Luterani: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj

Prikaz u jednom stupcu

Inačica od 29. listopada 2016. u 19:07

Luteranizam je dio zapadnog kršćanstva koje se zasniva na učenju njemačkog redovnika, teologa i reformatora iz 16. stoljeća Martina Luthera. Reakcije vlasti i Katoličke crkve na međunarodno širenje Lutherovih 95 teza su dovele do druge podjele kršćanstva nakon 1054.

Lutherovi pokušaji reforme teologije i crkvene prakse doveli su do protestantske reformacije prvenstveno na teritorijima njemačkog govornog područja u Svetom Rimskom Carstvu. Počevši s devedeset pet teza, objavljenih 1517, Lutherova djela su se proširila po inozemstvu čime je započelo širenje rane ideje reformacije koja je bila izvan kontrole Rimske kurije i cara Svetog Rimskog Carstva. Razdor između luterana i katolika postao je jasan objavom Wormskog edikta 1521 kojim je osuđen Lutherov nauk te zabranjeno građanima Svetog Rimskog Carstva braniti ili propagirati njegov nauk za što je bila predviđena kazna konfiskacije cjelokupne imovine, čija bi 1/2 pripala caru, a druga tužitelju. Razdor je bio usmjeren prvenstveno na dvije stvari: pravi izvor autoriteta u crkvi iliti "formalni princip reformacije" te nauku o opravdanju iliti materijalni princip.

Luteranizam zagovara doktrinu koja kaže da je Sveto pismo konačni autoritet u svim pitanjima vjere, odnosno opravdanja "samo po milosti kroz vjeru i na temelju Svetog pisma". Ovakav nauk je u direktnoj suprotnosti s naukom Katoličke Crkve, definiranim na Tridentskom saboru, koji kaže da autoritet u pitanjima vjere dolazi iz pisane Božje objave (Sveto pismo), ali i usmene kršćanske predaje (Tradicija). Nadalje, luteranizam prihvaća zaključke isključivo prva četiri ekumenska sabora koji su održani prije 1054 kada je kršćanska crkva još uvijek bila jedinstvena.

Za razliku od Kalvinista, Luterani su zadržali mnoge liturgijske prakse i sakramentalna učenja predreformirane Crkve, s posebnim naglaskom na euharistiju. Luteranska teologija se u svom nauku razilazi od kalvinističke i po pitanjima kristologije, svrhe Božjeg zakona, božanske milosti, koncepta svetih i predodređenosti.

Luteranizam je danas sa svojim 80 milijuna sljedbenika treća najveća protestanska denominacija svijeta. Luteranska svjetska federacija, najveća unija luteranskih crkava, predstavlja više od 72 milijuna ljudi. Ostale luteranske organizacije uključuju Međunarodno luteransko vijeće, Konfesionalnu evanđeosku luteransku konferenciju te mnoge neovisne crkve.

Glavna ideje luteranstva

Dogme, koje su proglašene od Pape i Crkvenog Koncila nisu obvezujuće. Treba se živjeti prema zakonima Biblije.(sola Scriptura).
Glava Crkve (tj. zajednica vjernika) nije Papa, nego Isus Krist (solus Christus).
Za spasenje nije potrebno raditi prema propisima Crkve , nego vjerovati (sola fide).
Odrešenje dodjeljuje samo Bog (sola gratia).
Postoje samo dva sakramenata, koje je postavio Krist: Krštenje i sveta večera (euharistija). Luterani smatraju da su ostali katolički sakrament izmišljeni kasnije.
Treba razmotriti Deset Božji zapovjedi u svom izvornom obliku, uključujući zapovjed "Ne imaj drugih bogova " itd.. Obožavanje svetaca i slika (ikona) je neprikladno.
Marija se poštuje kao Isusova majka, ali ju je neprimjereno častiti.
Celibat je pravilo Pape, ali ne i Isusa i stoga se ne može uzeti u obzir pravilo Pape.

@@ Redak 1: / Redak 1: @@
 [[Datoteka:Martin Luther 2.jpg|mini|desno|200px|Martin Luther]]
 [[Datoteka:Lutherrose.svg|mini|200px|[[Luterova ruža]], simbol luteranizma]]
-'''Luteranizam''' je dio [[zapadno kršćanstvo|zapadnog kršćanstva]] koje se zasniva na učenju reformatora iz 16. stoljeća [[Martin Luther|Martina Luthera]]. Lutherovi pokušaji reforme teologije i crkvene prakse doveli su do protestantske [[reformacija|reformacije]]. Reakcije vlasti i crkve na međunarodno širenje Lutherovih 95 teza su dovele do podjele [[kršćanstvo|kršćanstva]].
+'''Luteranizam''' je dio [[zapadno kršćanstvo|zapadnog kršćanstva]] koje se zasniva na učenju njemačkog redovnika, teologa i reformatora iz 16. stoljeća [[Martin Luther|Martina Luthera]]. Reakcije vlasti i Katoličke crkve na međunarodno širenje Lutherovih 95 teza su dovele do druge podjele [[kršćanstvo|kršćanstva]] nakon 1054.
-Za razliku od [[Reformatorska crkva|reformatorskih crkvi]], luterani i dalje prakticiraju mnoge sakramente i liturgijsku praksu iz pre-reformatoskih crkvi.
+Lutherovi pokušaji reforme teologije i crkvene prakse doveli su do protestantske [[reformacija|reformacije]] prvenstveno na teritorijima njemačkog govornog područja u [[Sveto Rimsko Carstvo|Svetom Rimskom Carstvu]]. Počevši s [[devedeset pet teza]], objavljenih 1517, Lutherova djela su se proširila po inozemstvu čime je započelo širenje rane ideje reformacije koja je bila izvan kontrole Rimske kurije i cara Svetog Rimskog Carstva. Razdor između luterana i katolika postao je jasan objavom Wormskog edikta 1521 kojim je osuđen Lutherov nauk te zabranjeno građanima Svetog Rimskog Carstva braniti ili propagirati njegov nauk za što je bila predviđena kazna konfiskacije cjelokupne imovine, čija bi 1/2 pripala caru, a druga tužitelju. Razdor je bio usmjeren prvenstveno na dvije stvari: pravi izvor autoriteta u crkvi iliti "formalni princip reformacije" te nauku o opravdanju iliti materijalni princip.
-'''Glavna ideje luteranstva:'''
+Luteranizam zagovara doktrinu koja kaže da je Sveto pismo konačni autoritet u svim pitanjima vjere, odnosno opravdanja "samo po milosti kroz vjeru i na temelju Svetog pisma". Ovakav nauk je u direktnoj suprotnosti s naukom Katoličke Crkve, definiranim na [[Tridentski sabor|Tridentskom saboru]], koji kaže da autoritet u pitanjima vjere dolazi iz pisane Božje objave (Sveto pismo), ali i usmene kršćanske predaje (Tradicija). Nadalje, luteranizam prihvaća zaključke isključivo prva četiri [[Ekumenski sabor|ekumenska sabora]] koji su održani prije 1054 kada je kršćanska crkva još uvijek bila jedinstvena.
+Za razliku od Kalvinista, Luterani su zadržali mnoge liturgijske prakse i sakramentalna učenja predreformirane Crkve, s posebnim naglaskom na euharistiju. Luteranska teologija se u svom nauku razilazi od kalvinističke i po pitanjima [[Kristologija|kristologije]], svrhe Božjeg zakona, božanske milosti, koncepta svetih i [[Predodređenje|predodređenosti]].
+Luteranizam je danas sa svojim 80 milijuna sljedbenika treća najveća protestanska denominacija svijeta. Luteranska svjetska federacija, najveća unija luteranskih crkava, predstavlja više od 72 milijuna ljudi. Ostale luteranske organizacije uključuju Međunarodno luteransko vijeće, Konfesionalnu evanđeosku luteransku konferenciju te mnoge neovisne crkve.
+==Glavna ideje luteranstva==
 * Dogme, koje su proglašene od [[Papa|Pape]] i Crkvenog Koncila nisu obvezujuće. Treba se živjeti prema zakonima [[Biblija|Biblije]].(sola Scriptura).