Fluid: razlika između inačica
m Uklonjena promjena suradnika 94.250.187.114, vraćeno na posljednju inačicu suradnika Addbot |
Nadopunio Fluid |
||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
[[datoteka:Water drop 001.jpg|mini|desno|250px|Stvaranje [[kugla]]stih kapljica tekuće [[Voda|vode]] smanjuje [[površina|površinu]], koja je rezultat [[Površinska napetost|površinske napetosti]] [[tekućina]].]] |
|||
'''Fluid''' ([[latinski|lat.]] ''fluidus'' „tekući“), hrvatski i '''tekućina''', zajednički je naziv za sve tvari koje nemaju stalan oblik. U fluide se pored [[kapljevina]] i [[plin]]ova ubrajaju i [[plazma|plazme]], a donekle i plastične krutine. U fizici se fluidima bavi [[mehanika fluida]]. |
|||
[[datoteka:Pressure distribution on an immersed cube.png|mini|desno|250px|[[Hidrostatički tlak]] se povećava sa dubinom. Zbog razlike tlaka na donjem dijelu kocke nastaje [[uzgon]].]] |
|||
'''Fluid''' ([[Latinski jezik|lat]]. ''fluidum'': tekućina) je [[tekućina]] ili [[plin]], tekuća ili plinovita [[kemijska tvar]] kojoj [[molekule]] lako mijenjaju svoj relativan položaj ([[voda]], [[zrak]] i drugo). Privlačne [[sila|sile]] među [[čestica]]ma u fluidu slabije su od sila među česticama [[Krutine|čvrste tvari]], ali su još uvijek dovoljno velike da izazovu [[viskoznost]]. Između fluida velike viskoznosti i [[Amorfna tvar|amorfne čvrste tvari]] granica nije strogo određena. Idealni fluid je fluid kojemu su viskoznost, [[površinska napetost]], [[kapilarnost]] i ostale posljedice [[Molekularne sile|međumolekularnih sila]] zanemarive. Proučavanjem svojstava fluida bavi se [[mehanika fluida]], koja se dijeli na [[Hidrostatika|hidrostatiku]], [[Hidrodinamika|hidrodinamiku]] i [[Aerodinamika|aeromehaniku]]. <ref> '''fluid''', [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=19956] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2015.</ref> |
|||
== Mehanika fluida == |
|||
{{Glavni|Mehanika fluida}} |
|||
'''Mehanika fluida''' ili '''hidromehanika''' je grana [[fizika|fizike]] koja proučava zakone [[Ravnoteža (mehanika)|ravnoteže]] i strujanja fluida, a obuhvaća [[Hidrostatika|hidrostatiku]] i [[Hidrodinamika|hidrodinamiku]]. Polazi od pretpostavke da su fluidi neprekidni odnosno zanemaruje njihovu molekularnu građu. Zakoni su jednaki za tekućine i plinove, dok je stišljivost plinova zanemariva. |
|||
Nastojanja da se otkriju zakoni gibanja tekućine sežu u najdalju prošlost, no znanstvenu je podlogu hidromehanika dobila u 18. stoljeću ([[Daniel Bernoulli]], [[Jean le Rond d'Alembert]], [[Leonhard Euler]]). Najprije se razvila takozvana klasična mehanika fluida, kojoj je predmet proučavanja [[Idealna tekućina|idealna ili savršena tekućina]], to jest tekućina bez trenja ([[viskoznost]]), nestlačiva i nerastegljiva. Međutim, mnogi rezultati dobiveni takvim idealiziranjem nisu bili upotrebljivi u praksi i to osobito zbog zanemarivanja [[trenje|trenja]]. Zbog toga se nastoje odrediti prirodni zakoni prema kojima se vladaju realni fluidi ([[hidraulika]]). Rješavanje problema hidromehanike može biti [[matematika|matematički]] složeno pa se danas najčešće koriste [[Numerička matematika|numeričke metode]] i [[Računalo|računala]]. <ref> '''hidromehanika ili mehanika fluida''', [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=25421] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2015.</ref> |
|||
==Izvori== |
|||
{{izvori}} |
|||
{{mrva-fiz}} |
|||
[[Kategorija:Klasična mehanika]] |
[[Kategorija:Klasična mehanika]] |
||
Inačica od 23. prosinca 2015. u 22:51
Fluid (lat. fluidum: tekućina) je tekućina ili plin, tekuća ili plinovita kemijska tvar kojoj molekule lako mijenjaju svoj relativan položaj (voda, zrak i drugo). Privlačne sile među česticama u fluidu slabije su od sila među česticama čvrste tvari, ali su još uvijek dovoljno velike da izazovu viskoznost. Između fluida velike viskoznosti i amorfne čvrste tvari granica nije strogo određena. Idealni fluid je fluid kojemu su viskoznost, površinska napetost, kapilarnost i ostale posljedice međumolekularnih sila zanemarive. Proučavanjem svojstava fluida bavi se mehanika fluida, koja se dijeli na hidrostatiku, hidrodinamiku i aeromehaniku. [1]
Mehanika fluida
Podrobniji članak o temi: Mehanika fluidaMehanika fluida ili hidromehanika je grana fizike koja proučava zakone ravnoteže i strujanja fluida, a obuhvaća hidrostatiku i hidrodinamiku. Polazi od pretpostavke da su fluidi neprekidni odnosno zanemaruje njihovu molekularnu građu. Zakoni su jednaki za tekućine i plinove, dok je stišljivost plinova zanemariva.
Nastojanja da se otkriju zakoni gibanja tekućine sežu u najdalju prošlost, no znanstvenu je podlogu hidromehanika dobila u 18. stoljeću (Daniel Bernoulli, Jean le Rond d'Alembert, Leonhard Euler). Najprije se razvila takozvana klasična mehanika fluida, kojoj je predmet proučavanja idealna ili savršena tekućina, to jest tekućina bez trenja (viskoznost), nestlačiva i nerastegljiva. Međutim, mnogi rezultati dobiveni takvim idealiziranjem nisu bili upotrebljivi u praksi i to osobito zbog zanemarivanja trenja. Zbog toga se nastoje odrediti prirodni zakoni prema kojima se vladaju realni fluidi (hidraulika). Rješavanje problema hidromehanike može biti matematički složeno pa se danas najčešće koriste numeričke metode i računala. [2]