Razgovor sa suradnikom:Obsuser

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
WikipediaTutorial.png
Ovaj je članak dio wikipedijina
Uvodnog tečaja
Tečaj

Naslovna stranica
Uređivanje članaka
Oblikovanje članaka
Wikipoveznice
Wikiprojekti
Slike
Tablice
Stranice za razgovor
Ne zaboravite
Prijavljivanje
Imenski prostori
Zaključak

Vidi

Pomoć:Sadržaj

Obsuser, dobro došli na Wikipediju na hrvatskom jeziku, započetu 16. veljače 2003. godine – slobodnu enciklopediju!

Pozivamo vas na sudjelovanje u rastu ove svima dostupne enciklopedije na hrvatskom standardnom jeziku.


Ovdje su neke od stranica koje bi vam mogle pomoći:

  • Wikipedija − što je Wikipedija, povijest i organizacija projekta
  • Izvori − kako uspješno činiti Wikipediju boljom!
  • Slikeobvezno pročitati prije postavljanja bilo kakvih slika

Ako želite vježbati možete to raditi na stranici za vježbanje, u slučaju da vam zatreba pomoć učinite sljedeće:


Svoje doprinose na člancima ne potpisujte, dok komentare na pripadajućim stranicama za razgovor, suradničkim stranicama i Kafiću molimo potpisujte tako što ćete pritisnuti gumbić Button sig.png ili Vector toolbar signature button.png na alatnoj vrpci ili napisati 4 tilde (tilda = 4x istovremeno tipke AltGr + tipka s brojem 1), što kod uređivanja izgleda ovako ~~~~.
Vlastitu suradničku stranicu (onu koja se zove "Suradnik:Obsuser") možete uređivati po svojoj želji u skladu s pravilima uređivanja suradničke stranice (npr. asketski ili šminkerski).


Molimo Vas, ne stavljajte zaštićene radove bez dopuštenja! Nemojte izravno kopirati sadržaje s drugih internetskih stranica ako nemate izričito dopuštenje. Ako imate dopuštenje, napišite to na stranici za razgovor ili jednostavno dodajte ovdje. No, obvezno to napravite prije nego započnete s pisanjem preuzetog teksta. Molimo uočite da se svi doprinosi Wikipediji smatraju dualno licencirani, pod Creative Commons Imenovanje-Dijeli pod istim uvjetima 3.0 i GFDL licencijom. Ako ne želite da se vaše pisanje nemilosrdno uređuje i slobodno raspačava, nemojte ga ovamo slati. Također nam obećavate da ćete ono što ćete napisati sami napisati, ili ćete to prepisati iz nečeg što je u javnom vlasništvu ili pod sličnom slobodnom licencijom.


If you don't speak Croatian: This is the welcome message sent to new users of hr.wikipedia

Još jednom, dobro došli!

-- Bonč (razgovor) • Tagline: Wikipedija je slobodna enciklopedija koju svatko može uređivati. •  16:04, 31. kolovoza 2014. (CEST)

Premješteno iz Kafića[uredi]

(Premješteno iz Kafića)

== Google pretraga članka koji sam napravio ==

Kada će se članak koji sam napravio početi pokazivati među rezultatima Google pretrage (sada nije tu), te ko i kako odobrava valjanost moga članka? — Prethodni nepotpisani komentar napisao je Obsuser (razgovordoprinosi) 23:13, 30. kolovoza 2014.

Kad će se pojaviti u pretrazi, pitajte na Googleu. Kriterij članka može ocijeniti svaki suradnik, ali prvenstveno o tome brinu ophoditelji. Za sva pitanja pogledajte stranice pomoći koje su vam navedene u dobrodošlici. -- Bonč (razgovor) • Tagline: Wikipedija je slobodna enciklopedija koju svatko može uređivati. •  16:21, 31. kolovoza 2014. (CEST)

Hrvatski pravopis[uredi]

Valjda znate što se u hrvatskom piše velikim, a što malim slovom. Kubura (razgovor) 07:02, 9. studenog 2014. (CET)

Naravno da znam, ali u slučaju jedinica u nabrajanju (numerirane liste, bullet-liste), tabela i sličnih nabrajanja koja nisu nužno dio rečenice možemo (i ljepše je) koristiti veliko početno slovo. Mjeseci su odličan primjer. --Obsuser (razgovor) 17:58, 9. studenog 2014. (CET)
Nije točno. Ako rečenica ne završava točkom, onda nema velikog početnog slova, osim ako sama riječ nije takve vrste. To s velikim slovom nakon "bulleta" trag je starih inačica Worda koje su bile isključivo na engleskom. A je to netkomu ljepše, to ne mijenja pravopisna pravila. Kubura (razgovor) 03:05, 11. studenog 2014. (CET)

Izvori, vanjske poveznice, prikaži...[uredi]

Pozdrav! Vjerujem da ste proučili kratki i informativni Uvodni tečaj, ali pogledajte još ipak razliku između izvora i vanjskih poveznica. Prilikom postavljanja (wiki)poveznica savjetujem oprez, jer samo jedno slučajno propušteno slovo zacrveni poveznicu, tj. ne vodi na željeni drugi pojam ili dio kakvoga članka (kao npr. ovdje gdje sam to ispravio). Zato prije konačnoga usnimavanja izmjena savjetujem i uporabu tipke "Prikaži kako će izgledati" (na dnu prozora za uređivanje), kako biste provjerili je li sve onako kako ste htjeli. Srdačan pozdrav, --Maestro Ivanković 12:43, 9. studenog 2014. (CET)

Pozdrav! Ovdje ste Vi samo ispravili niko→nitko, evropskih→europskih, posmatrao→promatrao, te kod titule – Bosanki→Bosanski (ja nisam uopće prepravljao ovo Bosanki, jer nisam ni primijetio kako je bilo napisano, tako da je to ostalo nepromijenjeno). Što se tiče Tečaja pročitao sam isti, a vjerojatno Vas je zaintrigiralo to što sam ovdje (a ne ovdje) izmijenio naziv Bilješke u Reference umjesto u Izvori. Poveznice i Prikaži kako će izgledati i dr. opcije znam kako funkcioniraju. U svakom slučaju, hvala na komentaru... :) --Obsuser (razgovor) 17:47, 9. studenog 2014. (CET)

Razgovori[uredi]

Bok Obsuseru! Zahvaljujem za prethodni odgovor: nije mi bila namjera imputirati Vam izmjenu koju niste napravili (pa za istu, dakako, niste ni odgovorni), nego samo upozoriti na sitne omaške koje se novim suradnicima često potkradu zbog nedovoljnoga Wiki-iskustva. Ujedno molim da uvažite i sljedeći savjet: druge suradnike poštujemo tako što im odgovaramo na njihovoj stranici za razgovor. Na taj način sugovornik biva automatski obaviješten o novoj poruci. Da bi komunikacija između suradnika bila što uspješnija, molim proučite kako održavati razgovor među suradnicima (klik na drugi dio mojega suradničkoga imena vodi Vas na moju SZR). Srdačan pozdrav,--Maestro Ivanković 18:19, 9. studenog 2014. (CET)

Kako prilikom uređivanja, tako i prilikom premještanja[uredi]

WikiSažetak.png
WikiSažetak2.png

Information.svgZahvaljujemo Vam na Vašim doprinosima Wikipediji na hrvatskom jeziku. No, kada spremate sadržaj članka, prije no što pritisnete tipku "Sačuvaj stranicu", molimo Vas – upišite kratko obrazloženje u polje "Sažetak" (koje se nalazi odmah uz tipku "Sačuvaj stranicu"). Time olakšavate drugim suradnicima koji iz sažetka mogu lako protumačiti vaše razloge svake pojedine izmjene. Primjerice, u slučaju nedavno načinjenih promjena. Popunjavajući polje "Sažetak" pomažete svima, uključujući i sebi, prepoznavati Vaše doprinose u povijesti uređivanja članaka, a to može biti koristan i učinkovit način pronalaženja tih istih doprinosa. Zahvaljujemo na trudu koji ćete uložiti, te na razumijevanju ove poruke.--MaGaCroatian squares Ljubicic.pngporuči mi 07:31, 10. studenog 2014. (CET)

O upravljanju carstvom, Gjergj Kastriotij[uredi]

Bok Obsuseru,


glede ovoga


Wikipedija:Navođenje izvora#Uporaba izvora na jednom mjestu u članku

Ukratko, WP:NI, WP:L, WP:N i wikipedija: Provjerljivost. citiranje je bitno.

Kad bismo gledali isključivo wikipedijin članak citiranje radova vidjeli bismo kako je od 4. lipnja 2007. u 23:30:29 godina izdanja na kraju, ne u sredini, niti iza imena i prezimena autora (autorâ) u zagradama.

Primjerice, treba navoditi po čemu je to Gjergj Kastriotij {{bolji naslov}} i rabiti predložak bolji naslov, a ne premještati članke bez izvora i bez navođenja izvora u samom članku, te u sažetku izmjene kojom se premješta članak.

Ako se jednostavnom pretragom Hrvatske enciklopedije može utvrditi:

  • Kastrioti [kastri·o'ti], Gjergj Skënderbeu → SKENDERBEG
  • Skenderbeg ili Skanderbeg (također Juraj ili Đorđe Kastriotić, turski Iskender-bei, albanski Skënderbeu), albanski knez (…)

I nakon što ste primili obavijest administratora Kubure, vi ste i dalje nastavili s mijenjanjem maloga početnoga slova, koje se nalazi u predlošku {{Infookvir knjiga}}, u veliko početno slovo.

Vaša je izmjena od 9. studenoga 2014. u 23:55:11 (CET), dok ste na poruku administratora Kubure odgovorili 9. studenoga 2014. u 19:38:06.

U toj izmjeni kojom ste mijenjali malo početno slovo u veliko početno slovo načinili ste još nekoliko dvojbenih radnji:

  • (1) postavljanje kurziva u enciklopedijskoj natuknici;
  • (2) ubacivanje nepotvrđene izjave: "neki povjesničari tvrde da".
    • Takve izjave nisu korisne jer je nemoguće pokazati o kojem se broju povjesničara radi niti bi bilo opravdano navođenje tog nekog broja povjesničara i nekog broja njihovih radova kao potkrjepu tvrdnji o "nekom broju";
  • (3) dopisivanje bez pozivanja na bilo koji izvor (ijedan), dopisivanje ovoga niza znakova: "tako i za povijest srednjovjekovne Bosne.";
    • Neopravdano i neenciklopedijski bi bilo navoditi sve one srednjovjekovne tvorevine koje se u djelu navodno spominju. Bosna se ne spominje, barem ne pod tim imenom, već pod nekim drugim imenima za kojâ nije pouzdano utvrđeno jesu li u svezi s Bosnom ili nisu;
  • (4) neusklađivanje niza znakova, te postavljanje (preoblikovanjem) niza znakova u obliku: "načinjen od strane";
    • taj niz znakova nije u skladu s hrvatskim skladnjoslovljem, ni s hrvatskim izrekoslovljem, niti s hrvatskim besjedoslovljem.
  • (5) kalendarske godine navode se s točkom na kraju iza zadnje brojke, jer su rednim brojevima, a ne običnim
  • (6) dijelovi bibliografske referencije navode se odijeljeni zarezima, ne točkama, iza naslova knjige u bibliografskoj referenciji ne piše se točka.
  • (7) dopušteno je kod popisa rabiti točku sa zarezom, osobito jer ti naslovi poglavlja nisu napisani kao rečenice (ne završavaju točkom), a nisu ni dio rečenice koja je počinjala ovako: "Za povijest južnih Slavena najvažnija su poglavlja od 29. do 36, i to:";
  • (8) postavljanje kurziva u slučaju "Historijski zbornik 5".
  • (9) u: „Raukarov zborniku”
    • dio "u:" ne ide pod kurziv, a treba se napisati u čemu točno, u knjizi:, u publikaciji:, u brošuri:, u zborniku:. To znači u zborniku: Raukarov zbornik, a ne u zborniku: Raukarov zborniku. Naslov zbornika ne ide pod navodnike, osobito se ne postavljaju rukopisni navodnici tamo gdje ne treba.
  • (10) stranice su redni brojevi.
  • (11) mijenjanje:
    • »L'edition critique du 'De administrando imperio'«
    • mijenjanje u:
    • «L'edition critique du 'De administrando imperio'»
      • Molio bih te da ne mijenjaš oblike navodnika bez prave potrebe.
  • (12) što označava ovaj naslov: „Vizantinski zvori za istoriju naroda Jugoslavije”
    • ništa
    • izvoru je naslov Vizantijski izvori za istoriju naroda Jugoslavije (lat. Fontes Byzantini historiam populorum Jugoslaviae spectantes)
  • (13) toliki razmaci ubačeni prije naslova odlomka == Izvori ==
  • (14) mijenjanje naslova odlomka Bilješke u == Izvori ==

Zaključno: Molim Vas lijepo da ubuduće navodite izvore (WP:NI), te da ne premještate članke bez izvora i bez nekoga reda. Postoji {{bolji naslov}} te bi bilo uputno da isti rabite. Molim Vas da ne mijenjate način na koji je navođena literatura i da na taj način ne mijenjate stilsko oblikovanje članaka koje je dogovoreno na wikipediji na hrvatskome jeziku. Molim vas da to ispravite na način kako je smjernicom o navođenju izvora predviđeno. Hvala na razumijevanju. Lijep pozdrav, -- Nesmir Kudilovič (razgovor) 11.32, 10. martinščaka (studenoga) 2014. (SEV)

Nepoznavanje hrvatskog[uredi]

[1] Krivo ste deklarirali materinski jezik. Da Vam je hrvatski materinski, onda biste znali da u hrvatskom nema "obuhvatanja" ni "shvatanja", nego "obuhvaćanja" i "shvaćanja". Vi ste, naprotiv, još izmijenili tekst na pogrješno, zbog čega je Vaše uređivanje uklonjeno. Kubura (razgovor) 03:52, 11. studenog 2014. (CET)

[2] "Vjekovni" i "stoljetni" na hrvatskom nisu isto. Kubura (razgovor) 04:26, 11. studenog 2014. (CET)

Nepoznavanje pravopisa - kalendarske godine[uredi]

[3] Kalendarske se godine po hrvatskom pravopisu pišu kao redni broj, a ne kao glavni broj. Umetanje crtice umjesto spojnice ne isključuje to pravilo. Kubura (razgovor) 04:08, 11. studenog 2014. (CET)

I ovdje [4]. Kubura (razgovor) 04:18, 11. studenog 2014. (CET)

Nepoznavanje pravopisa - mala i velika slova[uredi]

[5] Imena mjesecâ na hrvatskom jeziku pišemo malim slovom. Nadnevak sam po sebi nije rečenica, pa ondje "lipanj" ne dolazi velikim početnim slovom. Kubura (razgovor) 04:15, 11. studenog 2014. (CET)

[6] Ime jezika. I "Bugarsko Carstvo" i "bugarsko carstvo" može biti točno, no pitanje je u kojem ga surječju rabite. Stoga ondje nije bilo potrebe mijenjati. I t.d. Kubura (razgovor) 04:23, 11. studenog 2014. (CET)

[7] Kao da je to jedini predložak na kojemu su pravopisne pogrješke. Pravopisna pravila hrvatskog jezika, ne moram Vam ovdje ponavljati cijelu knjigu. Kubura (razgovor) 05:37, 11. studenog 2014. (CET)

Moja suradnička[uredi]

[8] To je moja stvar i čim udovoljava smjernicama, ne tiče Vas se kako izgleda. Kubura (razgovor) 05:45, 11. studenog 2014. (CET)

[9] K tome, moja suradnička stranica ne pituraje. Kubura (razgovor) 05:48, 11. studenog 2014. (CET)

Odbrana?[uredi]

Molim lijepo bez odbrane . Hvala. -- Nesmir Kudilovič (razgovor) 10.20, 11. martinščaka (studenoga) 2014. (SEV)

Služeni jezik hrvatske wikipedije je hrvatski jezik[uredi]

Glede ovoga i prethodno navedenoga u odlomku #Odbrana? Information.svg Dobrodošli na Wikipediju! Drago nam je što doprinosite Wikipediji, no skrećemo pozornost na činjenicu da je službeni jezik na hrvatskoj Wikipediji − hrvatski jezik. Želite li pisati na nekom drugom jeziku, što ste napravili u članku Skenderbeg, molimo vas odaberite odgovarajuću inačicu Wikipedije gdje je taj jezik službeni. Hvala na razumijevanju.-- Nesmir Kudilovič (razgovor) 3.26, 12. martinščaka (studenoga) 2014. (SEV)

»Navodnik«[uredi]

Po kom to pravopisu su » « nisu dopušteni?

Mogu pogledati u:[1][2][3][4][5][6][7] te u:[8] gdje je u pretisku jasno naznačeno kako su u tisku »navodnici« običniji § 413., § 494. – § 504., § 509. i § 537., te § 540. – 543.

  1. Stjepan Babić, Božidar Finka, Milan Moguš, Hrvatski pravopis, 2. dorađeno izd., Školska knjiga, Zagreb, 1994., ISBN 953-0-40005-5
  2. Stjepan Babić, Božidar Finka, Milan Moguš, Hrvatski pravopis, IV. izd., Školska knjiga, 1996., Zagreb, ISBN 953-0-40005-5, ISBN 978-953-0-40005-4
  3. Stjepan Babić, Božidar Finka, Milan Moguš, Hrvatski pravopis, 5. – prerađeno izd., Školska knjiga, Zagreb, mjeseca prosinca 2000., ISBN 953-0-40017-9, (Crolist)
  4. Stjepan Babić,  Božidar Finka , Milan Moguš, Hrvatski pravopis, VIII. izd., Školska knjiga, 2004., Zagreb, ISBN 953-0-40017-9, ISBN 978-953-0-40017-7
  5. Stjepan Babić, Sanda Ham, Milan Moguš, Hrvatski školski pravopis, s predgovorom Radoslava Katičića, Školska knjiga, Zagreb, 2005., ISBN 953-0-40026-8, (NSK)
  6. Stjepan Babić, Milan Moguš, Hrvatski pravopis : usklađen sa zaključcima Vijeća za normu hrvatskoga standardnog jezika, 2. izd., Školska knjiga, Zagreb, 2011., ISBN 978-953-0-40034-4, (NSK)
  7. Stjepan Babić, Sanda Ham, Milan Moguš, Hrvatski školski pravopis : usklađen sa zaključcima Vijeća za normu hrvatskoga standardnog jezika, IV. izd., Školska knjiga, Zagreb, 2012., ISBN 978-953-0-40026-9, (NSK)
  8. Stjepan Babić, Božidar Finka, Milan Moguš, Hrvatski pravopis, pretisak, »Školska knjiga«, Zagreb, mjeseca kolovoza 1990., ISBN 86-03-00121-9, (NSK)

Hvala na razumijevanju. Lijep pozdrav. -- Nesmir Kudilovič (razgovor) 10.51, 11. martinščaka (studenoga) 2014. (SEV)


Bosona[uredi]

U većini kritičkih izdanja, osobito onih koja nisu tiskana (ni izdana) u Bosni i Hercegovini (da se osiguram: niti su tiskana u Sloveniji, Saudijskoj Arabiji i sl.), ne izjednačava se Bosona sa zemljicom Bosnom. U tim kritičkim izdanjima pored eventualnog spominjanja Bosne stavlja se upitnik. -- Nesmir Kudilovič (razgovor) 10.51, 11. martinščaka (studenoga) 2014. (SEV)

Zadiranje u citate u članku Samuilo[uredi]

Ne smiješ zadirati u citate, kao u slučaju članka Samuilo:

U tom si slučaju, slučaju Samuilo promijenio citat iz knjige:

Wikicitati „Postojeća nauka smatra Samuilovu državu bugarskom, što je pretpostavka koja ima oslonca u primarnih izvorima: bizantijski autori zovu je 'Bugarska' a njen živalj 'Bugari'. Samuil je sebe smatrao vladarom 'Bugara', a ne 'Makedonaca'. Bizantijski car Vasilije II, koji je zadao strašan poraz Samuilovim snagama 1014. godine, zaslužio je epitaf 'bugarski koljač'.”

u nešto sasma drugo:

Wikicitati „Postojeća znanost smatra Samuilovu državu bugarskom, što je pretpostavka koja ima oslonca u primarnim izvorima: bizantski autori zovu je ’Bugarska’ a njen živalj ’Bugari’. Samuilo je sebe smatrao vladarom ’Bugara’, a ne ’Makedonaca’. Bizantski car Vasilije II., koji je zadao strašan poraz Samuilovim snagama 1014. godine, zaslužio je epitaf ’bugarski koljač’.”

Isto tako mijenjao si i engleski citat:

Wikicitati „In the west of Bulgaria, at the time of the Russian invasions, there lived a count or provincial governor called Nicholas. By his wife Rhipsimé he had four sons, whom he named David, Moses, Aaron, and Samuel; to the world they were collectively known as the Comitopuli, the Count’s children. Of what province Nicholas was governor we do not know, nor when he died. By the time of the abdication of Tsar Boris, his sons had succeeded to his influence; and to them the Western Bulgarians looked to preserve their independence.”

gdje si promijenio oblik apostrofa u oblik:

Wikicitati „In the west of Bulgaria, at the time of the Russian invasions, there lived a count or provincial governor called Nicholas. By his wife Rhipsimé he had four sons, whom he named David, Moses, Aaron, and Samuel; to the world they were collectively known as the Comitopuli, the Count's children. Of what province Nicholas was governor we do not know, nor when he died. By the time of the abdication of Tsar Boris, his sons had succeeded to his influence; and to them the Western Bulgarians looked to preserve their independence.”

Prevodio si nazive knjiga izdane u Sofiji i u Moskvi umjesto da si transliterirao nazive tih knjiga kako je to uobičajeno kod navođenja bibliografskih jedinica.

Uklanjao si točke iza rednih brojeva stranica i umetao kalendarske godine izdanja tih knjiga poslije imena i prezimena autora, te si te umetnute kalendarske godine ispremještao s njihovih prvobitnih položaja u bibliografskoj referenciji. Nadalje, tim si kalendarskim godinama oduzeo njihovo svojstvo rednoga broja, i to si svojstvo oduzeo na način uklanjanja točke iza kalendarske godine.

Još tu ima detalja kao u priči. Ubacivanje navodnika oko naslova knjiga, oko naslova časopisa se ne može rabiti navodnike, naslov časopisa piše se kurzivom, a naslov rada u časopisu se stavlja u navodnike, itd., itd. -- Nesmir Kudilovič (razgovor) 3.13, 12. martinščaka (studenoga) 2014. (SEV)


Glede navedenoga u odlomku #Zadiranje u citate u članku Samuilo:

Information.svgPozdrav, zahvaljujemo na vašim doprinosima! Vaš doprinos u članku Samuilo (car) ocijenjen je netočnim i uklonjen je. Namjerno unošenje netočnih informacija smatra se vandalizmom pa vas molimo da to ubuduće na radite. Ako ste krivi podatak unijeli slučajno, ispričavamo se na smetnji. Hvala na razumijevanju.-- Nesmir Kudilovič (razgovor) 3.31, 12. martinščaka (studenoga) 2014. (SEV)

Glede navedenoga u odlomku #Odbrana?

Nuvola apps important.svg Vaš doprinos u članku Skenderbeg ocijenjen je kao namjerno unošenje netočnih podataka te je uklonjen. Namjerno unošenje netočnih informacija smatra se vandalizmom zbog kojeg možete biti blokirani. Hvala na razumijevanju.-- Nesmir Kudilovič (razgovor) 3.31, 12. martinščaka (studenoga) 2014. (SEV)

Kovanje i ispravljanje[uredi]

Selam aleć Obsuseru,

glede ovoga.

Nije poželjno kad netko javno izjavljuje da će praviti pogrješke, i to jezične naravi, a onda se očekuje od nas sviju da to popravljamo. Niti je takvo očekivanje o popravljanju poželjno.

Svatko je dužan pridržavati se pravopisa na wikipediji, tko ne posjeduje pravopis, niti je voljan zagledati u nj, tražiti po pravopisnom rječniku i drugim rječnicima, taj ne može očekivati da se ide i čisti iza takvoga suradnika. Hvala na razumijevanju. Lijep pozdrav, -- Nesmir Kudilovič (razgovor) 4.01, 12. martinščaka (studenoga) 2014. (SEV)

  • P. S. Temeljno je pravilo hrvatske wikipedije njen službeni jezik, a službeni jezik hrvatske wikipedije je hrvatski jezik. Nema tu jeste. -- Nesmir Kudilovič (razgovor) 4.01, 12. martinščaka (studenoga) 2014. (SEV)

Stari most[uredi]

Selam aleć Obsuseru,

glede ovoga.

Ne smije se ubacivati proizvoljne tvrdnje o navodnim rušiteljima mosta i onda ih još nacionalno etiketirati nekakvim bošnjačkim nazivom za Hrvate Bosne i Hercegovine. Hvala na razumijevanju. Lijep pozdrav. Merhaba. -- Nesmir Kudilovič (razgovor) 4.08, 12. martinščaka (studenoga) 2014. (SEV)

Glede vašega doprinosa članku Stari most:

Information.svg Dobrodošli na Wikipediju! Drago nam je što doprinosite Wikipediji, no skrećemo pozornost da je potrebno doprinose potkrijepiti izvorima. Više o tome pročitajte na Wikipedija:Literatura i Wikipedija:Navođenje izvora. Hvala na razumijevanju.-- Nesmir Kudilovič (razgovor) 4.08, 12. martinščaka (studenoga) 2014. (SEV)

Sadržaj, ne suradnik[uredi]

[10] Ne znamo odakle je tko ni tko je što, niti se bavimo time. Ostaje nam samo suditi (kakav je tko) po uređivanjima.
Članke morate pisati i uređivati na hrvatskom. Ako ne znate, onda nemojte, nego pođite na jezične projekte koje razumijete. Ovako kad sijete jezično miješane tekstove ne poboljšavate projekt, a drugima otežavate održavanje. Nitko nije došao na Wikipediju da bi čistio za drugim.
Je li netko iz neznanja ili namjerno poubacivao nehrvatske riječi, to ne znamo. Dobronamjernom se dogodi nehotice, a nedobronamjerni to izvodi ciljano i za rezultat izgleda isto. Pretpostavljamo dobru namjeru, no zlonamjernici to zlorabe. Nažalost, i dobronamjerni svojom nepažnjom zadaje nepotrebni posao održavateljima.
Neznanje jezika povlači druge stvari za sobom. Pa onda i najdobronamjernija uređivanja nose sumnju sa sobom. Kad se među jajima nađu kukavičja jaja, povjerenje nestaje.
Da zbilja vladate hrvatskim jezikom da Vam je razina znanja na razini materinskog, onda Vam se ne bi događali onakvi propusti. Ono su stvari koje biste već morali znati; jezične razlike nisu toliko velike, mogli ste ih naučiti.
Kad već tvrdite da govorite bošnjačkim ili srpskim kao materinskim, a da pokušate usmjeriti Vašu kreativnu energiju kod naših kolega s tih projekata? Sigurno će Vaše znanje ondje bolje doći do izražaja. Srdačni pozdrav, Kubura (razgovor) 04:59, 13. studenog 2014. (CET)

[11] Kao što rekoh. Ovakve nepažnje zadaju nam dodatni posao. Kubura (razgovor) 05:02, 13. studenog 2014. (CET)

Savjet[uredi]

[12] Ako ne znate dobro hrvatsko nazivlje u fizici i matematici, nemojte se upuštati u uređivanje tih članaka. Ako znate, dobro. Šteta je Vašeg vremena ako ne znate, a potrošili ste ga pišući ovdje, pa ste zadali nepotrebni posao i sebi i drugima. Kubura (razgovor) 06:57, 15. studenog 2014. (CET)

Svakako staviti opis u sažetak[uredi]

[13] Shvaćam što želite ovdje napraviti, samo ubuduće, molim Vas, navedite u sažetku što ste napravili. Primjerice, "zamjena spojnice crticom". Kubura (razgovor) 06:59, 28. studenog 2014. (CET)

Presloviti po hrvatskim, ne po engleskim pravilima[uredi]

[14] Lijepo je što si preveo naziv izvornika, ali potrebno je ostaviti naziv izvornika. Tko bude poželio potražiti znanstveni rad na koji se poziva autor članka, ne će ga naći jer taj rad pod tim imenom uopće ne postoji. Kubura (razgovor) 18:49, 9. prosinca 2014. (CET)

Hvala na zahvali[uredi]

Hvala ti na zahvali. Ali šta ćeš, ti malo pocukriš i malo posoliš bez loše namire, a triba samo pocukrit. Kubura (razgovor) 07:57, 12. prosinca 2014. (CET)

Navodnici[uredi]

Koja je svrha ovog [15] uređivanja? U sažetku stoji dorada. Što se to doradilo u članku?--MaGaCroatian squares Ljubicic.pngporuči mi 21:49, 26. prosinca 2014. (CET)

Igranje s navodnicima nije nikakva dorada, niti je razlog za silnim premještanjima članaka. U prijevodu = neproduktivno uređivanje.--MaGaCroatian squares Ljubicic.pngporuči mi 08:03, 27. prosinca 2014. (CET)

Dorada ne odgovara na pitanje što je gore od onoga što je bilo, već što je bolje od onoga što je bilo, a uređivanjima u kojima se mijenjaju navodnici - članak nije ništa bolji, i zato je neproduktivno, pa bih lijepo molio ne raditi ubuduće takva uređivanja. Još bih molio ne kopirati nazad moje poruke koje pišem ovdje. Pamćenje me dobro služi.--MaGaporuči mi 19:39, 27. prosinca 2014. (CET)

Ako je cilj ljepota, onda se zna gdje se ide: izbor za miss nečega. Ako je cilj lakše praćenje rasprave, onda se naglasi na svojoj SZR da se želi rasprava na jednom mjestu, ali svejedno moraš druge suradnike obavještavat da si im ostavio odgovor na svojoj SZR.--MaGaporuči mi 19:49, 27. prosinca 2014. (CET)

Miss nečega: trebam crtati? Toliko je natjecanja u ljepoti koja počinju s Miss... Moja rečenica je više nego jasna, a ako imate problem s razumijevanjem, mogu probati objasniti jednostavnije. Stranice za razgovor ne služe da bi bile lijepe (wikipedija nije niti jedno natjecanje koje počinje s Miss) već da suradnici komuniciraju na njima. Ako sam zamolio da mi se ne kopiraju stari razgovori, onda očekujem da se tako i radi, isto kao što ja poštujem ako drugi suradnici žele kompletnu raspravu na njihovim SZR. Jednako tako, jednostavno sam objasnio što je neproduktivno uređivanje (na konkretnom primjeru uređivanja) i ne mislim više ironično-provokatorski objašnjavati.--MaGaporuči mi 21:12, 27. prosinca 2014. (CET)

Katolička Crkva u Moldaviji[uredi]

Nuvola apps important.png Molimo Vas prestanite s nekonstruktivnim doprinosima na Wikipediji. Takvi doprinosi smatraju se vandalizmom zbog kojeg možete biti blokirani. Hvala na razumijevanju. -- Bonč (razgovor) • Tagline: Wikipedija je slobodna enciklopedija koju svatko može uređivati. •  01:33, 29. prosinca 2014. (CET)

Katolička Crkva[uredi]

[16] Ovdje je Crkva ustanova, ne građevina, pa ju pišemo velikim slovom. Usporedi [17] "»Katolička Crkva i znanost: doprinos i odnosi«", [18] "Katolička Crkva i dušobrižništvo hrvatskih iseljenika ". Kubura (razgovor) 02:12, 29. prosinca 2014. (CET)

[19] Ponavljam: Crkva je ovdje ustanova, a ne građevina.
Drugo, pravopis.hr nije mjerodavan, jer se zna kako je političkom mjerom i ignoriranjem znanstvene zajednice (paravan od slamenih lutaka nije znanstvena zajednica!) nametnut taj krivopis i kako se proveo svatko tko se suprotstavio moćniku koji je stajao iza tog krivopisa. Kubura (razgovor) 02:29, 29. prosinca 2014. (CET)

[20] Pravopis je tu nedosljedan. Ustanovu se piše velikim slovom. Kubura (razgovor) 02:36, 29. prosinca 2014. (CET)

Čitaš li ovo? [21] [22] Ovo su samo primjeri. Glas Koncila, koji je poznat po dobroj kvaliteti lektoriranosti tekstova, ustraje baš na tome da se tako oslovljava Katoličku Crkvu.
Molim te, ne pravi probleme s time, da te ne moram blokirati. Ne čini uređivačke ratove. Kubura (razgovor) 03:04, 29. prosinca 2014. (CET)

[23] Nema izvora. Kubura (razgovor) 03:09, 29. prosinca 2014. (CET)

Pazi na ovo[uredi]

[24] Lijepo zamišljeno, ali jesi li siguran da je samo "gorsko pješaštvo" ili se radi o "motoriziranom pješaštvu"? Kubura (razgovor) 02:39, 29. prosinca 2014. (CET)

Predlošci[uredi]

Ovolika hrpa predložaka [25] postavljena u članak treba biti obrazložena na stranici za razgovor, inače - ništa od njih. Ne mogu se predlošci tek tako stavljati u članke.--MaGaporuči mi 08:26, 30. prosinca 2014. (CET)

Ono u što se ne razumijete[uredi]

[26] Govorite s pozicija vukovačkih zabluda. A kome ste ostavili zapadnu ikavsku novoštokavštinu i sav njen utjecaj na druga hrvatska narječja? Kubura (razgovor) 02:17, 31. prosinca 2014. (CET)

Behar[uredi]

Ključno je da se u samom časopisu bosanski muslimani nazivaju Hrvatima i njihov jezik hrvatskim. Urednici časopisa sebe smatraju Hrvatima. Safvet-beg Bašagić bio je aktivist Starčevićeve stranke u Zagrebu.
  • "Jer hrvatskog jezika šum / Može da goji, / Može da spoji / Istok i zapad, pjesmu i um."
  • "Već godine 1474. počimaju naši stari izbijati na površinu kao visoki vojnički i građanski dostojanstvenici. Od godine 1544. do 1612., dakle kroz šezdeset i osam godina, sjedilo je na stolici velikih vezira devet Hrvata, koji su kroz rečeno razdoblje 52 godine tresli Istokom i Zapadom. Osim toga, koliko je meni poznato, bilo je pet Hrvata zamjenika velikih vezira, više vezira i bezbroj beglerbega i begova, koji su upravljali raznim pokrajinama i okružjima."

Safvet-beg Bašagić, hrvatski književnik i hrvatski narodni preporoditelj

  • "Muslimane ne možemo drugačije nazivati nego po našem jeziku kojim su govorili naši pradjedovi, djedovi i otci, a taj je jezik hrvatski, a majka nam šira i uža domovina Hrvatska, Bosna i Hercegovina su dvije pokrajine šire nam domovine Hrvatske, a u Bosni i Hercegovini govorimo hrvatskim jezikom."

Ademaga Mešić

Edhem Mulabdić je zbog kontakata s vođama NDH bio je izopćen, poslije Drugoga svjetskog rata mu je suđeno, a ostao je i bez svoje mirovine. Vlasnik Behara Ademaga Mešić bio je osvjedočeni hrvatski nacionalist i budući doglavnik NDH[27]. Još kao mlad Ahmed Muradbegović je uvršten u knjigu Znameniti i zaslužni Hrvati (925.-1925.) a nalazi se tekst o njemu i u Pjesništvo hrvatskog ekspresionizma Cvjetka Milanje iz 2002. godine. „Kad sam g. 1929. htio izdati kalendar Musa Ćazim Ćatić za godinu 1930. pozvao sam i Hamida na suradnju i pitao ga da li je Hrvat, jer sam samo od Hrvata muslimana primao suradnju. On mi je odgovorio da je Hrvat i obećao mi suradnju, ali nije ništa poslao, i tako sam ja kalendar štampao bez njegova priloga, ali je zaplijenjen.” Toliko o hrvatstvu Alije Nametka i Hamida Dizdara. Hasan Kikić je uvršten u djelo Kratak pregled hrvatske muslimanske književnosti u BiH. --August Dominus (razgovor) 21:13, 31. prosinca 2014. (CET)

Blokada suradničkog računa[uredi]

Crveni karton.
Blokirani ste na rok: 1 mjesec!

Razlog je: osobni napadi i/ili napadačko ponašanje [28]


--MaGaporuči mi 16:01, 1. siječnja 2015. (CET)

Da, kada se ostane bez drugog načina i riječi (kada ste satjerani u kut) jedini izbor je upotreba ovlašćenja... Hahaha... Bravos! Hvala. --Obsuser (razgovor) 20:50, 1. siječnja 2015. (CET)
Ničim ja nisam stjeran u kut: kad se naučiš civilizirano razgovarati - bez vrijeđanja, možemo razgovarati. Nema na čemu - i drugi put.--MaGaporuči mi 20:54, 1. siječnja 2015. (CET)
Po čemu sam „necivilizirano” razgovarao? Po tome što sam rekao kako jest’ ili po tome što sam rekao nešto što se ne slaže s Vašim uvjerenjim i mišljenjima? Ako je blokada zbog ovog dijela: „Iznenađem sam bezobraznošću i izravnim omalovažavanjem intelekta homo sapiensa od strane administratora Wikipedije na hrvatskome jeziku... Normalnoj mentalno i psihički zdravoj osobi dosada bi sve bilo kristalno jasno (osim, kako da kažem, ako se ne pravi budala i ne pod*****a).” onda neka je, jer drugi razlog ne vidim... Nakon 2 m teksta pišete mi u 2 reda o tome kako sam vodio monolog ne ukazujući na manjkavosti članka i o tome kako treba obrazložiti točno što je sporno u članku, nikako drugačije, bez suvišnih osobnih teza, i kako članak ide pod ključ. Je li to civilizirano? To je samo civilizirano za današnju nazoviciviliziranost koju gledamo na TV-u (ono kada političari, KAO, nešto rade i, KAO, kulturni su i civilizirani). Ako jeste, onda se trebam početi uveliko služiti stilskim figurama kako bih bio što više ironičan a što manje neciviliziran jer – kako izgleda – ovdje treba samo politički i kulturno a ništa izravno... Ako ste se našli kojim slučajem uvrijeđeni ja se izvinjavam, jer to mi nije cilj i namjera. Cilj mi je da u članku stoji istina, a ne hrvatska istina ili bosanska (bošnjačka) istina ili srpska istina. Međutim, ne znam da li je to moguće?! Za sada je jasno kako se i što na svim balkanskim Wikijima radi... Ako se jedan te isti članak (jezički prilagođen, naravno) postavi na različite Wikipedije, desi se nešto čudno – svakom smetaju, interesantno, točno određeni dijelovi postavljenog sadržaja (ono što svakog (i to u većini slučajeva lično, na nacionalnoj i/ili vjerskoj osnovi) bode u oči i ne želi prinati drugima da je tako iako zna da je tako). Što li to? Lako je civilizirano... (da ne kažem što), ali što onda? Što smo postigli? Svi smo KAO kulturni, a jesmo li civilizirani; treba prvo u glavi definirati civiliziranost i razlikovati ju od kulture, s jedne strane, i pokušaja civiliziranosti kroz ironičnost i zaobilaženje izravnosti u cilju iskrivljenja istine (ono politički), s druge... I onda upravo Vi kažete da ne trebam iznositi lična mišljenja, već da napišem točno u čemu je stvar... O čemu mi onda ovdje pričamo... I jedno pitanje: Što Vi mislite, tko je više civiliziran: „Europljani” (npr. današnja kraljica Elizabeta) ili jedan (i jadan, neškolovan, nepismen, ali čovječan) stanovnik afričkog sela koji ide svaki dan u rudnik kako bi prehranio obitelj i naravno, ono važnije i civiliziranije, donio kraljici Elizabeti dijamantni prsten od 100 000 000 da bi ona išla na visokoj nozi, sa civiliziranim šeširićem na glavi, po svijetu, u mirovnim misijama? I sada će odgovor vjerojatno biti u dvije riječi ili ga neće biti uopće, kako ne bi bilo filozofiranja već samo ono točno u čemu je stvar... --Obsuser (razgovor) 21:46, 1. siječnja 2015. (CET)
Upravo tako, opet filozofiranje koje je ovoga puta došlo i do bidne kraljice i još bidnijeg afričkog seljanina. Kako je krenulo, ni oba pola nisu daleko. Civiliziranost se ovdje očituje tako da se poštuje svrha wikipedije, a to nisu rješavanja nacionalnih ili ekonomskih ciljeva. To je tuđa dužnost. Moja dužnost je da suradnike usmjeravam ka cilju i svrsi wikipedije. Kad filozofiranje prijeđe u vrijeđanje (bilo koga po bilo kojoj osnovi), tu završava sva priča. Svidjelo se to nekome ili ne, smatrao taj to civiliziranim ili ne. Uvrijeđenost tuđeg ega u tom slučaju ne pomaže.--MaGaporuči mi 21:59, 1. siječnja 2015. (CET)

Obsuser o pristranosti[uredi]

Dragi Obsuser, na člancima i diskusijama na wikipediji koje ti uređuješ obavezno izbrišeš sve što ti ne odgovara na način da napišeš nešto novo. Takve manipulacije samo svjedoče da nisi u stanju pravilno raditi pa pribjegavaš kao i ostali svim mogućim trikovima. Probaj malo da budeš pošten. To što ti težiš za nešto da dokažeš kada pretendiraš na filozofski razgovor je druga stvar pa onda sve što ti ne odgovara šablonski proglašavaš pristranim. Čak i kad ne razumiješ to što piše. „Moderna nacionalna kristalizacija...” npr. Tekst piše činjenice i to u jasno određenom kontekstu iz kojeg ti vadiš ono što ti odgovara. Ako ti se ne sviđa istina nemoj da čitaš i da raspravljaš, nego predlažem ti da ideš na neki forum. Slobodan si izmijeniti sve što je boldirano. Gorisvijeća (razgovor) 20:26, 17. ožujka 2015. (CET)

Crveni karton[uredi]

Crveni karton.
Blokirani ste na rok od 3 mjeseca!

Razlog je: Vrijeđanje suradnika


Za sljedeće vrijeđanje bilo koje suradnice ili suradnika – poput Vašega (sada izbrisanoga) na stranici za razgovor članka "Državni tajnik" – trajno ću Vas blokirati! Vrijeđanje suradnika i suradničkih doprinosa ovdje nije i nikada neće biti prihvatljiv oblik ponašanja. Maestro Ivanković 20:12, 26. lipnja 2015. (CEST)

Što treba dodati[uredi]

[29] Nisam čitao ni prevodio, samo sam dodao ono što je nedostajalo u izvorima: oznaku jezika. Kubura (razgovor) 21:17, 12. listopada 2017. (CEST)

@Kubura: Preporučam i čitanje i slušanje (a pogotovo primjenjivanje), s tim da moralo se i pročitati da bi se dodale te oznake i ostalo, ali nebitno... To je sasvim OK, za razliku od cenzure (vidio sam na Wikidata stavci da je netko bio obrisao ovaj članak, i to dva puta, pa sam ga stoga napravio kao mali ogled)... --Obsuser (razgovor) 01:01, 13. listopada 2017. (CEST)

Razgovor[uredi]

Information.svg
Pozdrav! Druge suradnike poštujemo tako što im odgovaramo na njihovoj stranici za razgovor. Na taj način sugovornik će dobiti obavijest o novoj poruci. Kako bi komunikacija između suradnika bila što uspješnija, molimo proučite kako održavati razgovor među suradnicima. Hvala na razumijevanju.

--Ivica Vlahović (razgovor) 09:56, 13. listopada 2017. (CEST)

Odg.: Zenica i uputa[uredi]

[30]

  • s predloškom navodno sporni sadržaj članka nije ispravljen niti poboljšan
  • novostvoreni predložak vrlo je upitan, šta je "svjetski pogled na temu"? Tko to određuje? Predložit ću ga zbog toga za brisanje
  • "U članku se spominju Hrvati gdje god je to moguće i napisan je pristrano i nacionalno lokalizirano" - Ne vidim u spominjanju Hrvata i Hrvatstva tog kraja ništa loše. Jezične inačice wikipedije postoje između ostalog da bi pisale o lokalnom viđenju odgovarajuće teme
  • potrudi se pisati na hrvatskoj wikipediji na hrvatskome jeziku, nije toliko različit od srpskog jezika

--Mateo K 01 (razgovor) 21:40, 22. srpnja 2019. (CEST)

@[[Suradnik:Mateo K 01|Mateo K 01}}

  • zato se i stavlja predložak, da se naznači da članku nešto nedostaje; kao što se stavi i predložak {{bez izvora}} kada nema izvora; korisnik koji dodaje taj šablon nije dužan i popraviti članak rješavanjem problema, zato i dodaje šablon
  • svjetski pogled na temu je pogled svijeta na temu, a ne jedne države, naroda i sl.; određuje svijet; svaka čast što ćeš ga predložiti za brisanje, umjesto eventualno korigirati
  • ne vidim ni ja tu ništa loše, ali vidim u izostavljanju spominjanja drugih naroda i država; stoga je i dodat predložak {{globaliziraj}}; ta izjava je smiješna, jezične inačice wikipedije NE postoje između ostalog da bi se pisalo o lokalnom viđenju odgovarajuće teme nego da bi se dalo neutralno viđenje teme na datom jeziku inačice – dakle, neovisno od jezika piše se neutralno o temi, ali na hrvatskom jeziku npr.; a ovdje na hr.wikipedia napravljen je lokalni bar, da ne kažem kafana, sa naslovnom stranom koja nema uglavnom niti jednu vijest koja nije iz Hrvatske ili o Hrvatima; nije ovo Wikipedia Hrvata ili Hrvatske nego svjetska Wikipedia na hrvatskom jeziku; pogledati en:Wikipedia:WikiProject Countering systemic bias
  • omaklo mi se, izvinite zbog toga; nadam se da smo se razumjeli

--Obsuser (razgovor) 22:30, 22. srpnja 2019. (CEST)

Crveni karton[uredi]

Crveni karton.
Blokirani ste na rok: 3 mjeseca!

Razlog je: zanemarivanje uputa


--Tulkas Astaldo (razgovor) 22:55, 22. srpnja 2019. (CEST)

Hvala za tu 3-mjesečnicu. Sad bih želio ljubičasti karton (∞), ak' dopuštate naravno. --Obsuser (razgovor) 22:24, 23. listopada 2019. (CEST)

Prikaži[uredi]

Prikaži kako će izgledati3.PNG

Information.svg Pozdrav, cijenimo Vaše doprinose na Wikipediji i stoga Vas molimo da prije nego što snimite svoje promjene na stranici uporabite tipku Prikaži kako će izgledati koja se nalazi pored tipke Sačuvaj stranicu. Tako ćete odmah vidjeti što ste napravili i moći ispraviti eventualne pogrješke. Prečestim snimanjem raznih sitnica zatrpava se stranica nedavnih promjena. Tipka je prikazana na slici desno. Ako namjeravate raditi veće izmjene ili pisati duži tekst, bolje je da prvo kopirate stari tekst stranice na svoje računalo (u Notepad ili neki drugi program), tamo ga uredite, a zatim konačnu inačicu iskopirate u prozor za izmjenu teksta stranice. Hvala na razumijevanju.--Kraljnnm (razgovor) 23:00, 23. listopada 2019. (CEST)

OK. --Obsuser (razgovor) 23:05, 23. listopada 2019. (CEST)

Uputa (uređivački ratovi)[uredi]

Dobro si došao konstruktivno doprinositi, voditi uređivačke ratove protiv više suradnika je neprihvatljivo. --Mateo K 01 (razgovor) 23:25, 23. listopada 2019. (CEST)

Svakako. To važi i za tebe. --Obsuser (razgovor) 23:25, 23. listopada 2019. (CEST)
U redu je jednom vratiti izmjenu. Već si isto pokušao prije nekoliko mjeseci, suradnici su protiv tvoje predložene promjene. --Mateo K 01 (razgovor) 23:27, 23. listopada 2019. (CEST)
Pokušavam evo opet jer i ja sam protiv njihovog nevalidnog vraćanja. I ja sam valjda "suradnik", zar to ima tim odabranih suradnika koji ako su protiv nekog tamo suradnika to je to, njihova posljednja... --Obsuser (razgovor) 23:29, 23. listopada 2019. (CEST)
Slažem se s Mateom.-Kraljnnm (razgovor) 23:30, 23. listopada 2019. (CEST)
Eto i User:Kraljnnm ratuje izmjenama a nije u pitanju očiti vandalizam nego content dispute. Neće da sačeka odluku admina, kakvog takvog. --Obsuser (razgovor) 23:36, 23. listopada 2019. (CEST)
Nemoj cjepiblačiti nego normalno uređuj članke i sve će biti u redu.-Kraljnnm (razgovor) 23:43, 23. listopada 2019. (CEST)
Pokušavam to. --Obsuser (razgovor) 23:44, 23. listopada 2019. (CEST)

Što Wikipedijina zajednica nije[uredi]

[31] "...i uvijek ću ga napraviti ponovo ako bude bilo potrebe" - pročitajte WP:NIJE#Wikipedija_nije_bojište. --Mateo K 01 (razgovor) 01:33, 24. listopada 2019. (CEST)

OK, neće se ponoviti. --Obsuser (razgovor) 15:40, 24. listopada 2019. (CEST)

Slovo o globaliziranju[uredi]

Napisao si ovo [32], a u duhu tvoga jednog prijašnjeg komentara [33] evo ti obrazloženja. Nema se tu šta "globalizirati". Bjelosvjetska tumačenja otvoreno i drsko zakidaju jedne, a preuveličavaju druge, sve zbog prljavih interesa politika država koje tiskaju te enciklopedije i medije. Inozemna literatura uglavnom prepisuje iz literature velikih sila, čiji su znanstvenici pisali radove sukladno interesima svojih država, ili su površno sastavljali temeljem stereotipa ili zaključivanjem temeljem oskudnih informacija ili temeljem lažiju, poluistina i filtriranih informacija koje su im dostavili ideologizirani, zlonamjerni, neuki i površni lokalni (dez)informatori s terena.
"...treba globalizirati jer govori samo o Hrvatima i hrvatskome gdje god je to moguće." Naprotiv, usporedi s drugim projektima. Primijetit ćeš suprotno: izbjegavaju spominjati Hrvate. N.pr., britanski su mediji u vrijeme Domovinskog rata govorili o Bošnjacima, Srbima i katolicima u BiH. Hrvate su spominjali samo kad je trebalo netkog optužiti za ratne zločine, spominjati NDH i tako to. Bjelosvjetski su mediji prešućivali zločine nad Hrvatima, dok su Hrvate razapinjali čim bi netko upro prstom u njih, makar da je netko samo pao s bicikle.
Idemo dalje. Bog je prvo sebi stvorio bradu, pa je logično da će suradnici hr.wiki prvo i najviše pisati o svom narodu, Hrvatima, ma da je bilo koji kraj svijeta. Što znači da će jednom doći (ili su već došli) na red i drugi narodi; neporeciva je činjenica da se hr. suradnici služe svim izvorima, uz hrvatske i srpske i bošnjačke. Hrvati često nikako nisu na red došli na drugim Wikipedijama, nego nas potiskuju i spominju nas tek u odjeljku o statistikama s popisa stanovništva. "Globaliziranje" je potrebno drugdje. Kubura (razgovor) 18:28, 24. listopada 2019. (CEST)

Tvoj stav je zlouporaba Wikipedije kao Wikimedijinog projekta u trenutnom formatu, a to je navođenje relevantnih tvrdnji uz reference, ne baveći se originalnim istraživanjem i istjerivanjem istine. Bog je kao entitet kakvog ga uzimamo u mogućnosti da stvori sebi šta hoće i radi šta hoće, čovjek tj. ljudi su robovi i nisu sami svako pojedinačno bog jer Bog je jedan (više svemoćnih Bogova je besmislica).
Članak u kojem se govori samo o HVO-ovoj nevinosti i samo o krivici drugih treba globalizirati dodavanjem šta misli bošnjačka i srpska strana. Do tada je neneutralan i pristran, te neglobaliziran. Tačka! Ako vas to dira i boli u duši, vi izbrišite, ali nikada nećete doseći nivo neutralnosti i prosvijećenosti koji Wikipedia na engleskom ima ako nastavite s privatiziranjem mišljenja i cenzurom koju sprovodite. Ako je sprovode i strani mediji, vi lijepo postanite novinar takvog medija i objavite tamo istinu, koja će potom ući u članak. Ponavljam, istjerivanje istine na Wikipediji je zlouporaba trenutnog formata ovog Wikimedijinog projekta, a oni znaju zašto je format takav trenutno. Srpska Wikipedia je za hrvatsku almanah samo takav, a bošnjačka uz srpskohrvatsku nalik neutralnoj narodnoj povelji zahvaljujući neutralnosti i ničemu drugome (u oba slučaja, i :sr: i :bs:). --Obsuser (razgovor) 20:48, 24. listopada 2019. (CEST)
Ostale Wikipedije nisu mjerilo niti uzor hrvatskoj Wikipediji. Dapače, posebice engleska inačica može nam služiti kao negativan primjer u čiji smjer ne bih trebali ići. En.wiki postala je leglo serbokroatista i ljudi koji otvoreno naginju prema jugokomunizmu. Jedan od novijih primerja tamošnje manipulacije je članak en:Turkish Croatia, pojam koji je rabljen od 17. stoljeća predstavlja se tamo kao "neologizam" (novotvorenica). I to sve u administrativno zaštićenoj inačici članka. Mi Hrvati imamo svoju istinu kao što svoju istinu imaju Bošnjaci i Srbi. Smatram da je u području povijesti i politike teško do nemoguće postići nepristranost, obrazložio sam opširnije na drugom mjestu. --Mateo K 01 (razgovor) 00:30, 25. listopada 2019. (CEST)
Zapitajte se sami zašto za :hr: ostale jezične inačice Vikipedije nisu mjerilo ako nisu. Treba da jesu, sve međusobno jedna drugoj, osim ako su tamo neprijatelji i ljudožderi a na prvoj strani anđeli i oni koji sve najbolje znaju sami i imaju pravo na otcjepljenje od svijeta. Nemate vi nikakvu svoju istinu, imate samo iluziju identiteta i pristranost a povijest je jedna za sve ljude ista. Srbokroatizam i jugokomunizam su pozitivne pojave u povijesti (djelomice približavanje šerijatu, i to u većinski kršćanskom društvu što je čudan ali dobar fenomen), a ono poslije toga, npr. stotine parazitskih političkih stranaka/partija pored jedne monstrumske nacionalno-etničko-religijski bazirane, e to je negativno; ne naginje niko pomenutome u člancima nego stavlja referencirane činjenice. Taj članak koji spominješ je besmislica sam po sebi, naziv mu je paradoksalan a sadržaj nisam čitao. Nemoguće je biti nepristran samo za ulizice i grabatore čija je prokletost neutoljiva, a i sama politika je po staroj narodnoj ku*va tako da oni koji je prakticiraju velikom većinom i sami jesu u leglu ozvaničene samolegalizirane prostitucije u javnoj kući koja se zove država i da prostite mjerilom ku*valuka onim što "Englezi" nazivaju "Net worth"-om poznatih (u duhu neutralnosti i sveopćenitosti informiranja ali neopravdano) a što se mjeri milionima dolara (vidi neke infobox-ove u kojima ima ovaj parametar), sve kao da je osoba (uglavnom pjevač, glumac, profiter i sl.) predmet koji ima materijalnu vrijednost pa je neko vrjedniji od drugoga jer je bogatiji. Ali sami su htjeli takav sistem društva pa neka uživaju u ostvarenoj želji; ja sam izoliran umno, zahvaljujući istom onom komunističkom sistemu edukacije koji se zadržao dijelom dok sam se obrazovao, a demokracijom lagano iščezava i obrazovanje postaje puka edukacija a školske ustanove samo edukacione i formalnost papira, bez onog dobrog starog "obrazovno-odgojna". Hrvati su pristrani ne samo na Wikipediji nego i u svojim tiskanim enciklopedijama. Kod Srba je to još izraženije i revizioniranje je prisutno, a kod Bošnjaka u vrlo maloj mjeri ikoje; Slovenci se primorani valjda bave važnijim i besmislenijim pitanjima, EU-om.--Obsuser (razgovor) 15:20, 25. listopada 2019. (CEST)
Prva rečenica ti je logička pogrješka, vrste argumentum ad populum. Serbokroatizam i jugokomunizam su pojave oprječne pojmu hrvatskog, jer se protive svemu hrvatskom kao takvom i usmjerenje su na zatiranje hrvatstva. Ne slažem se da smo mi Hrvati išta pristraniji od drugih. Srbi imaju pravo na svoje viđenje stvari kao i svatko drugi, a približavanje onoj biti istine dug je proces koji dolazi iznutra iz same zajednice, a nikako nametanjem izvana. To vrijedi za svatkog, i za Hrvate i za Srbe i sve druge. Gore si napisao da je sr.wiki almanah u usporedbi s hr.wiki; mišljenja sam da smo mi s hr. na istoj razini kao i sr., samo je Srba više pa imaju više članaka, a uz to srpske kolege dobro rade i mišljenja sam da smo podjednaki po kakvoći rada. Za medije ti mogu reći da ne postaje se tek tako novinar i ne puštaju te u moćne medije tek tako a kamoli da smiješ objaviti šta te volja mimo politike lista i državne politike koja ga pokriva/koju list podupire. Dojma sam da nisi pročitao veliki dio moje poruke: spomenuh medije jer oni brže proizvode članke i više im je medijsko pokriće u usporedbi sa znanošću čiji je čitateljski krug manji. Bs.wiki je nesrazmjerno mala i manje proizvodnje. Nažalost, koliko oni mogu govoriti o drugima da su nepristrani govori to što su osobe iz ABiH za koje se znade (informacija nije iz pete ruke; zapovjednik se došao ispričati u samostan) da su zaklale (!) dva čovjeka i to svećenika (!) u njihovom pravosudnom sustavu osuđeni na nesrazmjerno male kaznice pa su onda pomilovani (!) od najužeg državnog vrha, možeš pretpostaviti kako se to odražava u znanstvenim radovima. Povijesna znanost pati im od bježanja od sebe samoga u mitsko, a uz to su hrvatska i srbijanska sveučilišta i školski sustav uvijek bili miljama ispred b-h. sveučilišta i škola. Najbolji dio bs.wiki je onaj preuzet s hr. i sa sr.wiki. Bs.wiki nikako ne smatram neutralnima, Botokopirnički projekt je projekt propale ideologije i nepostojećeg jezika kojem je cilj bilo zatiranje hrvatskog. Sh. projekt nekoliko je puta gašen jer nije imao stvarne suradnike ni čitatelje i opstao je zahvaljujući potpori i zaštiti onih koji ne znaju ni hrvatski ni srpski a rado bi ugasili i hr i sr samo ne možedu jer su "grandfathered". Neutralnost nije "naći se na pola puta", između sladora i izmeta nema pola puta, jedno je jestivo čovjeku, drugo nije. Kubura (razgovor) 20:47, 25. listopada 2019. (CEST)
Nije logička pogrješka, treba ujednačiti sve prijevode tako da verzije članaka budu prijevodi jedan drugog a da govornici imaju mogućnost odabira na kojem jeziku žele dobiti isti sadržaj. Šta me briga za hrvatsko, osim za hrvatski jezik; zatirao se bosanski jezik pojmom srpskohrvatski, srpski i hrvatski su tada cvjetali. Pogledajte glavnu stranu i vidjećete da niste ni približno srpskoj Wiki. Ne može se to odražavati u znanstvenim radovima nikako, samo u politici i njoj bliskoj pseudoznanosti povijesti koja je polje za manipulatore. Povijesna znanost je pomalo paradoksalan termin, ono što je znano nije nauk ili po ruski iskustvo; nauk je propitivanje neznanoga i formuliranje toga u nešto uporabljivo; zapisivanje i tumačenje činjenica i povijesti da se definira kao nauk ne može; to je djelomice korisna disciplina i ništa više. Bili su miljama ispred ali na pogrešnoj odrednici (strelici) vektora položaja, slično kao i politika u BiH danas. Kako vam ne odgovara bs Wiki ako je kopirnica kao što tvrdite!? Neutralnost nije zagovaranje "svog" na štetu tuđeg niti (!) zagovaranje isključivo "svog". Imam dojam da ste više na strani Srba nego Bošnjaka, je li to neutralnost? --Obsuser (razgovor) 14:00, 26. listopada 2019. (CEST)

Za domaći rad[uredi]

Obsuser Ne moraš to napraviti, ali govorim ti slikovito. Ovdje si stavio [34] "Ovaj članak je u cijelosti ili djelomično preveden s Wikipedije na bošnjačkom jeziku.". Bs.wiki je puna kopiraj-zalijepi sadržaja s hr.wiki, a da preuzimatelji uopće nisu pridali zasluge autorima s hr.wiki, ni tako kao ti na SZR, ni u sažetku, što su obvezni učiniti kad se preuzima s druge wikipedije. Jedno vrijeme na tim člancima na bs.wiki međuwiki koja je vodila na hrvatsku wiki odakle je preuzeto, uopće nije bila na tim člancima! Kubura (razgovor) 20:03, 24. listopada 2019. (CEST)

Nije bitno ko je napisao, to je glupo pravilo zaštite nekakvih autorskih prava, kao da je autorovo privatno vlasništvo ono što je doprinio pod CC licencom. Samo se formalno pripisuju te zasluge radi trenutnog formata CC 3.0 i GFDL (eto ti u okviru za uređivanje to piše iznad dugmadi), a ja sam zagovornik da samo CC 0 licenca ostane, sve ostale pobrisati. Kome je stalo do novca neka izađe na ulicu i prodaje tiskane svoje bogomdane provatne misli istim ili sličnim budalama kao i on(a), a onda neka se rastroši u nakaradno nasađenom svijetu svojim profitom; internet treba očistiti od besmislica kao što je bogaćenje preko tuđih leđa, ili u slučaju Wikipedije privatiziranja bilo čega. Sve je javno, osim suvenira i sadržaja koji lično imaju sentimentalnu vrijednost, i osim osjećaja i sličnih ljudskih aktivnosti koje su po prirodi privatne. Tvrdnja da je SI oznaka za masu m a jedinica kilogram sa skraćenicom kg pripada svima, ma ko je i kako formulirao u nekom članku na Wikipediji; prenijeti analogiju! --Obsuser (razgovor) 20:34, 24. listopada 2019. (CEST)
Postavi to po bs.wiki "ovaj članak... preveden s hr.wiki". Vidjet ćeš koliko je hr.wiki čitana i uvažena ondje. Da nije hr.wiki, bili bidu godinama na razini malo jačoj od wikiinkubatora. Kubura (razgovor) 19:46, 25. listopada 2019. (CEST)
Čitana je, evo ja prvi čitam. Gdje ondje? U BiH, primjerice, u internet klubu kad učenik ode da odštampa nešto za školu koriste najobimniji članak, bez obzira je li na :bs:, :hr:, :sr: ili :sh:. Narod nije ostrašćen, pojedinci jesu. Bila bi više uvažena kad bi bila više neutralna; veličina bar ovdje nije bitna. ;) --Obsuser (razgovor) 20:29, 25. listopada 2019. (CEST)
Čak je :hr: bila najviše i najčešće uporabljivana u BiH, barem u FBiH; možda je i danas tako. Ali sa :hr: članke o politici niko ne uzima za ozbiljno i izazivaju ako ne čuđenje onda podsmijeh. Naučni i nalik su OK. --Obsuser (razgovor) 20:34, 25. listopada 2019. (CEST)
Članke o politic uzimaju za ozbiljno, samo kako tko. Podsmijeh i čuđenje izaziva kod onih koji su protiv Hrvatske, koji su protjerali Hrvate iz kuća ili im ne daju vratiti se u svoje kuće, a osobito u onih kojima je i dalje Jugoslavija u glavi. Kubura (razgovor) 20:49, 25. listopada 2019. (CEST)
Ja sam protiv Hrvatske (kao države, ne kao zemlje; up. zemlja Bosna i država BiH ili zemlja Srbija i država Srbija) ali ne protiv Hrvata ili bilo koga ko želi da se samoidentificira pripadnošću nekoj skupini (s tim da jesam protiv samog tog samoidentificiranja kao principa jer ne donosi ništa dobro, samo obmanu i samoobmanu), a te ostale optužbe nisu osnovane ("Hrvati" su u modernome svijetu u mogućnosti da žive gdje hoće). Jugoslavija i dalje postoji, na drugome, globalnome planu; to je diktatura većine moćne manjine. --Obsuser (razgovor) 13:44, 26. listopada 2019. (CEST)
A šta si ga sad sve ovdi ispalia, hahaha. Barem si pošteno prizna. Kubura (razgovor) 01:51, 6. studenoga 2019. (CET)

Zamolba[uredi]

Tvoje je pravo misliti i napisati što želiš. Ovo ti nije u redu [35], ali tvoj je izbor bio to napisati. Molim te napiši na Kafiću od bs.wiki (i sr.wiki) šta si napravio, po mogućnosti se pohvali. Kubura (razgovor) 01:53, 6. studenoga 2019. (CET)