Hamid Dizdar: razlika između inačica

Izvor: Wikipedija
Pregledaj povijest
← Starija izmjenaNovija izmjena →
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
VizualnoWikitekst
Uklanjanje izmjene suradnika 31.176.147.165 (talk) na zadnju inačicu suradnika MaGaBot (HG) (3.1.22)
Nema sažetka uređivanja
Redak 29: Redak 29:


== Životopis ==
== Životopis ==
⚫
Gimnaziju je pohađao u [[Mostar]]u i [[Tuzla|Tuzli]]<ref name="Ujević" /> - sam za sebe navodi i gimnaziju u Sarajevu ("Ko je ko u Jugoslaviji", Beograd 1957, str. 142). Bio je službenikom u Stolcu (1926 - 1930), potom novinar beogradskih listova "Politika" (1928-1930) i "Pravda" (1933-1938) i sarajevskog "Jugoslovenskog lista", urednik sarajevskih listova: "[[Slobodna riječ]]", "[[Jugoslavenska pošta]]" (1931-1941), "Pravda", "Gajret" (1935-1941). Radio je i kao izvjestitelj za narodne pjesme na drž. [[Hrvatski krugoval|krugovalnoj]] postaji u Sarajevu.<ref name="Ujević">[[Mate Ujević]], gl. ur., ''[[Hrvatska enciklopedija]]'', Sv. 5. : Dilatacija &mdash; Elektrika, Zagreb : Naklada Hrvatskog izdavalačkog bibliografskog zavoda, 1945., str. 112.</ref> Tiskao je pjesme i pripovjesti iz hercegovačkoga života u sarajevskim časopisima ''[[Novi Behar|Novom Beharu]]'', ''Gajretu'', ''Pogledu'' i ''[[Hrvatska misao|Hrvatskoj misli]]'', te u zagrebačkom ''[[Vijenac|Vijencu]]''.<ref name="Ujević" /> Zbog ilegalnog rada uhapšen je od ustaškog prijekog suda ali je pobjegao iz Sarajeva; nakon toga njegova majka Nazira (rođ. Babović) i sestra su odvedene u Jasenovac i tamo ubijene od ustaša (Leksikon pisaca Jugoslavije, knjiga I, Novi Sad 1972, str. 645).
Gimnaziju je pohađao u [[Mostar]]u i [[Tuzla|Tuzli]].<ref name="Ujević"/>


⚫
Nakon [[Drugi svjetski rat|rata]] direktor je [[Arhiv grada Sarajeva|Arhiva grada Sarajeva]]. Uređivao je časopise "[[Odjek]]", "[[Vidik]]" i "[[Život]]". [[Poezija|Poeziju]] je počeo pisati kao socijalni pisac, a javio se u "Knjizi drugova" [[1929.]] godine. U biografskom leksikonu "Ko je ko u Jugoslaviji" 1957. deklarirao se kao Srbin.
⚫
Bio je službenikom u Stolcu, potom urednikom sarajevskih listova: "[[Slobodna riječ]]", "[[Jugoslavenska pošta]]", "Pravda", "Gajret". Radio je i kao izvjestitelj za narodne pjesme na drž. [[Hrvatski krugoval|krugovalnoj]] postaji u Sarajevu.<ref name="Ujević">[[Mate Ujević]], gl. ur., ''[[Hrvatska enciklopedija]]'', Sv. 5. : Dilatacija &mdash; Elektrika, Zagreb : Naklada Hrvatskog izdavalačkog bibliografskog zavoda, 1945., str. 112.</ref> Tiskao je pjesme i pripovjesti iz hercegovačkoga života u sarajevskim časopisima ''[[Novi Behar|Novom Beharu]]'', ''Gajretu'', ''Pogledu'' i ''[[Hrvatska misao|Hrvatskoj misli]]'', te u zagrebačkom ''[[Vijenac|Vijencu]]''.<ref name="Ujević"/>

⚫
Nakon [[Drugi svjetski rat|rata]] direktor je [[Arhiv grada Sarajeva|Arhiva grada Sarajeva]]. Uređivao je časopise "[[Odjek]]", "[[Vidik]]" i "[[Život]]". [[Poezija|Poeziju]] je počeo pisati kao socijalni pisac, a javio se u "Knjizi drugova" [[1929.]] godine.


Hamid je bio stariji brat poznatoga hrvatskoga književnika iz BiH [[Mak Dizdar|Mehmedalije Maka Dizdara]].
Hamid je bio stariji brat poznatoga hrvatskoga književnika iz BiH [[Mak Dizdar|Mehmedalije Maka Dizdara]].
Redak 39: Redak 37:
'''Djela''':
'''Djela''':


* "Arabeske", zbirka pjesama
* "Arabeske", zbirka pjesama (1929)
* "Kasaba šapče"
* "Kasaba šapće", pripovjetke (1933)
* "Zapisi u kamenu" (Urezi u kamen), zbirka pjesama
* "Zapisi u kamenu" (Urezi u kamen), zbirka pjesama (1936)
* "3x8", pjesme (1954)
* "Obasjane staze"
* "Obasjane staze"
* "Nitko se ne vraća"
* "Nitko se ne vraća"

Inačica od 3. travnja 2017. u 18:34

Hamid Dizdar
Puno ime Hamid Dizdar
Rođenje 22. veljače 1907.
Stolac
Smrt 17. srpnja 1967.
Sarajevo
Nacionalnost hrvatska[1]
Književne vrste poezija
Portal o životopisima

Hamid Dizdar (Stolac, 22. veljače 1907. – Sarajevo, 17. srpnja 1967.), hrvatski,[2] novinar i književnik iz Hercegovine.

Životopis

Gimnaziju je pohađao u Mostaru i Tuzli[2] - sam za sebe navodi i gimnaziju u Sarajevu ("Ko je ko u Jugoslaviji", Beograd 1957, str. 142). Bio je službenikom u Stolcu (1926 - 1930), potom novinar beogradskih listova "Politika" (1928-1930) i "Pravda" (1933-1938) i sarajevskog "Jugoslovenskog lista", urednik sarajevskih listova: "Slobodna riječ", "Jugoslavenska pošta" (1931-1941), "Pravda", "Gajret" (1935-1941). Radio je i kao izvjestitelj za narodne pjesme na drž. krugovalnoj postaji u Sarajevu.[2] Tiskao je pjesme i pripovjesti iz hercegovačkoga života u sarajevskim časopisima Novom Beharu, Gajretu, Pogledu i Hrvatskoj misli, te u zagrebačkom Vijencu.[2] Zbog ilegalnog rada uhapšen je od ustaškog prijekog suda ali je pobjegao iz Sarajeva; nakon toga njegova majka Nazira (rođ. Babović) i sestra su odvedene u Jasenovac i tamo ubijene od ustaša (Leksikon pisaca Jugoslavije, knjiga I, Novi Sad 1972, str. 645).

Nakon rata direktor je Arhiva grada Sarajeva. Uređivao je časopise "Odjek", "Vidik" i "Život". Poeziju je počeo pisati kao socijalni pisac, a javio se u "Knjizi drugova" 1929. godine. U biografskom leksikonu "Ko je ko u Jugoslaviji" 1957. deklarirao se kao Srbin.

Hamid je bio stariji brat poznatoga hrvatskoga književnika iz BiH Mehmedalije Maka Dizdara.

Djela:

  • "Arabeske", zbirka pjesama (1929)
  • "Kasaba šapće", pripovjetke (1933)
  • "Zapisi u kamenu" (Urezi u kamen), zbirka pjesama (1936)
  • "3x8", pjesme (1954)
  • "Obasjane staze"
  • "Nitko se ne vraća"
  • "Proljeće u Hercegovini"

Izvori

  • Salih Alić: Kratak pregled hrvatske muslimanske književnosti u BiH
  1. ↑ Alija Nametak, Sarajevski nekrologij, [Sarajevo] : Globus, Zürich : Bošnjački Institut, 1994., str. 130, ISBN 3-905211-00-9 (COBISS.BH)
    Wikicitati »Kad sam g. 1929. htio izdati kalendar Musa Ćazim Ćatić za godinu 1930. pozvao sam i Hamida na suradnju i pitao ga da li je Hrvat, jer sam samo od Hrvata muslimana primao suradnju. On mi je odgovorio da je Hrvat i obećao mi suradnju, ali nije ništa poslao, i tako sam ja kalendar štampao bez njegova priloga, ali je zaplijenjen.«
    (Nametak, 1994., 130)
  2. ↑ a b c d Mate Ujević, gl. ur., Hrvatska enciklopedija, Sv. 5. : Dilatacija — Elektrika, Zagreb : Naklada Hrvatskog izdavalačkog bibliografskog zavoda, 1945., str. 112.
Dobavljeno iz "https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Hamid_Dizdar&oldid=4877449"