Razlika između inačica stranice »Hamid Dizdar«

Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Dodana 643 bajta ,  prije 4 godine
bez sažetka
(Uklanjanje izmjene suradnika 31.176.147.165 (talk) na zadnju inačicu suradnika MaGaBot (HG) (3.1.22))
 
== Životopis ==
Gimnaziju je pohađao u [[Mostar]]u i [[Tuzla|Tuzli]]<ref name="Ujević" /> - sam za sebe navodi i gimnaziju u Sarajevu ("Ko je ko u Jugoslaviji", Beograd 1957, str. 142). Bio je službenikom u Stolcu (1926 - 1930), potom urednikomnovinar beogradskih listova "Politika" (1928-1930) i "Pravda" (1933-1938) i sarajevskog "Jugoslovenskog lista", urednik sarajevskih listova: "[[Slobodna riječ]]", "[[Jugoslavenska pošta]]" (1931-1941), "Pravda", "Gajret" (1935-1941). Radio je i kao izvjestitelj za narodne pjesme na drž. [[Hrvatski krugoval|krugovalnoj]] postaji u Sarajevu.<ref name="Ujević">[[Mate Ujević]], gl. ur., ''[[Hrvatska enciklopedija]]'', Sv. 5. : Dilatacija &mdash; Elektrika, Zagreb : Naklada Hrvatskog izdavalačkog bibliografskog zavoda, 1945., str. 112.</ref> Tiskao je pjesme i pripovjesti iz hercegovačkoga života u sarajevskim časopisima ''[[Novi Behar|Novom Beharu]]'', ''Gajretu'', ''Pogledu'' i ''[[Hrvatska misao|Hrvatskoj misli]]'', te u zagrebačkom ''[[Vijenac|Vijencu]]''.<ref name="Ujević" /> Zbog ilegalnog rada uhapšen je od ustaškog prijekog suda ali je pobjegao iz Sarajeva; nakon toga njegova majka Nazira (rođ. Babović) i sestra su odvedene u Jasenovac i tamo ubijene od ustaša (Leksikon pisaca Jugoslavije, knjiga I, Novi Sad 1972, str. 645).
Gimnaziju je pohađao u [[Mostar]]u i [[Tuzla|Tuzli]].<ref name="Ujević"/>
 
Nakon [[Drugi svjetski rat|rata]] direktor je [[Arhiv grada Sarajeva|Arhiva grada Sarajeva]]. Uređivao je časopise "[[Odjek]]", "[[Vidik]]" i "[[Život]]". [[Poezija|Poeziju]] je počeo pisati kao socijalni pisac, a javio se u "Knjizi drugova" [[1929.]] godine. U biografskom leksikonu "Ko je ko u Jugoslaviji" 1957. deklarirao se kao Srbin.
Bio je službenikom u Stolcu, potom urednikom sarajevskih listova: "[[Slobodna riječ]]", "[[Jugoslavenska pošta]]", "Pravda", "Gajret". Radio je i kao izvjestitelj za narodne pjesme na drž. [[Hrvatski krugoval|krugovalnoj]] postaji u Sarajevu.<ref name="Ujević">[[Mate Ujević]], gl. ur., ''[[Hrvatska enciklopedija]]'', Sv. 5. : Dilatacija &mdash; Elektrika, Zagreb : Naklada Hrvatskog izdavalačkog bibliografskog zavoda, 1945., str. 112.</ref> Tiskao je pjesme i pripovjesti iz hercegovačkoga života u sarajevskim časopisima ''[[Novi Behar|Novom Beharu]]'', ''Gajretu'', ''Pogledu'' i ''[[Hrvatska misao|Hrvatskoj misli]]'', te u zagrebačkom ''[[Vijenac|Vijencu]]''.<ref name="Ujević"/>
 
Nakon [[Drugi svjetski rat|rata]] direktor je [[Arhiv grada Sarajeva|Arhiva grada Sarajeva]]. Uređivao je časopise "[[Odjek]]", "[[Vidik]]" i "[[Život]]". [[Poezija|Poeziju]] je počeo pisati kao socijalni pisac, a javio se u "Knjizi drugova" [[1929.]] godine.
 
Hamid je bio stariji brat poznatoga hrvatskoga književnika iz BiH [[Mak Dizdar|Mehmedalije Maka Dizdara]].
'''Djela''':
 
* "Arabeske", zbirka pjesama (1929)
* "Kasaba šapčešapće", pripovjetke (1933)
* "Zapisi u kamenu" (Urezi u kamen), zbirka pjesama (1936)
* "3x8", pjesme (1954)
* "Obasjane staze"
* "Nitko se ne vraća"
Anonimni suradnik

Navigacijski izbornik