Andrijica Šimić: razlika između inačica
Fixed typo Oznake: mobilni uređaj mobilna aplikacija |
Fixed typo, Fixed grammar Oznake: mobilni uređaj mobilna aplikacija |
||
| Redak 10: | Redak 10: | ||
Nakon što je dugo uspijevao umaći i turskih i austrijskim vlastima, uhićen je [[14. siječnja]] [[1871.]] u kući obitelji Garčevih koja ga je izdala, u [[Podosoje (Runovići)|Podosoju]], dok su preostali članovi njegove družine uhićeni u zaselku Prodanima kod [[Zagvozd]]a.<ref name="imoart">[http://www.imoart.hr/portal/ljudi/osobe/znameniti/482-hajduk-andrijica-imi.html IMOart] Andrijica Šimić</ref> Nakon što je uhićen, suđeno mu je. 22-dnevno suđenje je počelo [[16. lipnja]] [[1872.]] godine. Značajno je za povijest hrvatskog jezika i hrvatskog sudstva što je ovo bila sudska rasprava na hrvatskom jeziku u austro-ugarskoj Dalmaciji.<ref name="imoart"/> Osuđen je na 33 godine koje je proveo u zatvoru u [[Koper]]u. |
Nakon što je dugo uspijevao umaći i turskih i austrijskim vlastima, uhićen je [[14. siječnja]] [[1871.]] u kući obitelji Garčevih koja ga je izdala, u [[Podosoje (Runovići)|Podosoju]], dok su preostali članovi njegove družine uhićeni u zaselku Prodanima kod [[Zagvozd]]a.<ref name="imoart">[http://www.imoart.hr/portal/ljudi/osobe/znameniti/482-hajduk-andrijica-imi.html IMOart] Andrijica Šimić</ref> Nakon što je uhićen, suđeno mu je. 22-dnevno suđenje je počelo [[16. lipnja]] [[1872.]] godine. Značajno je za povijest hrvatskog jezika i hrvatskog sudstva što je ovo bila sudska rasprava na hrvatskom jeziku u austro-ugarskoj Dalmaciji.<ref name="imoart"/> Osuđen je na 33 godine koje je proveo u zatvoru u [[Koper]]u. |
||
Uhvaćen je u mjestu [[Vinica (općina Tomislavgrad)|Vinica]], dok je njegov član iz družine Jovo Kadijević iz Glavine kraj Imotskog ubijen,zbog bježanja od organa vlasti. Inače Andrijica je po narodnim predanjima otkupljivao tursku zemlju za Viničane i gradio im kuće, također im je i darovao konje i krave, što je razlog vrlo |
Uhvaćen je u mjestu [[Vinica (općina Tomislavgrad)|Vinica]], dok je njegov član iz družine Jovo Kadijević iz Glavine kraj Imotskog ubijen,zbog bježanja od organa vlasti. Inače, Andrijica je po narodnim predanjima otkupljivao tursku zemlju za Viničane i gradio im kuće, također im je i darovao konje i krave, što je razlog vrlo vjerojatno zašto ga i dan danas u [[Zagora|Zagori]] i [[Hercegovina|Hercegovini]] smatraju za narodnog junaka.<ref>[http://www.tomislavcity.com/content/view/1871/45/ Andrijica u Vinici].</ref> Stekao je nadimak "hercegovački Robin Hood".<ref>[http://www.podgradina.net/new/po-kome-je-simica-pecina-na-kamesnici-dobila-ime/ www.podgradina.net], "Tko je bio Andrija Šimić po kome je jedna pećina na Kamešnici dobila ime?", objavljeno 19. studenog 2014., pristupljeno 2. ožujka 2015.</ref> |
||
I nakon 33 godine provedene u zatvoru, kad je izišao, bio je živom legendom |
I nakon 33 godine provedene u zatvoru, kad je izišao, bio je živom legendom.<ref>[http://ljubuski.net/6660-andrijica-simic-heroj-ne-zlocinac ljubuski.net], "Andrijica Šimić: Heroj a ne zločinac!", objavljeno 8. kolovoza 2011., pristupljeno 2. ožujka 2015.</ref> U središtu [[Split|Splita]], na Rivi priređen mu je veličanstven doček , dok je on po selima bio tretiran kao živa legenda, pričajući svoje priče do kraja života. Po kazivanjima i u starosti je imao zavidnu snagu i mogao preskočiti magarca s mjesta. |
||
Umro je 1905. godine. Pokopan je tik do groba njegova izdajnika Ante Garca, koji je organizirao njegovo uhićenje 1871. godine.<ref name="imoart"/> Položaj kako je ukopan je takav da se ispunila Šimićeva kletva da njegove noge budu iznad Garčeve glave. |
Umro je 1905. godine. Pokopan je tik do groba njegova izdajnika Ante Garca, koji je organizirao njegovo uhićenje 1871. godine.<ref name="imoart"/> Položaj kako je ukopan je takav da se ispunila Šimićeva kletva da njegove noge budu iznad Garčeve glave. |
||
Inačica od 3. listopada 2015. u 22:05
 |
Ovu je stranicu potrebno oblikovati kao Wikipedijin članak. (Rasprava) Format članaka treba slijediti Wikipedijin stil. |
Andrijica Šimić (Alagovac, župa Ružići, Grude, 1833. - Runovići, 5. veljače 1905.), legendarni hrvatski hajduk.
Svojim djelovanjem je postao legendom među Hrvatima u Dalmaciji i Hercegovini, s obje strane granice (i austrijske i turske).
Smatra se da je njegova hajdučija ohrabrila tamošnje pučanstvo na ustanak protiv turskih vlasti (ustanak u Gabeli).
Imao je brata i pet sestara, a u djetinjstvu je deset godina obavljao kmetske poslove u age Tikvine u Mostaru. Kad je odlučio postati hajduk turske karavane, trgovce i kiridžije napadao je najčešće na potezu Imotski-Vrlika. Na planini Kamešnici i danas je poznata njegova pećina koja se po njemu zove Šimića pećina. Nekada je išao i do Kupresa, Glamoča, Duvna, Mostara, pa čak i Sarajeva i Travnika. Bio je neuhvatljiv i stoga je kad je umro nastalo veselje među bosanskim muslimanima.
Nakon što je dugo uspijevao umaći i turskih i austrijskim vlastima, uhićen je 14. siječnja 1871. u kući obitelji Garčevih koja ga je izdala, u Podosoju, dok su preostali članovi njegove družine uhićeni u zaselku Prodanima kod Zagvozda.[1] Nakon što je uhićen, suđeno mu je. 22-dnevno suđenje je počelo 16. lipnja 1872. godine. Značajno je za povijest hrvatskog jezika i hrvatskog sudstva što je ovo bila sudska rasprava na hrvatskom jeziku u austro-ugarskoj Dalmaciji.[1] Osuđen je na 33 godine koje je proveo u zatvoru u Koperu.
Uhvaćen je u mjestu Vinica, dok je njegov član iz družine Jovo Kadijević iz Glavine kraj Imotskog ubijen,zbog bježanja od organa vlasti. Inače, Andrijica je po narodnim predanjima otkupljivao tursku zemlju za Viničane i gradio im kuće, također im je i darovao konje i krave, što je razlog vrlo vjerojatno zašto ga i dan danas u Zagori i Hercegovini smatraju za narodnog junaka.[2] Stekao je nadimak "hercegovački Robin Hood".[3]
I nakon 33 godine provedene u zatvoru, kad je izišao, bio je živom legendom.[4] U središtu Splita, na Rivi priređen mu je veličanstven doček , dok je on po selima bio tretiran kao živa legenda, pričajući svoje priče do kraja života. Po kazivanjima i u starosti je imao zavidnu snagu i mogao preskočiti magarca s mjesta.
Umro je 1905. godine. Pokopan je tik do groba njegova izdajnika Ante Garca, koji je organizirao njegovo uhićenje 1871. godine.[1] Položaj kako je ukopan je takav da se ispunila Šimićeva kletva da njegove noge budu iznad Garčeve glave.
Odabir imena splitskog Hajduka kojem je dodano u imenu "hrvatski" u svezi je s junaštvima posljednjeg hajduka Andrijice Šimića.[5]
20. lipnja 1967. hrvatski guslar Željko Šimić izdao je inače prvu svoju pjesmu "Andrijica Šimić gorski harambaša" u trajanju oko 45 min. To je jedna od najstarijih guslarskih ploča u izdanju Jugotona i jedna od najstarijih hrvatskih guslarskih ploča. Isti guslar, prezimenjak hajduka i stanovnik Alagovca, godine 2001. je izdao pjesmu "Smrt Andrijice Šimića" (oko 18 min). Zanimljivo je da su nogometaš Dario Šimić i brat mu Josip praunuci brata hajduka Andrijice Šimića.[6]
Literatura
- Mijo Milas: Hajduk Andrijica Šimić, Zagreb, 1972.
- Mijo Milas: Hrvatski narodni junak hajduk Andrijica Šimić, Split, 1996.
Osim Mije Milasa, o Andrijici Šimiću knjigu je objavio Mirko Lesko (Andrijica Šimić: zadnji hrvatski hajduk, List Marija : Naša ognjišta, Split/Duvno, 1979.). [7]
Izvori
- ↑ a b c IMOart Andrijica Šimić
- ↑ Andrijica u Vinici.
- ↑ www.podgradina.net, "Tko je bio Andrija Šimić po kome je jedna pećina na Kamešnici dobila ime?", objavljeno 19. studenog 2014., pristupljeno 2. ožujka 2015.
- ↑ ljubuski.net, "Andrijica Šimić: Heroj a ne zločinac!", objavljeno 8. kolovoza 2011., pristupljeno 2. ožujka 2015.
- ↑ dalmacijanews.com, "Posljednji hajduk Andrija Šimić - zvijezda koju su novinari pratili u stopu", objavljeno 16. siječnja 2011., pristupljeno 2. ožujka 2015.
- ↑ www.grude-online.info, "VIDEO: 110. godina od smrti hajduka Andrijice Šimića", objavljeno 5. siječnja 2015., pristupljeno 2. ožujka 2015.
- ↑ Katalog HAZU
Vanjske poveznice
- Bijakova Hajduci
