Hamid Dizdar: razlika između inačica
sit. |
Nema sažetka uređivanja |
||
Redak 29: | Redak 29: | ||
== Životopis == |
== Životopis == |
||
Gimnaziju je pohađao u [[Mostar]]u i [[Tuzla|Tuzli]]<ref name="Ujević" /> - sam za sebe navodi i gimnaziju u Sarajevu ("Ko je ko u Jugoslaviji", Beograd 1957, str. 142). Bio je službenikom u Stolcu (1926 - 1930), potom novinar beogradskih listova "Politika" (1928-1930) i "Pravda" (1933-1938) i sarajevskog "Jugoslovenskog lista", urednik sarajevskih listova: "[[Slobodna riječ]]", "[[Jugoslavenska pošta]]" (1931-1941), "Pravda", "Gajret" (1935-1941). Radio je i kao izvjestitelj za narodne pjesme na drž. [[Hrvatski krugoval|krugovalnoj]] postaji u Sarajevu.<ref name="Ujević">[[Mate Ujević]], gl. ur., ''[[Hrvatska enciklopedija]]'', Sv. 5. : Dilatacija — Elektrika, Zagreb : Naklada Hrvatskog izdavalačkog bibliografskog zavoda, 1945., str. 112.</ref> Tiskao je pjesme i pripovjesti iz hercegovačkoga života u sarajevskim časopisima ''[[Novi Behar|Novom Beharu]]'', ''Gajretu'', ''Pogledu'' i ''[[Hrvatska misao|Hrvatskoj misli]]'', te u zagrebačkom ''[[Vijenac|Vijencu]]''.<ref name="Ujević" /> Zbog ilegalnog rada uhićen je od ustaškog prijekog suda ali je pobjegao iz Sarajeva; nakon toga njegova majka Nazira (rođ. Babović) i sestra su odvedene u Jasenovac i tamo ubijene od ustaša (Leksikon pisaca Jugoslavije, knjiga I, Novi Sad 1972, str. 645). |
Gimnaziju je pohađao u [[Mostar]]u i [[Tuzla|Tuzli]]<ref name="Ujević" /> - sam za sebe navodi i gimnaziju u Sarajevu ("Ko je ko u Jugoslaviji", Beograd 1957, str. 142). Bio je službenikom u Stolcu (1926. - 1930.), potom novinar beogradskih listova "Politika" (1928.-1930.) i "Pravda" (1933.-1938.) i sarajevskog "Jugoslovenskog lista", urednik sarajevskih listova: "[[Slobodna riječ]]", "[[Jugoslavenska pošta]]" (1931.-1941.), "Pravda", "Gajret" (1935.-1941.). Radio je i kao izvjestitelj za narodne pjesme na drž. [[Hrvatski krugoval|krugovalnoj]] postaji u Sarajevu.<ref name="Ujević">[[Mate Ujević]], gl. ur., ''[[Hrvatska enciklopedija]]'', Sv. 5. : Dilatacija — Elektrika, Zagreb : Naklada Hrvatskog izdavalačkog bibliografskog zavoda, 1945., str. 112.</ref> Tiskao je pjesme i pripovjesti iz hercegovačkoga života u sarajevskim časopisima ''[[Novi Behar|Novom Beharu]]'', ''Gajretu'', ''Pogledu'' i ''[[Hrvatska misao|Hrvatskoj misli]]'', te u zagrebačkom ''[[Vijenac|Vijencu]]''.<ref name="Ujević" /> Zbog ilegalnog rada uhićen je od ustaškog prijekog suda ali je pobjegao iz Sarajeva; nakon toga njegova majka Nazira (rođ. Babović) i sestra su odvedene u Jasenovac i tamo ubijene od ustaša (Leksikon pisaca Jugoslavije, knjiga I, Novi Sad 1972., str. 645). |
||
Nakon [[Drugi svjetski rat|rata]] direktor je [[Arhiv grada Sarajeva|Arhiva grada Sarajeva]]. Uređivao je časopise "[[Odjek]]", "[[Vidik]]" i "[[Život]]". [[Poezija|Poeziju]] je počeo pisati kao socijalni pisac, a javio se u "Knjizi drugova" [[1929.]] godine. U biografskom leksikonu "Ko je ko u Jugoslaviji" 1957. deklarirao se kao Srbin. |
Nakon [[Drugi svjetski rat|rata]] direktor je [[Arhiv grada Sarajeva|Arhiva grada Sarajeva]]. Uređivao je časopise "[[Odjek]]", "[[Vidik]]" i "[[Život]]". [[Poezija|Poeziju]] je počeo pisati kao socijalni pisac, a javio se u "Knjizi drugova" [[1929.]] godine. U biografskom leksikonu "Ko je ko u Jugoslaviji" 1957. deklarirao se kao Srbin.{{nedostaje izvor}} |
||
Hamid je bio stariji brat poznatoga hrvatskoga književnika iz BiH [[Mak Dizdar|Mehmedalije Maka Dizdara]]. |
Hamid je bio stariji brat poznatoga hrvatskoga književnika iz BiH [[Mak Dizdar|Mehmedalije Maka Dizdara]]. |
||
Redak 37: | Redak 37: | ||
'''Djela''': |
'''Djela''': |
||
* "Arabeske", zbirka pjesama (1929) |
* "Arabeske", zbirka pjesama (1929.) |
||
* "Kasaba šapće", pripovjetke (1933) |
* "Kasaba šapće", pripovjetke (1933.) |
||
* "Zapisi u kamenu" (Urezi u kamen), zbirka pjesama (1936) |
* "Zapisi u kamenu" (Urezi u kamen), zbirka pjesama (1936.) |
||
* "3x8", pjesme (1954) |
* "3x8", pjesme (1954.) |
||
* "Obasjane staze" |
* "Obasjane staze" |
||
* "Nitko se ne vraća" |
* "Nitko se ne vraća" |
Inačica od 3. svibnja 2017. u 06:41
Hamid Dizdar | |
---|---|
Puno ime | Hamid Dizdar |
Rođenje | 22. veljače 1907. Stolac |
Smrt | 17. srpnja 1967. Sarajevo |
Nacionalnost | hrvatska[1] |
Književne vrste | poezija |
Portal o životopisima |
Hamid Dizdar (Stolac, 22. veljače 1907. – Sarajevo, 17. srpnja 1967.), hrvatski,[2] novinar i književnik iz Hercegovine.
Životopis
Gimnaziju je pohađao u Mostaru i Tuzli[2] - sam za sebe navodi i gimnaziju u Sarajevu ("Ko je ko u Jugoslaviji", Beograd 1957, str. 142). Bio je službenikom u Stolcu (1926. - 1930.), potom novinar beogradskih listova "Politika" (1928.-1930.) i "Pravda" (1933.-1938.) i sarajevskog "Jugoslovenskog lista", urednik sarajevskih listova: "Slobodna riječ", "Jugoslavenska pošta" (1931.-1941.), "Pravda", "Gajret" (1935.-1941.). Radio je i kao izvjestitelj za narodne pjesme na drž. krugovalnoj postaji u Sarajevu.[2] Tiskao je pjesme i pripovjesti iz hercegovačkoga života u sarajevskim časopisima Novom Beharu, Gajretu, Pogledu i Hrvatskoj misli, te u zagrebačkom Vijencu.[2] Zbog ilegalnog rada uhićen je od ustaškog prijekog suda ali je pobjegao iz Sarajeva; nakon toga njegova majka Nazira (rođ. Babović) i sestra su odvedene u Jasenovac i tamo ubijene od ustaša (Leksikon pisaca Jugoslavije, knjiga I, Novi Sad 1972., str. 645).
Nakon rata direktor je Arhiva grada Sarajeva. Uređivao je časopise "Odjek", "Vidik" i "Život". Poeziju je počeo pisati kao socijalni pisac, a javio se u "Knjizi drugova" 1929. godine. U biografskom leksikonu "Ko je ko u Jugoslaviji" 1957. deklarirao se kao Srbin.[nedostaje izvor]
Hamid je bio stariji brat poznatoga hrvatskoga književnika iz BiH Mehmedalije Maka Dizdara.
Djela:
- "Arabeske", zbirka pjesama (1929.)
- "Kasaba šapće", pripovjetke (1933.)
- "Zapisi u kamenu" (Urezi u kamen), zbirka pjesama (1936.)
- "3x8", pjesme (1954.)
- "Obasjane staze"
- "Nitko se ne vraća"
- "Proljeće u Hercegovini"
Izvori
- Salih Alić: Kratak pregled hrvatske muslimanske književnosti u BiH
- ↑ Alija Nametak, Sarajevski nekrologij, [Sarajevo] : Globus, Zürich : Bošnjački Institut, 1994., str. 130, ISBN 3-905211-00-9 (COBISS.BH)
»Kad sam g. 1929. htio izdati kalendar Musa Ćazim Ćatić za godinu 1930. pozvao sam i Hamida na suradnju i pitao ga da li je Hrvat, jer sam samo od Hrvata muslimana primao suradnju. On mi je odgovorio da je Hrvat i obećao mi suradnju, ali nije ništa poslao, i tako sam ja kalendar štampao bez njegova priloga, ali je zaplijenjen.«(Nametak, 1994., 130)
- ↑ a b c d Mate Ujević, gl. ur., Hrvatska enciklopedija, Sv. 5. : Dilatacija — Elektrika, Zagreb : Naklada Hrvatskog izdavalačkog bibliografskog zavoda, 1945., str. 112.