Runovići

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Runovići
Runovići (grb).gif
Runovići na karti Hrvatska
Runovići
Runovići
Runovići na zemljovidu Hrvatske
Država Flag of Croatia.svg Hrvatska
Županija Zastava splitsko dalmatinske zupanije.gif Splitsko-dalmatinska
Načelnik općine Mario Repušić
Naselja u sastavu općine Podosoje, Runović, Slivno
Površina 60,21 km2
Stanovništvo (2011.) 2.416
Poštanski broj 21261

Runovići su općina u Hrvatskoj, u Splitsko-dalmatinskoj županiji.

Općinska naselja[uredi | uredi kôd]

Tri naselja pripadaju općini (stanje 2006.), to su: Podosoje, Runović i Slivno.

Zemljopis[uredi | uredi kôd]

Runovići su smješteni u zaleđu mitske planine Biokovo, koja se strmo izdiže iznad Jadranskog mora, nadaleko nadvisujući Makarsko primorje, Zagoru i Hercegovinu.

Runovićki zaseoci nanizani su duž južnog ruba Imotskog polja. Ispred sela vijuga rijeka Vrljika koja nestaje u ponoru na dnu polja, da bi u Tihaljini izbila iz brda, vodopadom se sručila u dolinu i s novim imenom nastavila svoj tok prema Neretvi. Runoviće obilježava sredozemna klima. Zime su kišne i blage,a ljeta vruća.

Stanovništvo[uredi | uredi kôd]

Popis 2011.[uredi | uredi kôd]

Prema popisu stanovništva iz 2011. godine, Općina Runovići ima 2.416[1] stanovnika. Većina stanovništva su Hrvati s 99,71%[2], a po vjerskom opredjeljenu većinu od 99,54% čine pripadnici katoličke vjere.[3]


Općina Runovići ima ukupno 2.416 stanovnika u 3 naselja. U naselju Runović živi 2.024 stanovnik, u Slivnu 352, a u Podosoju živi 40 stanovnika.

Uprava[uredi | uredi kôd]

Općinsko vijeće Runovića ima jedanaest članova, a Poglavarstvo tri člana. Načelnik općine je Mario Repušić (NL), donačelnik Mate Jerković (NL) a pročelnik Jedinstvenog upravnog odjela Borislav Alerić.[4]

Povijest[uredi | uredi kôd]

Runovići imaju dugu i burnu povijest. U rimsko doba ovdje je bilo naselje Novae, negdje na pola puta između Salone i Narone. Za ratova u 17. stoljeću između Turske i Venecije stanovništvo se razbježalo, najviše u primorje, da bi se u 18. stoljeću, pod vlašću Venecije, a potom Austrije, doselilo i umnožilo. U to doba oskudno se živjelo od žita i sitne stoke, a često je harala glad. Pred kraj 19. i u 20. stoljeću sadi se duhan i uzgaja loza. Te kulture, uz kukuruz, donedavno su bile osnova života. No to nije bilo dovoljno, pa se odlazilo na sezonske radove u Hercegovinu, na školje, u Slavoniju.

Masovnije migracije u prekomorske zemlje, najviše u Ameriku, počele su uoči prvog svjetskog rata, da bi se kasnije nastavile u nekoliko valova. Najdalekosežnije posljedice ostavila je migracija šezdesetih i sedamdesetih godina 20. stoljeća, kada su ljudi iz Runovića, kao i iz drugih naših krajeva, krenuli na rad u Zapadnu Europu, najviše u Njemačku. Zahvaljujući zaradama tih migranata-gastarbeitera, kako su ih popularno nazivali, osjetno se poboljšao standard i izmijenio način života u selu.

Runovićani su mahom sudjelovali u Domovinskom ratu 1991.-1995. godine, a 11 mladih ljudi dalo je svoje živote za slobodnu Hrvatsku.

Prema popisu 2001. godine selo je imalo 2.023 žitelja, što je znatno manje nego 1971. godine kada ih je bilo 2.598. Ljudi je sve manje zato što su mnogi iselili u inozemstvo i u druge krajeve Hrvatske, najviše u Zagreb, Split i Osijek. Od pedesetih godina migraciju je pospješivalo masovno školovanje, o čemu svjedoči podatak da je preko 300 Runovićana završilo fakultete i više škole.

Najstarija, u život sela duboko ukorijenjena, kulturna i duhovna institucija je crkva Gospe od Karmela, sagrađena 1869. godine, sto dvadeset godina nakon što je utemeljena runovićka župa. Osnovna je škola otvorena tek 1937. godine, a nova moderna školska zgrada sa sportskom dvoranom sagrađena je nedaleko crkve podno brežuljka Kamenje. Stari kameni mostovi natkriljuju rijeku Vrljiku i njenu pritoku Jarugu, na kojima više nema nekadašnjih živopisnih i bučnih mlinica.

Runovićani su ponosni na svoj nogometni klub "Mračaj", iz kojeg je poniklo nekoliko ponajboljih hrvatskih nogometaša. Raritet i posebnost Mračaja je tri kapetana reprezentacije koji su u njemu stasali (Buljan, Gudelj i Boban). Posljednjih godina zapažene uspjehe postiže kajakaški klub koji je postao okupljalište mladih sportaša.

Danas su Runovići urbanizirano naselje u lijepom prirodnom ambijentu, leđima naslonjeno na Mračaj i njegove obronke, a licem okrenuto polju. Nažalost, zbog iseljavanja i devitalizacije stanovništva, prirodni su resursi Runovića slabo iskorišteni. Poduzetni i vrijedni Runovićani raselili su se na sve strane svijeta, više ih je drugdje nego u selu. Ipak, mnogi se često vraćaju, obično za ljeta i blagdana, a ima i onih koji u Runovićima žele sabrati svoj život, vratiti se iskonu.

Budućnost Runovića u rukama je mladih ljudi koji će tamo ostati i graditi svoj život. Svi oni koji su otišli trebaju ih poduprijeti, a to će najbolje činiti održavajući vezu s rodnim selom, pomažući njegov razvoj i čuvajući kolektivni runovićki duh.

Gospodarstvo[uredi | uredi kôd]

Gospodarstvo nije dosta razvijeno, većina ljudi se bavi poljoprivredom. Mnogima to nije jedina djelatnost. Mladi u potrazi za poslom napuštaju Runović, što općina pokušava spriječiti davanjem raznih poticaja.

Veliku ulogu u gospodarstvu ima vinarija Imota kojoj većina ljudi iz Runovića predaje svoje dosta kvalitetno grožđe. U Runoviću je i pršutana Mijukić prom koja je dobila nagradu za najbolji pršut u Dalmaciji.

Obližnje brdo Mračaj se koristi za govedarstvo, a i za seoski turizam, no nije do kraja iskorišteno.

Poznate osobe[uredi | uredi kôd]

  • Danijel Alerić, hrvatski jezikoslovac
  • fra Marko Babić (svećenik), hrv. franjevac, svećenik, teolog
  • Mijo Jukić, doministar financija, dobročinitelj
  • Ivan Buljan, hrvatski nogometaš
  • Branko Tucak, hrvatski nogometaš
  • Kristijan Jakić, hrvatski nogometaš
  • Marin Ljubičić, hrvatski nogometaš
  • Mario Ljubičić, inovator, izumitelj
  • Gojko Bežovan, Doktor znanosti, sveučičišni profesor
  • Vlado Puljiz, Doktor znanosti, sveučilišni profesor
  • Ivan Škoro, Doktor znanosti, sveučilišni profesor
  • Mate Babić, Doktor znanosti, prvi podpredsjednik Vlade RH
  • Slobodan Ljubičić, Predsjednik uprave holdinga
  • Nediljko Babić - Gangster
  • Ratko Buljan, hrvatski glumac
  • fra Petar Lubina, hrv. franjevac, svećenik, mariolog
  • Ante Puljić, profesor na Ekonomskom fakutetu u Zagrebu

Spomenici i znamenitosti[uredi | uredi kôd]

Obrazovanje[uredi | uredi kôd]

Kultura[uredi | uredi kôd]

Šport[uredi | uredi kôd]

  • Mračaj, nogometni klub
  • Mračaj, kajak i kanu klub

Izvori[uredi | uredi kôd]

  1. [1] Popis stanovništva po gradovima/općinama 2011.
  2. [2] Popis stanovništva prema narodnosti po gradovima/općinama 2011.
  3. [3] Popis stanovništva prema vjeri po gradovima/općinama 2011.
  4. Općina Runovići. Inačica izvorne stranice arhivirana 1. travnja 2009. Pristupljeno 9. ožujka 2009. journal zahtijeva |journal= (pomoć)

Vanjske poveznice[uredi | uredi kôd]


P parthenon.svg Nedovršeni članak Runovići koji govori o općini treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.