Enes Čengić: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj

Prikaz u jednom stupcu

Inačica od 6. ožujka 2017. u 22:37

Enes Čengić (Foča, 4. travnja 1926. – Zagreb, 17. kolovoza 1994.), hrvatski književnik i publicist,^[1] član Društva hrvatskih novinara, porijeklom iz vrlo stare bosanske plemićke obitelji.

Životopisi

Rođen u Foči. Građansku školu završio u Foči, Željezničku tehničku u Sarajevu. Počeo pisati kao vanjski suradnik sarajevskog Oslobođenja.^[1]

Kao zagrebački dopisnik Oslobođenja od 1955. godine. Zapažen po o reportažama, komentarima, putopisima i intervjuima s istaknutim ličnostima kulturnog i javnog života. Surađivao je u dnevnicima Vjesniku, Večernjem listu, Delu, Politici, Večernjim novostima, u tjednicima Danas, Svijet, NIN i dr., te u radijskim, a i televizijskim emisijama, u nekima kao scenarist i pripovjedač.^[1]

Dokumentarno važan kao fotokroničar zbog mnoštva portreta znamenitih suvremenika i niz Krležinih portreta.

Krleži je posvetio najveći dio svoje publicističke djelatnosti. Pokrenuo je, potom uredio i mnoštvo sabranih djela djela Miroslava Krlež. Čengićeva edicija Sabranih djela prva je ikad objavljena i ujedno do danas jedina - potpuna kolekcija djela Miroslava Krleže.^[1]

Krleža je oporučno prenio doživotno upravljanje svim svojim autorskim, izdavačkim i reproducentskim pravima te zaštitu svog književnog djela.

Čengić je napisao 11 knjiga, među ostalim o Gustavu Krklecu i o Branku Ćopiću.^[1]

Svoj rad Čengić je posvetio nadasve hrvatskom kulturnom krugu, gdje posebno mjesto zauzimaju knjige o Krleži. U fotomonografiji Krleža kronološki obrađuje njegovu biografiju, uz koju donosi bogat, široj javnosti uglavnom nepoznat ilustrativni materijal.

Istaknuti su Čengićevi šestotomni memoari S Krležom iz dana u dan I-IV (1985.) i Post mortem I-II (1990.), kojima stiče epitet Krležina Eckermanna.

Nagrade

Dobitnik je brojnih priznanja i dviju nagrada za životno djelo. 1966. je godine dobio Šestotravanjsku nagradu Grada Sarajeva.^[2] Posthumno je 2007. odlikovan i najvišim hrvatskim državnim odlikovanjem za zasluge u kulturi – Redom Danice Hrvatske s likom Marka Marulića.^[3]

Izvori

↑ ^a ^b ^c ^d ^e Krležijana Đ. Zć.: Enes Čengić, LZMK (pristupljeno 6. ožujka 2017.)
↑ Dobitnici Šestoaprilske nagrade od 1956. godine do danas (bošnjački jezik)
↑ Narodne novine 68/2007. Odluka o odlikovanju Redom Danice hrvatske s likom Marka Marulića za osobite zasluge u kulturi, 2. srpnja 2007. (pristupljeno 6. ožujka 2017.)

Vanjske poveznice

YouTube - Krležin Gvozd - Službeni kanal hrvatskog pisca i dramaturga Ive Štivičića Miroslav Krleža-Enes Čengić: Razgovor s Enesom Čengićem o Krleži na Tržiču (1993.)

[Krležijana-1] Krležijana Đ. Zć.: Enes Čengić, LZMK (pristupljeno 6. ožujka 2017.)

[DOB-2] Dobitnici Šestoaprilske nagrade od 1956. godine do danas (bošnjački jezik)

[3] Narodne novine 68/2007. Odluka o odlikovanju Redom Danice hrvatske s likom Marka Marulića za osobite zasluge u kulturi, 2. srpnja 2007. (pristupljeno 6. ožujka 2017.)

[1]

[2]

[3]

@@ Redak 4: / Redak 4: @@
 Rođen u Foči. Građansku školu završio u Foči, Željezničku tehničku u Sarajevu. Počeo pisati kao vanjski suradnik sarajevskog [[Oslobođenje|Oslobođenja]].<ref name="Krležijana"/>
-Kao zagrebački dopisnik Oslobođenja od 1955., <ref name="Krležijana"/>a potom i direktor te novinske izdavačke kuće za Hrvatsku i Sloveniju, zapažen po [[reportaža]]ma, [[komentar]]ima, [[putopis]]ima i [[intervju]]ima s istaknutim ličnostima kulturnog i javnog života. Surađivao je u dnevnicima [[Vjesnik]]u, [[Večernji list|Večernjem listu]], [[Delo|Delu]], [[Politika (novine)|Politici]], [[Večernje novosti|Večernjim novostima]], u tjednicima [[Danas (časopis)|Danas]], [[Svijet (časopis)|Svijet]], [[NIN]] i dr., te u radijskim, a i televizijskim emisijama, u nekima kao [[scenarist]] i pripovjedač.<ref name="Krležijana"/>
+Kao zagrebački dopisnik Oslobođenja od 1955. godine. Zapažen po o [[reportaža]]ma, [[komentar]]ima, [[putopis]]ima i [[intervju]]ima s istaknutim ličnostima kulturnog i javnog života. Surađivao je u dnevnicima [[Vjesnik]]u, [[Večernji list|Večernjem listu]], [[Delo|Delu]], [[Politika (novine)|Politici]], [[Večernje novosti|Večernjim novostima]], u tjednicima [[Danas (časopis)|Danas]], [[Svijet (časopis)|Svijet]], [[NIN]] i dr., te u radijskim, a i televizijskim emisijama, u nekima kao [[scenarist]] i pripovjedač.<ref name="Krležijana"/>
-Kao [[fotokroničar]] pak snimio je veliku zbirku portreta znamenitih suvremenika i niz Krležinih portreta, izuzetne dokumentarne vrijednosti, jer je poznate ličnosti imao priliku fotografirati i u neformalnim trenutcima.
+Dokumentarno važan kao [[fotokroničar]] zbog mnoštva portreta znamenitih suvremenika i niz Krležinih portreta.
-Krleži je posvetio najveći dio svoje publicističke djelatnosti. Pokrenuo je, potom uredio i 1973. objavio 20 ''Izabranih'', a 1975.-1988. i 50 knjiga ''Sabranih djela Miroslava Krleže'', u 10 kola po pet knjiga. Ta edicija Sabranih djela prva je ikad objavljena i ujedno do danas jedina - potpuna kolekcija djela [[Miroslav Krleža|Miroslava Krleže]].<ref name="Krležijana"/>
+Krleži je posvetio najveći dio svoje publicističke djelatnosti. Pokrenuo je, potom uredio i mnoštvo sabranih djela djela Miroslava Krlež. Čengićeva edicija Sabranih djela prva je ikad objavljena i ujedno do danas jedina - potpuna kolekcija djela [[Miroslav Krleža|Miroslava Krleže]].<ref name="Krležijana"/>
+Krleža je oporučno prenio doživotno upravljanje svim svojim autorskim, izdavačkim i reproducentskim pravima te zaštitu svog književnog djela.
-Također je pokretač projekta izdavanja šest knjiga Krležine školske lektire (1976.-1977.) i niza posebnih izdanja - u višemilijunskoj sveukupnoj nakladi.
+Čengić je napisao 11 knjiga, među ostalim o [[Gustav Krklec|Gustavu Krklecu]] i o [[Branko Ćopić|Branku Ćopiću]].<ref name="Krležijana"/>
-Godine 1981. svojom oporukom Miroslav Krleža na Čengića prenosi doživotno upravljanje svim svojim autorskim, izdavačkim i reproducentskim pravima te zaštitu svog književnog djela.
-Čengić je i sam autor 11 knjiga, među kojima su monografija o [[Gustav Krklec|Gustavu Krklecu]] ''Pjesnik na srebrnoj cesti'' (1979.) i u anegdotama ispripovijedana biografija ''Ćopićev humor i zbilja I-II'' (1989.). O [[Branko Ćopić|Ćopiću]] je objavio tri knjige.<ref name="Krležijana"/>
 Svoj rad Čengić je posvetio nadasve hrvatskom kulturnom krugu, gdje posebno mjesto zauzimaju knjige o Krleži. U fotomonografiji Krleža kronološki obrađuje njegovu biografiju, uz koju donosi bogat, široj javnosti uglavnom nepoznat ilustrativni materijal.
-Najznačajnije su mu djelo šestotomni [[memoar]]i ''S Krležom iz dana u dan I-IV'' (1985.) i ''Post mortem I-II'' (1990.), kojima stiče epitet Krležina Eckermanna. Stručno su ocijenjene kao izniman doprinos u proučavanju Krležina djela, jer donose niz iskaza o privatno-biografskim činjenicama, kao i Krležine monologe o suvremenicima. Bilježene u atmosferi Krležina doma, one očituju njegovu intimu, emotivnost, artističke sklonosti, te vrednovanja vremena i ljudi.
+Istaknuti su Čengićevi šestotomni [[memoar]]i ''S Krležom iz dana u dan I-IV'' (1985.) i ''Post mortem I-II'' (1990.), kojima stiče epitet Krležina Eckermanna.
-Čengićeve su knjige tiskane u ukupnoj nakladi od oko 200.000 primjeraka.
 == Nagrade ==