Moša Pijade: razlika između inačica
m uklonjena promjena suradnika Kanikosen (razgovor), vraćeno na posljednju inačicu suradnika Mladifilozof |
pogledati stranu za razgovor |
||
| Redak 15: | Redak 15: | ||
Umro je u 15. ožujka 1957. godine Parizu, prilikom povratka iz [[London]]a, na čelu jugoslavenske parlamentarne delegacije. Sahranjen je u [[Grobnica narodnih heroja Jugoslavije|Grobnici narodnih heroja]] u Beogradu. |
Umro je u 15. ožujka 1957. godine Parizu, prilikom povratka iz [[London]]a, na čelu jugoslavenske parlamentarne delegacije. Sahranjen je u [[Grobnica narodnih heroja Jugoslavije|Grobnici narodnih heroja]] u Beogradu. |
||
== Komunistička strategija osvajanja vlasti == |
|||
Prema navodima pojedinih autora, komunistički "[[narodni heroj]]" Pijade je na prvom zasjedanju AVNOJ-a 1942. u Bihaću izjavio:<ref>Vladislav B. Sotirović, Na odru Titografije, Lithuanian University of Educational Sciences Press, T. Ševčenkos g. 31, LT-03111 Vilnius, Lithuania, 2012, ISBN 978-609-408-241-2</ref><ref>http://www.casnik.si/index.php/2013/03/14/sedemdeset-let-prikrita-resnica/</ref> |
|||
<blockquote>...''potrebno je zato stvoriti toliko mnogo beskućnika, da ovi beskućnici budu većina u državi''. |
|||
''Stoga mi moramo da palimo. Pripucaćemo pa ćemo se povući. Nemci nas neće naći, ali će iz osvete da pale sela. Onda će nam seljaci, koji tamo ostanu bez krova, sami doći i mi ćemo imati narod uza se pa ćemo na taj način postati gospodari situacije.''Oni koji nemaju ni kuće ni zemlje ni stoke, brzo će se i sami priključiti nama, jer ćemo im obećati veliku pljačku''. |
|||
''Teže će biti sa onima koji imaju neki posed. Njih ćemo povezati uza se predavanjima, pozorišnim predstavama i drugom propagandom''... ''Tako ćemo postepeno proći kroz sve pokrajine. Seljak koji poseduje kuću, zemlju i stoku, radnik koji prima platu i ima hleba, za nas ništa ne vredi. Mi od njih moramo načiniti beskućnike, proletere''... ''Samo nesrećnici postaju komunisti, zato mi moramo nesreću stvoriti, mase u očajanje baciti, mi smo smrtni neprijatelji svakog blagostanja, reda i mira''...</blockquote> |
|||
== Izvori == |
== Izvori == |
||
Inačica od 13. srpnja 2014. u 01:47
Moša Pijade (Beograd, 4. siječnja 1890. - Pariz, 15. siječnja 1957.), srbijanski i jugoslavenski političar, slikar i novinar židovskog podrijetla. Od 1920. član je Komunističke partije.
Životopis
Rođen je 1890. godine u Beogradu, u imućnoj židovskoj obitelji. Od 1906. do 1910. godine studirao je slikarstvo u Münchenu i Parizu. Od 1913. do 1915. godine, bio je nastavnik crtanja u Ohridu.
Godine 1920., postao je član KPJ. Nakon zabrane KPJ, nastavio je ilegalno djelovati. Godine 1925., bio je uhićen i isprva osuđen na 20 godina kazne, koja mu je zatim snižena na 12 godina. kaznu je služio u Srijemskoj Mitrovici i Lepoglavi. Zbog političke aktivnosti u zatvoru, kazna mu je produžena za još dvije godine. Tijekom robijanja, on i Rodoljub Čolaković preveli su mnoga klasična djela marksizma, poput Marxovog "Kapitala" i "Komunističkog manifesta", "Bijedu filozofije" i "Kritiku političke ekonomije". U lepoglavskoj kaznionici, 1930. godine, Moša je upoznao Josipa Broza.[1]
Godine 1939., konačno je pušten iz zatvora, nakon 14 godina robijanja. Međutim, u siječnju 1940. je ponovno uhićen zbog komunističke djelatnosti i konfiniran u koncentracijski logor kod Bileće. Tamo je bio zatvoren do travnja iste godine, kada je logor zatvoren. Na Petoj zemaljskoj konferenciji KPJ bio je izbran za člana Centralnog komiteta KPJ.[1]
Nakon okupacije Jugoslavije 1941., postao je član Vrhovnog štaba NOPOJ. Godine 1942., napisao je "Fočanske propise", kojima je regulirana organizacija i djelovanje partizanskih postrojbi i Narodnooslobodilačkih odbora. U studenom 1943. u Jajcu osniva Tanjug (Telegrafsku agenciju nove Jugoslavije).[1]
Poslije rata je bio predsjednik Skupštine FNRJ od 1954. do 1957. godine. Na Petom i Šestom kongresu KPJ, bio je biran za člana Politbiroa CK KPJ.
Umro je u 15. ožujka 1957. godine Parizu, prilikom povratka iz Londona, na čelu jugoslavenske parlamentarne delegacije. Sahranjen je u Grobnici narodnih heroja u Beogradu.