Povijest Azerbajdžana: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj

Prikaz u jednom stupcu

Inačica od 28. listopada 2016. u 11:35

Azerbajdžan (azer. Azərbaycan) je država smještena na istoku kavkaske regije euroazijskog kontitenta. Istočne obale mu zapljuskuje Kaspijsko jezero, dok na kontinentalnom dijelu graniči s Dagestanom na sjeveru, Gruzijom na sjeverozapadu, Armenijom i Turskom na jugozapadu, te Iranom na jugu. Dom je različitih etničkih skupina. Većinu njih čine Azeri, turkijska etnička skupina koja broji 9 milijuna pripadnika u nezavisnoj republici Azerbajdžanu.

Područje Azerbajdžana su u 8. stoljeću p.n.e. naseljavala plemena Medijaca. U 7. stoljeću naše ere, dok je ovo područje bilo pod vlašću Perzije, osvajaju ga Arapi, koji sa sobom donose islamsku kulturu. U 11. stoljeću ga osvajaju Seldžuci. U svojim pohodima napali su ga i Mongoli (1231.), te Timur Lenk (potkraj 14. stoljeća). Od 15. do 18. stoljeća ovim područjem prožimaju se osmanski i perzijski utjecaji. Od 17. stoljeća nakratko je pod vlašću Perzije, koji su vladali sve do Perzijsko-ruskog rata (1804.-1813.), poslije kojeg je mirovnim ugovorom ovo područje predano Rusiji. Granica koja je tada nastala održala se do danas. Nakon Listopadske revolucije 1917. godine, u Azerbajdžanu djeluju radnički sovjeti. Sovjetsku su vlast uz pomoć Britanaca 1. srpnja 1918. godine srušili musavatisti, pripadnici azerbajdžanske muslimanske demokratske partije "Musavat" (Jednakost), koji su proglasili neovisnost države. Od svibnja 1920. ponovo je pod vlašću Sovjeta, a Azerbajdžan postaje Sovjetska Socijalistička Republika Azerbajdžan. 1922. godine, ujedinjen je s Gruzijskom i Armenskom sovjetskom socijalističkom republikom, te su zajedno tvorile Zakavkasku SFSR, koja se raspala 1936. godine, kada Azerbajdžan postaje konstitutivna republika u sastavu SSSR-a. 30. kolovoza 1991. godine Azerbajdžan proglašava neovisnost od Sovjetskog Saveza. Netom prije, Azeri su ušli u sukobe zbog azerbajdžanske regije Gorski Karabah, koji je pretežno naseljen Armencima, i do danas taj spor nije riješen.

Azerbajdžanska Demokratska Republika

Azerbajdžanska Demokratska Republika (azer. Azərbaycan Demokratik Respublikası) bila je druga po redu demokratska država turkijskih naroda i islamskog svijeta, poslije Krimske Narodne Republike.^[1] Osnovalo ju je Azerbajdžansko Nacionalno vijeće u Tbilisiju 28. svibnja 1918. godine nakon kolapsa Ruskog Carstva. Utvrđene granice su bile sa Rusijom na sjeveru, Demokratskom Republikom Gruzijom na sjeverozapadu, prvom armenskom republikom na zapadu, i Iranom na jugu. Brojala je nepuna 3 milijuna stanovnika. ^[2] Privremeni glavni grad mu je bio Gäncä, jer je Baku bio pod kontrolom Boljševika. U ADR-u, parlament je bio najviši organ vlasti, a pod se nalazilo Vijeće ministara. Fetali Han Hojski je bio prvi premijer. Osim većine, koju su činili Musavati, Liberali (Ahrar), Radikali (Ittihad), te muslimanski socijal-demokrati (Hummet), u parlamentu je bilo i predstavnika Armenaca (21 od 120 mjesta), Rusa, Poljaka, Židova i Nijemaca. Neki od njih su podupirali i pan-islamske i pan-turske ideje. Među važnijim odlukama koje je donio Parlament ADR-a bilo je davanje ženama prava glasa (kao prva islamska država u svijetu koja je to učinila), te osnivanje Državnog Sveučilišta u Bakuu, prvo sveučilište modernog tipa osnovanog u Azerbajdžanu.

Zakavkaska SFSR

Zakavkaska Socijalistička Federativna Sovjetska Republika (rus.: Закавказская Советская Федеративная Социалистическая Республика, ZSFRA) je bila jedna od kratkotrajnih republika Saveza Sovjetskih Socijalističkih Republika koja je postojala od 1922. do 1936. Bila je sastavljena od tri sovjetske republike, Gruzije, Armenije i Azerbajdžana. Ova federacija je u Sovjetskim Savezu bila poznata kao Transkavkaska republika. Glavni grad republike je bio Tbilisi.

Ta republika ima svoje korijene u revolucionarnim događajima kada se raspadalo Rusko Carstvo nakon Februarske revolucije 1917. Tada su se bivše carske gubernije u Zakavkazju odcijepile i osnovale Zakavkasku Demokratsku Federativnu Republiku. Sukobljeni nacionalni interesi i rat sa Osmanskim Carstvom doveli su do raspada te federacije pola godine kasnije, u travnju 1918. Sljedećih godina, sve tri konstituitivne republike te bivše federacije, osnovale su vlastite države i međusobno zaratile, uz građanski rat u vlastitim državama, u koji je bila uključena i Crvena armija, koja je nakraju pobijedila, pa su one postale sovjetske republike. U ožujku 1922. godine, to područje je ponovno ujedinjeno kao Federacija sovjetskih republika. Nakon osnivanja Sovjetskog Saveza reorganizirana je u jednu republiku prosinca te godine.

Zakavkaska SFSR rasformirana je 1936., a njene konstitutivne jedinice postale su; Gruzijska SSR, Armenska SSR i Azerbajdžanska SSR.

Azerbajdžanska Sovjetska Socijalistička Republika

Reference

↑ Tadeusz Swietochowski. Russia and Azerbaijan: A Borderland in Transition. Columbia University Press, 1995. ISBN 0-231-07068-3, ISBN 978-0-231-07068-3 and Reinhard Schulze. A Modern History of the Islamic World. I.B.Tauris, 2000. ISBN 1-86064-822-3, ISBN 978-1-86064-822-9.
↑ Tadeusz Swietochowski. Russian Azerbaijan, 1905-1920: The Shaping of a National Identity in a Muslim Community. Cambridge University Press, 2004, p. 129. ISBN 0521522455

[1] Tadeusz Swietochowski. Russia and Azerbaijan: A Borderland in Transition. Columbia University Press, 1995. ISBN 0-231-07068-3, ISBN 978-0-231-07068-3 and Reinhard Schulze. A Modern History of the Islamic World. I.B.Tauris, 2000. ISBN 1-86064-822-3, ISBN 978-1-86064-822-9.

[2] Tadeusz Swietochowski. Russian Azerbaijan, 1905-1920: The Shaping of a National Identity in a Muslim Community. Cambridge University Press, 2004, p. 129. ISBN 0521522455

[1]

[2]

@@ Redak 1: / Redak 1: @@
+{{radovi24}}
 [[Datoteka:LocationAzerbaijan.svg|mini|desno|200px|Položaj Azerbajdžana na [[Kavkaz]]u]]
-'''Azerbajdžan''' ([[azerski jezik|azer.]] ''Azərbaycan'') je država smještena na istoku [[kavkaz|kavkaske]] regije euroazijskog kontitenta. Istočne obale mu zapljuskuje [[Kaspijsko jezero]], dok na kontinentalnom dijelu graniči s [[Dagestan]]om (na sjeveru), [[Gruzija|Gruzijom]] na sjeverozapadu, [[Armenija|Armenijom]] i [[Turska|Turskom]] na jugozapadu, te [[Iran]]om na jugu. Dom je različitih etničkih skupina. Većinu njih čine [[Azeri]], turkijska etnička skupina koja broji 9 milijuna pripadnika u nezavisnoj republici [[Azerbajdžan]]u.
+'''Azerbajdžan''' ([[azerski jezik|azer.]] ''Azərbaycan'') je država smještena na istoku [[kavkaz|kavkaske]] regije euroazijskog kontitenta. Istočne obale mu zapljuskuje [[Kaspijsko jezero]], dok na kontinentalnom dijelu graniči s [[Dagestan]]om na sjeveru, [[Gruzija|Gruzijom]] na sjeverozapadu, [[Armenija|Armenijom]] i [[Turska|Turskom]] na jugozapadu, te [[Iran]]om na jugu. Dom je različitih etničkih skupina. Većinu njih čine [[Azeri]], turkijska etnička skupina koja broji 9 milijuna pripadnika u nezavisnoj republici [[Azerbajdžan]]u.
+Područje Azerbajdžana su u 8. stoljeću p.n.e. naseljavala plemena [[Medijci|Medijaca]]. U 7. stoljeću naše ere, dok je ovo područje bilo pod vlašću [[Perzijsko Carstvo|Perzije]], osvajaju ga [[Arapi]], koji sa sobom donose [[islam]]sku kulturu. U 11. stoljeću ga osvajaju [[Seldžuci]]. U svojim pohodima napali su ga i [[Mongoli]] (1231.), te [[Timur|Timur Lenk]] (potkraj 14. stoljeća).  Od 15. do 18. stoljeća ovim područjem prožimaju se osmanski i perzijski utjecaji. Od 17. stoljeća nakratko je pod vlašću Perzije, koji su vladali sve do [[Rusko-perzijski rat 1804.-1813.|Perzijsko-ruskog rata (1804.-1813.)]], poslije kojeg je mirovnim ugovorom ovo područje predano [[Rusija|Rusiji]]. Granica koja je tada nastala održala se do danas. Nakon [[Listopadska revolucija|Listopadske revolucije]] 1917. godine, u Azerbajdžanu djeluju radnički sovjeti. Sovjetsku su vlast uz pomoć Britanaca [[1. srpnja]] [[1918.]] godine srušili ''musavatisti'', pripadnici azerbajdžanske muslimanske demokratske partije "Musavat" ''(Jednakost)'', koji su proglasili neovisnost države. Od svibnja [[1920.]] ponovo je pod vlašću Sovjeta, a Azerbajdžan postaje [[Sovjetska Socijalistička Republika Azerbajdžan]]. [[1922.]] godine, ujedinjen je s Gruzijskom i Armenskom sovjetskom socijalističkom republikom, te su zajedno tvorile [[Zakavkaska Socijalistička Federativna Sovjetska Republika|Zakavkasku SFSR]], koja se raspala [[1936.]] godine, kada Azerbajdžan postaje konstitutivna republika u sastavu [[SSSR]]-a. [[30. kolovoza]] [[1991.]] godine Azerbajdžan proglašava neovisnost od Sovjetskog Saveza. Netom prije, Azeri su ušli u sukobe zbog azerbajdžanske regije [[Gorski Karabah]], koji je pretežno naseljen [[Armenci]]ma, i do danas taj spor nije riješen.
+=== Azerbajdžanska Demokratska Republika ===
+[[Datoteka:Azerbaijan_Democratic_Republic_1918_20.png|mini|desno|200px|Karta Azerbajdžanske DR 1918.-1920.]]
+'''Azerbajdžanska Demokratska Republika''' (''[[azerski jezik|azer.]] Azərbaycan Demokratik Respublikası'') bila je druga po redu demokratska država turkijskih naroda i islamskog svijeta, poslije [[Krimska Narodna Republika|Krimske Narodne Republike]].<ref>Tadeusz Swietochowski. Russia and Azerbaijan: A Borderland in Transition. Columbia University Press, 1995. ISBN 0-231-07068-3, ISBN 978-0-231-07068-3 and Reinhard Schulze. A Modern History of the Islamic World. I.B.Tauris, 2000. ISBN 1-86064-822-3, ISBN 978-1-86064-822-9. </ref> Osnovalo ju je Azerbajdžansko Nacionalno vijeće u [[Tbilisi]]ju [[28. svibnja]] [[1918.]] godine nakon [[Ruska revolucija|kolapsa Ruskog Carstva]]. Utvrđene granice su bile sa [[Rusija|Rusijom]] na sjeveru, [[Demokratska Republika Gruzija|Demokratskom Republikom Gruzijom]] na sjeverozapadu, [[Republika Armenija (1918-1920)|prvom armenskom republikom]] na zapadu, i [[Iran]]om na jugu. Brojala je nepuna 3 milijuna stanovnika. <ref>Tadeusz Swietochowski. ''[https://books.google.com/books?pg=PA129&dq=Azerbaijan+Democratic+Republic&id=cozSOSsv7ZsC&output=html Russian Azerbaijan, 1905-1920: The Shaping of a National Identity in a Muslim Community]. Cambridge University Press, 2004, p. 129. ISBN 0521522455''</ref>  Privremeni glavni grad mu je bio [[Gäncä]], jer je [[Baku]] bio pod kontrolom [[Boljševici|Boljševika]].
+U ADR-u, parlament je bio najviši  organ vlasti, a pod  se nalazilo Vijeće ministara. [[Fetali Han Hojski]] je bio prvi premijer. Osim većine, koju su činili ''Musavati'', ''Liberali (Ahrar)'', ''Radikali (Ittihad)'', te muslimanski socijal-demokrati ''(Hummet)'', u parlamentu je bilo i predstavnika Armenaca (21 od 120 mjesta), Rusa, Poljaka, Židova i Nijemaca. Neki od njih su podupirali i pan-islamske i pan-turske ideje.  Među važnijim odlukama koje je donio Parlament ADR-a bilo je davanje ženama prava glasa (kao prva islamska država u svijetu koja je to učinila), te osnivanje Državnog Sveučilišta u Bakuu, prvo sveučilište modernog tipa osnovanog u Azerbajdžanu.
+=== Zakavkaska SFSR ===
+[[Datoteka:TSFSR (1928).png|mini|desno|200px|Karta Zakavkaske SFSR]]
+'''Zakavkaska Socijalistička Federativna Sovjetska Republika''' ([[ruski|rus.]]: ''Закавказская Советская Федеративная Социалистическая Республика'', ''ZSFRA'') je bila jedna od kratkotrajnih republika [[SSSR|Saveza Sovjetskih Socijalističkih Republika]] koja je postojala od [[1922]]. do [[1936]]. Bila je sastavljena od tri sovjetske republike, [[Gruzijska Sovjetska Socijalistička Republika|Gruzije]], [[Armenska Sovjetska Socijalistička Republika|Armenije]] i [[Azerbajdžanska Sovjetska Socijalistička Republika|Azerbajdžana]]. Ova federacija je u [[Sovjetski Savez|Sovjetskim Savezu]] bila poznata kao ''Transkavkaska republika''. Glavni grad republike je bio [[Tbilisi]].
+Ta republika ima svoje korijene u revolucionarnim događajima kada se raspadalo [[Rusko Carstvo]] nakon [[Februarska revolucija|Februarske revolucije 1917.]] Tada su se bivše carske gubernije u [[Kavkaz|Zakavkazju]] odcijepile i osnovale [[Zakavkaska Demokratska Federativna Republika|Zakavkasku Demokratsku Federativnu Republiku]]. Sukobljeni nacionalni interesi i rat sa [[Osmansko Carstvo|Osmanskim Carstvom]] doveli su do raspada te federacije pola godine kasnije, u travnju [[1918]]. Sljedećih godina, sve tri konstituitivne republike te bivše federacije, osnovale su vlastite države i međusobno zaratile, uz građanski rat u vlastitim državama, u koji je bila uključena i [[Crvena armija]], koja je nakraju pobijedila, pa su one postale sovjetske republike. U ožujku [[1922]]. godine, to područje je ponovno ujedinjeno kao Federacija sovjetskih republika. Nakon osnivanja Sovjetskog Saveza reorganizirana je u jednu republiku prosinca te godine.
+Zakavkaska SFSR rasformirana je [[1936]]., a njene konstitutivne jedinice postale su; [[Gruzijska Sovjetska Socijalistička Republika|Gruzijska SSR]], [[Armenska Sovjetska Socijalistička Republika|Armenska SSR]] i [[Azerbajdžanska Sovjetska Socijalistička Republika|Azerbajdžanska SSR]].
+=== Azerbajdžanska Sovjetska Socijalistička Republika ===
+== Reference ==
+{{reflist}}
-Područje Azerbajdžana su u 8. stoljeću p.n.e. naseljavala plemena Medijaca. U 7. stoljeću naše ere, dok je ovo područje bilo pod vlašću [[Perzijsko Carstvo|Perzije]], osvajaju ga [[Arapi]], koji sa sobom donose [[islams]]sku kulturu. U 11. stoljeću ga osvajaju [[Seldžuci]]. U svojim pohodima napali su ga i [[Mongoli]] (1231.), te [[Timur|Timur Lenk]] (potkraj 14. stoljeća).  Od 15. do 18. stoljeća ovim područjem prožimaju se osmanski i perzijski utjecaji. OD 17. stoljeća nakratko je pod vlašću Perzije, koji su vladali sve do [[Perzijsko-ruski rat|Perzijsko-ruskog rata (1804.-1813.)]], poslije kojeg je mirovnim ugovorom ovo područje predano [[Rusija|Rusiji]]. Granica koja je tada nastala održala se do danas. Nakon [[Listopadska revolucija|Listopadske revolucije]] 1917. godine, u Azerbajdžanu djeluju radnički sovjeti. Sovjetsku su vlast uz pomoć Britanaca [[1. srpnja]] [[1918.]] godine srušili ''musavatisti'', pripadnici azerbajdžanske muslimanske demokratske partije "Musavat" ''(Jednakost)'', koji su proglasili neovisnost države. Od svibnja [[1920.]] ponovo je pod vlašću Sovjeta,a Azerbajdžan postaje Sovjetska Socijalistička Republika Azerbajdžan. [[1922.]] godine, ujedinjen je s Gruzijskom i Armenskoj sovjetskom socijalističkom republikom, te su zajedno tvorile [[Zakavkaska Sovjetska Federativna Socijalistička Republika|Zakavkasku SFSR]], koja se raspala [[1936.]] godine, kada Azerbajdžan postaje konstitutivna republika u sastavu [[SSSR]]-a. [[30. kolovoza]] [[1991.]] godine Azerbajdžan proglašava neovisnost od Sovjetskog Saveza. Netom prije, Azeri su ušli u sukobe zbog azerbajdžanske regije [[Gorski Karabah]], koji je pretežno naseljen [[Armenci]]ma, i do danas taj spor nije riješen.
-{{mrva-pov}}
 [[Kategorija:Povijest Azerbajdžana]]