Razlika između inačica stranice »Mjeriteljstvo«

Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Dodana 4.432 bajta ,  prije 5 godina
Nadopunio Mjeriteljstvo
(Nadopunio Mjeriteljstvo)
 
[[datoteka:Messschieber.jpg|mini|250px|Mehanička [[pomična mjerka]].]]
'''Mjeriteljstvo''' ili '''metrologija''' je [[znanost]] o [[mjerenje|mjerenju]], koja uključuje sve teorijske i praktičke aspekte mjerenja - bavi se metodama mjerenja [[fizika]]lnih veličina, ostvarivanjem i održavanjem [[etalon]]a fizikalnih veličina, razvojem i izradom [[mjerilo|mjerila]] ([[Mjerni instrument|mjernih instrumenata]], uređaja i mjernog pribora), te analizom mjernih rezultata. Za njezin nastanak većina metrologa navodi [[18. stoljeće]].
 
[[datoteka:Inspekt desk 50kN IMGP8563.jpg|mini|desno|250px|Univerzalna [[kidalica]] (Hegewald & Peschke).]]
 
[[datoteka:Platinum-Iridium meter bar.jpg|250px|mini|desno|Pra[[metar]] koji se koristio od 1889. do 1960., šipka načinjena od [[slitina|slitine]] [[iridij]]a i [[platina|platine]].]]
 
[[datoteka:CGKilogram.jpg|250px|mini|desno|Računalno generirana slika [[Pramjera|pramjere]] ili etalona u odnosu na koji je definiran [[kilogram]].]]
 
'''Mjeriteljstvo''', '''mjeroslovlje''' ili '''metrologija''' je [[znanost|znanstvena disciplina]] okoja se bavi [[mjerenje]]m u svim njegovim teorijskim i praktičnim oblicima. Temeljno mjeriteljstvo obrađuje znanstvene pretpostavke mjerenja, tehničko mjeriteljstvo obuhvaća postupke i načine mjerenja, a zakonsko mjeriteljstvo obuhvaća primjene propisane zakonima (održavanje [[pramjera]] i [[etalon]]a, [[umjeravanje]], ovjeravanje [[mjerilo|mjerenjumjerila]], kojamjeriteljski nadzor i drugo). <ref> '''mjeriteljstvo (mjeroslovlje ili metrologija)''', [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=41310] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2016.</ref> Mjeriteljstvo uključuje sve teorijske i praktičke aspekte mjerenja - bavi se metodama mjerenja [[fizika]]lnih veličina, ostvarivanjem i održavanjem [[etalon]]a fizikalnih veličina, razvojem i izradom [[mjerilo|mjerila]] ([[Mjerni instrument|mjernih instrumenata]], uređaja i mjernog pribora), te analizom mjernih rezultata. Za njezin nastanak većina metrologa navodi [[18. stoljeće]].
Mjeriteljstvo je razvijeno do [[primijenjena znanost|primijenjene znanosti]]. Ono je, kao i sve druge primijenjene znanosti, našlo ishodišta duboko u specijalističkim strukama u kojima se nešto svrhovito mjeri.
 
 
Također, možemo ga promatrati zavisno o:
* [[fizikalna veličina|fizičkoj veličini]] koju razmatra (mjeriteljstvo [[vrijeme (fizika)|vremena]], mjeriteljstvo [[dužina|dužine]], [[temperatura|temperature]]...);
*području primjene (mjeriteljstvo [[medicina|medicine]], mjeriteljstvo [[astronomija|astronomije]], [[topografija|topografije]]...).
 
U definiranju mjeriteljstva izrečena je multidisciplinarna kategorizacija poimanja mjeriteljstva na ''kvantitetnom'' (količinskom) i ''kvalitetnom'' (sadržajnom) određenju pojavnosti u svim [[djelatnost]]imadjelatnostima, [[zbivanje|zbivanjima]], [[stanje|stanjima]] i [[događaj]]imadogađajima. Mnoge su [[mjerne jedinice]] izvan priznatih sustava mjernih jedinica, pa ipak služe potrebi količinskog i sadržajnog određenja. Međunarodni sustav mjernih jedinica ([[SI]]) ima nekoliko grupa mjernih jedinica po čemu se vidi da se mnogo toga ne može mjeriti ''osnovnim jedinicama''. Iz mjernih jedinica SI-a moguće je shvatiti temeljito što se izražava i kakav je aktivitet u brojčanom izrazu. Zato te mjerne jedinice čine temelj za razvoj mjeriteljstva, a s tim i [[gospodarstvo|gospodarstva]], po osnovi točnosti, preciznosti, poštenja i korektnosti pri razmjenjivanju informacija, proizvoda, usluga i novca.
 
== Mjerenje ==
{{glavni|Mjerenje}}
 
'''Mjerenje''' je postupak određivanja vrijednosti neke mjerne veličine. Izravnim mjerenjem uspoređuje se mjerena veličina s istovrsnom usporedbenom veličinom, ili mjernom jedinicom. Tako se duljina ''l'' mjeri uspoređivanjem s duljinom ''l<sub>0</sub>'' mjernoga štapa. Posredno (neizravno) mjerenje obavlja se izravnim mjerenjem onih veličina od kojih je sastavljena mjerena veličina, temeljem nekoga znanstvenog načela, te izračunom njezine vrijednosti. Tako se [[ploština]] [[pravokutnik]]a mjeri posredno, mjerenjem duljina stranica ''l<sub>1</sub>'' i ''l<sub>2</sub>'', te se na temelju [[geometrija|geometrijske]] zakonitosti izračunava njihovim [[množenje]]m: <ref> '''mjerenje''', [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=41305] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2015.</ref>
 
:<math>P=l_1 \cdot l_2</math>
 
Rezultat je mjerenja vrijednost mjerne veličine, izražena [[broj]]čanom vrijednošću i pripadnom [[mjerna jedinica|mjernom jedinicom]]. Na primjer, ako je mjerena duljina ''l'' sadržavala 3 duljine mjernoga štapa, a njegova je duljina ''l<sub>0</sub>'' = 1 m, vrijednost je mjerene duljine:
 
:<math>l=3 \cdot l_0 = 3 metra</math>.
 
== Mjerna jedinica ==
{{glavni|Mjerna jedinica}}
 
'''Mjerna jedinica''' je odabrana, dogovorena i objavljena poznata vrijednost mjerne (fizikalne) veličine s kojom se pri mjerenju uspoređuju sve druge istovrsne veličine. Vrijednosti, nazivi, znakovi i uporaba mjernih jedinica danas su određeni međunarodnim dogovorima, na kojima se temelje [[standard|norme]] i mjeriteljski zakoni pojedinih zemalja. Mjerne se jedinice opisuju definicijom, nazivom i znakom. Posebno određene mjerne jedinice koje sudjeluju u izvođenju ostalih mjernih jedinica nekoga mjernog sustava nazivaju se [[SI osnovne jedinice|osnovnim jedinicama]]. Neke su osnovne mjerne jedinice određene utjelovljenim [[pramjera]]ma ili etalonima (na primjer [[kilogram]]), neke postupcima ostvarenja (na primjer [[metar]], [[sekunda]]), a ostale se izvode iz drugih, već određenih jedinica. Mjerne jedinice nazvane su većinom prema prezimenima znamenitih [[znanstvenik]]a, neke prema grčkim, latinskim i arapskim nazivima, a samo ih nekoliko ima tradicijski naziv. Znakovi mjernih jedinica većinom su početno slovo ili početna slova njihovih naziva, a samo je nekoliko tradicijskih znakova (podignuti kružići, podignute crtice i drugo), na primjer [[amper]] (znak A), [[njutn]] (N), [[tesla]] (T), [[vat]] (W), [[veber]] (Wb), [[volt]] (V), [[litra]] (L ili l), [[luks]] (lx), [[metar]] (m), (vremenska) [[sekunda]] (s), [[Stupanj (kut)|(kutni) stupanj]] (°), [[Celzijev stupanj]] (°C) i drugo. Nazive i znakove imaju samo [[SI osnovne jedinice|osnovne jedinice SI]] te ograničen broj [[SI izvedene jedinice|izvedenih jedinica SI]] i iznimno dopuštenih jedinica izvan SI. Većina izvedenih jedinica nema posebne nazive i znakove, nego se nazivaju i označavaju prema jedinicama od kojih su sastavljene, na primjer jedinica brzine [[metar u sekundi]] (m/s), jedinica [[Volumni protok|volumnog protoka]] [[kubni metar u sekundi]] (m³/s), jedinica [[energija|energije]] [[kilovatsat]] (kWh) i drugo.
 
== Izvori ==
{{izvori}}
 
== Vanjske poveznice ==
{{commons|Category:Metrology}}
 
{{mrva-fiz}}
 
[[Kategorija: Prirodne znanosti]]

Navigacijski izbornik