evanđelista]] [[sveti Luka|Luke]] <ref>[http://zupa-medulin.com/index.php?option=com_content&task=view&id=16&Itemid=332 Župa Medulin] </ref>.
 == Izvori i referencije ==