Krunske zemlje Commonwealtha: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj

Prikaz u jednom stupcu

Inačica od 30. lipnja 2015. u 13:52

Krunske zemlje Commonwealtha (engleski: Commonwealth realms) zajedničko je ime za 16 suverenih država koje priznaju britansku kraljicu kao svoju kraljicu i poglavara države. Elizabeta II. nije kraljica Commonwealth realms (jer to nije suštinski entitet), ona je kraljica svake od ovih država zasebno. U svakoj od njih ona postavlja, neslužbeno po prijedlogu šefa odgovarajuće vlade, generalnog guvernera (engl. Governer-General) koji je njen predstavnik u toj državi. Krunske zemlje Commonwealtha ne treba miješati s zajednicom država Commonwealthom.

Povijesno gledano, tihim raspadom Britanskog Carstva nastaje veći broj neovisnih država koje su do tada bile britanske kolonije ili protektorati. Stjecanjem neovisnosti većina ovih država inicijalno je prihvatila vladajućeg britanskog monarha za poglavara svojih novostvorenih država. Međutim, određeni broj na to nije pristao, a mnogi koji su početno pristali na ovakav kompromis poslije su odlučili samostalno imenovati poglavara države.

Trenutačno, sljedeće države čine Krunske zemlje Commonwealtha (Commonwealth realms):

Ujedinjeno Kraljevstvo

Funkcija kraljice u ovim državama je ceremonijalna i simbolična i ona nema stvarnu moć nad njima. Sve ove države su suverene i imaju mogućnost da proglase republiku. Nasljednik kraljice morat će dobiti odobrenje svake od članica ako želi preuzeti odgovarajuće titule. Ova uloga povijesno je često bila paradoksalna. Tako npr. za vrijeme vladavine kralja Georgea VI., Kanada je Njemačkoj proglasila rat nekoliko dana poslije Britanije tako da je George istovremeno bio u ratu i u miru s Njemačkom. Nešto poslije, tijekom sukoba Indije i Pakistana 1947., George VI., koji je tada bio kralj obje zemlje, našao se u nedefiniranom ratu protiv samog sebe. Ovo je često otvaralo pitanje da li se zapravo radi o jedinstvenoj kruni ili o više kruna za svaku od država, te koliko naklonjenost pojedinačnim državama utječe na druge. Također, činjenica da je vladajući britanski monarh ujedno i poglavar Anglikanske crkve donosi pitanje je li moguće da takav vladar predvodi raznoliko stanovništvo kakvo je ono u nekim od Krunskih država.

U mnogim od država kojima trenutačno vlada kraljica postoje jake republikanske struje, osobito u Australiji i na Novom Zelandu. Utoliko je opstanak ovakvog stanja stvari pod upitnikom. Ipak, mnogi kraljicu smatraju simbolom jedinstva i tradicije koju ne treba mijenjati, što čini relativno sigurnim da se broj država Commonwealth Realms neće mijenjati za vrijeme vladavine Elizabete II. Ovo će se, najvjerojatnije, u mnogome promijeniti otvaranjem pitanja nasljeđivanja kraljice pogotovo ako su uzme u obzir činjenica da je Australija već jednom odbila da princ Charles postane generalni guverner.

@@ Redak 25: / Redak 25: @@
 * [[Ujedinjeno Kraljevstvo]]
-Funkcija kraljice u ovim državama je ceremonijalna i simbolična i ona nema stvarnu moć nad njima. Sve ove države su suverene i imaju mogućnost da proglase [[republika|republiku]]. Nasljednik kraljice morat će dobiti odobrenje svake od članica ako želi  preuzeti odgovarajuće titule. Ova uloga povijesno je često bila paradoksalna. Tako npr. za vrijeme vladavine kralja [[George VI.|Georgea VI.]], Kanada je [[Njemačka|Njemačkoj]] proglasila rat nekoliko dana poslije Britanije tako da je George istovremeno bio u ratu i u miru s Njemačkom. Nešto kasnije, tijekom sukoba [[Indija|Indije]] i [[Pakistan|Pakistana]] 1947., George VI., koji je tada bio kralj obje zemlje, našao se u nedefiniranom ratu protiv samog sebe. Ovo je često otvaralo pitanje da li se zapravo radi o jedinstvenoj kruni ili o više [[kruna]] za svaku od država, te koliko [[naklonjenost]] pojedinačnim državama utječe na druge. Također, činjenica da je vladajući britanski monarh ujedno i poglavar Anglikanske crkve donosi pitanje je li moguće da takav vladar predvodi raznoliko stanovništvo kakvo je ono u nekim od Krunskih država.
+Funkcija kraljice u ovim državama je ceremonijalna i simbolična i ona nema stvarnu moć nad njima. Sve ove države su suverene i imaju mogućnost da proglase [[republika|republiku]]. Nasljednik kraljice morat će dobiti odobrenje svake od članica ako želi  preuzeti odgovarajuće titule. Ova uloga povijesno je često bila paradoksalna. Tako npr. za vrijeme vladavine kralja [[George VI.|Georgea VI.]], Kanada je [[Njemačka|Njemačkoj]] proglasila rat nekoliko dana poslije Britanije tako da je George istovremeno bio u ratu i u miru s Njemačkom. Nešto poslije, tijekom sukoba [[Indija|Indije]] i [[Pakistan|Pakistana]] 1947., George VI., koji je tada bio kralj obje zemlje, našao se u nedefiniranom ratu protiv samog sebe. Ovo je često otvaralo pitanje da li se zapravo radi o jedinstvenoj kruni ili o više [[kruna]] za svaku od država, te koliko [[naklonjenost]] pojedinačnim državama utječe na druge. Također, činjenica da je vladajući britanski monarh ujedno i poglavar Anglikanske crkve donosi pitanje je li moguće da takav vladar predvodi raznoliko stanovništvo kakvo je ono u nekim od Krunskih država.
 U mnogim od država kojima trenutačno vlada kraljica postoje jake republikanske struje, osobito u Australiji i na Novom Zelandu. Utoliko je opstanak ovakvog stanja stvari pod upitnikom. Ipak, mnogi kraljicu smatraju simbolom jedinstva i tradicije koju ne treba mijenjati, što čini relativno sigurnim da se broj država ''Commonwealth Realms'' neće mijenjati za vrijeme vladavine Elizabete II. Ovo će se, najvjerojatnije, u mnogome promijeniti otvaranjem pitanja nasljeđivanja kraljice pogotovo ako su uzme u obzir činjenica da je Australija već jednom odbila da princ [[Charles]] postane generalni guverner.