Kler: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj

Prikaz u jednom stupcu

Inačica od 29. prosinca 2014. u 03:19

Kler je u suvremenom govoru skupni naziv za katoličko svećenstvo, pravoslavno sveštenstvo ili hijerarhijski organizirano kršćansko svećenstvo bez obzira na crkvu kojoj pripada.^[1]

Riječ kler (sinonim: klir) u Bibliji označava božju baštinu, izabrani (izraelski) narod. U grčkom riječ hleros znači ždrijeb, odnosno ždrijebom određenu stvar ili osobu (javni dužnosnici u grčkim demokracijama birani su ždrijebom). Otuda nastaje kasnolatinska riječ clerus, a u staroslavenskom riječ kliros označava zajednicu svećenika. U ranokršćansko doba izraz kler označava čitavu zajednicu (općinu) vjernika. Svaka takva zajednica naziva se crkva. Postepeno, stvaranjem čvrste crkvene hijerarhije (pokornost biskupu koji vodi zajednicu kao što monarh vodi državu) i stvaranjem ideje jedne Crkve, pojam "kler" suzuje se na tzv. "duhovni stalež", svećenike (i one koje se pripremaju za svećenike) i redovnike i redovnice.

Nasuprot klericima, svi ostali vjernici označavaju se imenom laik (ili puk). Član klera naziva se klerik; laik postaje klerikom kad primi prvu tonzuru. Klerici su u katoličkoj crkvi podijeljeni u niže i više redove, a najviši red je episkopat. Svi klerici moraju biti inkardinirani (doslovno: "ustožereni", tj. moraju pripadati) u dijecezi ili redu. Kanonsko pravo određuje klericima razne dužnosti i prava. Politička i društvena koncepcija koja značaj klera proširuje i na svjetovno područje naziva se klerikalizam.

Klerici kao poseban stalež postoje u katoličkim, pravoslavnim i monofizitskim crkvama. Protestanti odbacuju pojam klera, držeći se Lutherove nauke o općem svećenstvu svih vjernika.

Izvori

↑ Hrvatski enciklopedijski rječnik

[1] Hrvatski enciklopedijski rječnik

[1]

@@ Redak 1: / Redak 1: @@
-'''Kler''' ili '''klir''' je u suvremenom govoru skupni naziv za [[katoličanstvo|katoličko]] [[svećenstvo]], [[pravoslavlje|pravoslavno]] sveštenstvo ili hijerarhijski organizirano [[kršćanstvo|kršćansko]] svećenstvo bez obzira na [[crkva|crkvu]] kojoj pripada.<ref>''[[Hrvatski enciklopedijski rječnik]]''</ref>
+'''Kler''' je u suvremenom govoru skupni naziv za [[katoličanstvo|katoličko]] [[svećenstvo]], [[pravoslavlje|pravoslavno]] sveštenstvo ili hijerarhijski organizirano [[kršćanstvo|kršćansko]] svećenstvo bez obzira na [[crkva|crkvu]] kojoj pripada.<ref>''[[Hrvatski enciklopedijski rječnik]]''</ref>
-Riječ ''kler'' u Bibliji označava božju baštinu, izabrani (izraelski) narod. U [[grčki|grčkom]] riječ ''hleros'' ({{jezik|grč|κλήρος}}) znači „ždrijeb”, odnosno ždrijebom određenu stvar ili osobu (javni dužnosnici u grčkim demokracijama birani su ždrijebom). Otuda nastaje [[latinski|kasnolatinska]] riječ ''clerus'', dok u [[staroslavenski jezik|staroslavenskom jeziku]] riječ ''kliros'' označava zajednicu svećenika. U ranokršćansko doba izraz ''kler'' označavao je čitavu zajednicu (općinu) vjernika. Svaka takva zajednica nazivala se [[crkva]]. Postepeno, stvaranjem čvrste crkvene hijerarhije (pokornost [[biskup]]u koji vodi zajednicu kao što [[monarh]] vodi državu) i stvaranjem ideje „jedne Crkve”, pojam ''kler'' suzuje se na tzv. ''duhovni stalež'', svećenike (i one koje se pripremaju za svećenike) te redovnike i redovnice.
+Riječ '''kler''' (sinonim: '''klir''') u Bibliji označava božju baštinu, izabrani (izraelski) narod. U [[grčki|grčkom]] riječ '''hleros''' znači ždrijeb, odnosno ždrijebom određenu stvar ili osobu (javni dužnosnici u grčkim demokracijama birani su ždrijebom). Otuda nastaje [[latinski|kasnolatinska]] riječ '''clerus''', a u [[staroslavenski|staroslavenskom]] riječ '''kliros''' označava zajednicu svećenika. U ranokršćansko doba izraz '''kler''' označava čitavu zajednicu (općinu) vjernika. Svaka takva zajednica naziva se [[crkva]]. Postepeno, stvaranjem čvrste crkvene hijerarhije (pokornost [[biskup]]u koji vodi zajednicu kao što [[monarh]] vodi državu) i stvaranjem ideje jedne Crkve, pojam "kler" suzuje se na tzv. "duhovni stalež", svećenike (i one koje se pripremaju za svećenike) i redovnike i redovnice.
-Član klera označuje se pojmom '''''klerik'''''. Nasuprot klericima, svi ostali vjernici označuju se imenom ''[[laik]]'' ili ''puk''. Laik postaje klerikom kad primi prvu [[tonzura|tonzuru]]. Klerici su u [[katolička crkva|katoličkoj crkvi]] podijeljeni u niže i više redove, a najviši red je [[episkopat]]. Svi klerici moraju biti ''inkardinirani'' (doslovno: „ustožereni”, tj. „moraju pripadati”) u [[dijeceza|dijecezi]] ili [[red]]u. [[Kanonsko pravo]] određuje klericima razne dužnosti i prava. Politička i društvena koncepcija koja značaj klera proširuje i na svjetovno područje naziva se [[klerikalizam]].
+Nasuprot klericima, svi ostali vjernici označavaju se imenom [[laik]] (ili '''puk'''). Član klera naziva se '''klerik'''; laik postaje klerikom kad primi prvu [[tonzura|tonzuru]]. Klerici su u katoličkoj crkvi podijeljeni u niže i više redove, a najviši red je [[episkopat]]. Svi klerici moraju biti '''inkardinirani''' (doslovno: "ustožereni", tj. moraju pripadati) u [[dijeceza|dijecezi]] ili [[red]]u. [[Kanonsko pravo]] određuje klericima razne dužnosti i prava. Politička i društvena koncepcija koja značaj klera proširuje i na svjetovno područje naziva se [[klerikalizam]].
 Klerici kao poseban stalež postoje u [[katoličanstvo|katoličkim]],  [[pravoslavlje|pravoslavnim]] i [[Monofizitizam|monofizitskim]] crkvama. [[Protestanti]] odbacuju pojam klera, držeći se [[Martin Luther|Lutherove]] nauke o općem svećenstvu svih vjernika.
 == Izvori ==
 {{izvori}}
 [[Kategorija:Crkvene službe]]
 [[Kategorija:Kanonsko pravo]]